ZAGREB - Čak 65 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata na mirovine stečene u prošlom sustavu i ove će godine otići 1,18 milijardi kuna. Najviše je - gotovo 40.000 mirovina sudionika NOR-a, na koje će otići oko 530 milijuna kuna, a pravo na povlaštene mirovine i dalje ostvaruju pripadnici Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine, pripadnici bivše JNA, bivši politički zatvorenici i bivši politički funkcionari.
Pravo na mirovinu
Kad je, pak, riječ o Domovinskom ratu, pravo na povlaštene braniteljske mirovine trenutačno ima 69.150 korisnika, za što u 2010. treba osigurati više od pet milijardi kuna. Dakle, oko 130.000 “ratnih mirovina” samo će ove godine državu koštati više od šest milijardi kuna, a taj se iznos niti narednih godina neće značajno smanjivati.
Doduše, broj korisnika mirovina vezanih uz Drugi svjetski rat iz godine u godinu se smanjuje, no još ih je gotovo 60 tisuća, desetak tisuća manje nego braniteljskih. Većina izvornih korisnika tih mirovina je pokojna, a njihova primanja naslijedili su njihovi bračni partneri.
S druge strane, broj braniteljskih mirovina u posljednjih se sedam godina udvostručio - sa 30.865 u 2003. na čak 69.150 mirovina u lipnju 2010. U istom razdoblju su rasla i izdvajanje za te mirovine sa 1,98 milijardi na više od pet milijardi kuna. Naime, HDZ je u protekla dva mandata novim Zakonom o pravima branitelja omogućio da pravo na mirovinu steknu i oni koji nemaju status ratnog vojnog invalida. Za invalidsku mirovinu tako je bilo dovoljno dokazati sudjelovanje u ratu.
Restriktivne odredbe
Zbog ogromnog rasta broja takvih mirovina od kraja prošle godine, braniteljsku je mirovinu moguće dobiti samo uz status invalida. Prosječna braniteljska mirovina trenutačno iznosi 5011 kuna, a taj će se iznos djelomično smanjiti nakon što je Vlada 1. srpnja smanjila povlaštene mirovine 10 posto.
Prema analizi mr. sc. Marijane Bađun s Instituta za javne financije, u prvoj polovici 2010. ipak je primjetan manji rast broja korisnika braniteljskih mirovina u odnosu na isto razdoblje lani: 1436 naspram 3193. Najbolji je to pokazatelj koliko Vlada zakonima utječe na mirovinski sustav. Naime, čim su uvedene restriktivnije odredbe, smanjio se masovni odlazak u braniteljske mirovine. Sada su u prvom planu prijevremene mirovine koje će od početka iduće godine biti značajno manje, pa je samo u prvih šest mjeseci 2010. u prijevremenu starosnu mirovinu otišlo 9544 novih korisnika ili 75 posto više nego u istom razdoblju lani.
Put prema izjednačenju broja zaposlenih i umirovljenika
Najnovija analiza Marijane Bađun s Instituta za javne financije pokazuje da su postojeći problemi u mirovinskom sustavu u krizi postali još izraženiji: lani je udio rashoda za mirovine i mirovinska primanja u BDP-u porastao na 10,33 posto, a omjer broja umirovljenika i zaposlenih pao je na svega 1:1,28, što je najniži prosjek od 1990. godine. Krajem 2009. godine samo je 18 posto korisnika starosnih mirovina imalo staž od 40 ili više godina.
- Budući da je mirovinski sustav godinama korišten za rješavanje socijalnih i gospodarskih problema, čini se da će predložene Vladine mjere sporo ispravljati činjenicu da na jednog umirovljenika dolazi skoro samo jedan zaposlenik - ističe Bađun. Stoga bi, upozorava, paralelno s mjerama u mirovinskom sustavu, trebalo provoditi i reforme na tržištu rada kojima bi se povećala stopa ekonomske aktivnosti stanovništva, a stariji što dulje zadržali na poslu. ( G. G.)