Osobni podaci 43 tisuće građana, koji otkrivaju OIB, broj osobne iskaznice, datum rođenja i adresu, našli su se 25. veljače na internetu, što sada istražuje Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP).
Povukli sve s interneta
Podaci su se mogli pronaći na stranicama imenik.hr gdje ih je postavila tvrtka Imenik d.o.o. Tvrtka je, nakon više pritužbi građana, podatke povukla. Problem je što su ostali spremljeni u Googleovom spremniku, te će tamo biti dostupni još nekoliko tjedana. Dojavila nam je to Zagrepčanka M. K. koja je upisala svoje ime i prezime na Google i šokirala se vidjevši koji su sve podaci objavljeni.
- Tko zna kako netko može iskoristiti te podatke, može doći i do materijalne štete. Ogorčena sam jer sam kontaktirala imenik.hr i tamo su mi bahato odbili ukloniti podatke, nakon čega sam ih prijavila AZOP-u. Pravnik iz agencije rekao mi je da će pokrenuti nadzor, te mi savjetovao da se obratim policiji - ispričala nam je M. K., koja je doznala da se radi o podacima 43.000 vlasnika poduzeća, među kojima je i ona kao vlasnica PR agencije. Zbog toga je podnijela kaznenu prijavu protiv tvrtke, a u policiji su joj rekli da se radi o kršenja zakona.
Preuzeli iz registra
U tvrtki Imenik d.o.o. kažu da su objavljeni podaci javni te su ih preuzeli sa sudskog registra Ministarstva pravosuđa. No, s web stranice su ih uklonili zbog negativnih reakcija ljudi, koji “nisu znali da su javni podaci dostupni”. Po njihovim riječima, prilikom pokretanja biznisa, podaci poput OIB-a, adrese i drugih postaju javni.
Imaju koncesiju
- Riječ je o javnim podacima. Uostalom, Imenik ništa ne preuzima niti obrađuje već samo citira ono što je javno objavljeno. Na isti način funkcionira Google . Telekomunikacijski operatori dužni su dostavljati pune adresne i telefonske podatke o poduzećima po odlukama HAKOM-a jer je tvrtka Imenik nositelj koncesije za centralni telefonski imenik u RH. Obzirom da su podaci o nazivima poduzeća i njihove djelatnosti često nepotpuni, logično je da ih se nadopuni onima iz javnih registara. Tko uopće ima pravo na javni podatak? - pita Toni Kutlić iz poduzeća Imenik d.o.o. U AZOP-u kažu da su zaprimili prijavu, te će po njoj i postupiti, a sve građane koji smatraju da su oštećeni pozivaju da im se jave.
Kazna samo ako ih prijave građani
Prema statistikama Ministarstva unutarnjih poslova, u Hrvatskoj je protekle godine zabilježeno dvanaest kaznenih djela nedozvoljenog korištenja osobnih podataka. Kazneni zakon propisuje novčanu kaznu ili kaznu od čak šest mjeseci zatvora za osobu koja neovlašteno koristi tuđe osobne podatke, a rigorozan je i Zakon o zaštiti osobnih podataka koji propisuje da se novčanom kaznom od 20 do 40 tisuća kuna kazni izvršitelj obrade koji prekorači granice svojih ovlasti, osobne podatke prikuplja za bilo koju drugu namjenu osim ugovorene, ili ih daje na korištenje drugim korisnicima. Kazna za odgovornu osobu u pravnoj osobi kreće se između 5 i 10 tisuća kuna. Problem je što tvrtka Imenik d.o.o. može biti kažnjena samo ako je netko od građana sam prijavi policiji.