Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je u četvrtak u Župi dubrovačkoj kako isplata božićnica umirovljenicima iz Umirovljeničkog fonda "nije predizborni poklon" te je odbio kritike po kojima Vlada nema pravo raspolagati tim novcem.
Odgovarajući na novinarska pitanja, Mrsić je istaknuo kako će božićnicu dobiti svi umirovljenici, čak i oni s visokim mirovinama, a na kritike Bloka umirovljenici zajedno, iz kojega poručuju kako Vlada nema pravo raspolagati tim novcem, kao rok u kojem se mogu isplatiti mogući zaostatci i dugovi naveo je 18. prosinca.
Nasljednici se nisu javili do sada, i taj rok istječe 18. prosinca te po zakonu više nemaju pravo na taj novac, koji bi se vratio u proračun, rekao je Mrsić i dodao kako smatraju da ga treba vratiti umirovljenicima te da državi neće mnogo pomoći, a umirovljenici će imati bolji i ljepši Božić.
Ponovio je kako je inicijativa potekla od HSU-a te da je u Umirovljeničkom fondu ostalo nešto više od 190 milijuna kuna.
"Za ovu isplatu neće biti novog zaduživanja i povećanja deficita. Sredstva se nisu mogla prije isplatiti zbog zakonskog roka za isplatu", rekao je Mrsić te istaknuo kako će svi umirovljenici dobiti jednokratnu isplatu prije Božića.
"Izračuni su u tijeku, izmjenom Zakona o umirovljeničkom fondu stvaraju se preduvjeti da Vlada donese odluku", rekao je Mrsić te zaključio kako s tom isplatom neće biti pogođen mirovinski sustav te kako će se mirovine isplaćivati na vrijeme.
Inače, odlukom Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. uređena je odšteta umirovljenicima zbog djelomičnog usklađivanja mirovina od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. putem posebnog fonda koji je osnovan Zakonom o Umirovljeničkom fondu.
Na temelju tog zakona, svake su se godine, po modelu A i B, isplaćivale odštete.
Po modelu A bile su isplaćivane polovične svote u roku o dvije godine, a po modelu B cijela svota u roku od šest godina, s počekom od dvije godine.
Posljednja rata isplaćena je 19. prosinca 2013., a državi su pripali udjeli umrlih članova tog fonda koji nemaju nasljednike prvoga nasljednog reda ili oni nemaju zakonsko pravo stjecanja i raspolaganja udjelima te udjeli onih umirovljenika koji se nisu očitovali o njihovu raspolaganju.
Kako rok za isplatu udjela članovima Umirovljeničkog fonda istječe 18. prosinca ove godine, Vlada ovom odlukom predlaže da se taj preostali novac, koji je pripao državi, prenamijeni za isplatu jednokratnog novčanog primanja umirovljenicima u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti.
Mrsić: Vlada, ali i sindikati i poslodavci moraju preuzeti svoj dio odgovornosti
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je u četvrtak u Župi dubrovačkoj kako je Hrvatska na području socijalnog dijaloga napravila veliki napredak u posljednje četiri godine te kako svoj dio odgovornosti mora prihvatiti Vlada, ali i sindikati i poslodavci.
Mrsić je to izjavio na susretu 70 predstavnika poslodavaca iz 25 zemalja Europe i središnje Azije, a na dvodnevnom se skupu, koji organizira Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), raspravlja o gospodarskom stanju u zemljama članicama s posebnim naglaskom na mogućnosti i troškove poslovanja u jugoistočnoj Europi
"Sastanak je izuzetno važan jer se ovdje okupljaju predstavnici udruženja poslodavaca iz Europe i Azije. Razmijenit će se iskustva, a posebno je važno što će se to napraviti na području socijalnog dijaloga. Hrvatska je u tom pravcu posljednje četiri godine napravila značajan napredak i to treba nastaviti i dalje. Hrvatskoj treba dijalog i svaka strana mora preuzeti svoj dio odgovornosti - i sindikati i Vlada i poslodavci te donositi odluke koje će ići dugoročno u korist građana Hrvatske", istaknuo je Mrsić.
Glavna tajnica Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE) Linda Kromjong istaknula je kako je najveći izazov s kojim se suočava poslovna zajednica mali porast zaposlenosti u razvijenim i zemljama u razvoju.
"Mladi i novo zaposleni suočavaju se s posebno teškim uvjetima na tržištu rada, dok stopa nezaposlenosti i dalje ostaje izrazito visoka u toj dobnoj skupini. Ovi pokazatelji predstavljaju ozbiljan razlog za zabrinutost i potrebno je žurno poduzeti neke korake. Na žalost, ministri rada zemalja skupine G20, koji su se susreli prošlog tjedna u Ankari, nisu se posvetili rješavanju ključnih barijera u poslovanju, što je preduvjet jačeg ekonomskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta", rekla je Kromjong.
Predsjednica HUP-a Gordana Deranja ističe kako će jedna od glavnih tema dvodnevnog skupa biti i troškovi poslovanja.
"Poseban fokus svih 25 zemalja i delegata bit će na troškovima poslovanja u zemljama članicama, a Hrvatska udruga poslodavaca se kontinuirano zalaže da troškovi poslovanja u Hrvatskoj budu manji ili barem jednaki onima u konkurentskim zemljama. To je područje našeg trajnog i sustavnog lobiranja", kazala je.
Inače, na dvodnevnom susretu, koji je zatvoren za javnost, raspravljat će se i o iskustvima u rješavanju prepreka i izazova s ciljem stvaranja povoljnog poslovnog okruženja, prioritetima poslodavaca unutar Međunarodne organizacije rada (ILO) i sustava UN-a, itd. Delegati iz 25 zemalja Europe i središnje Azije razgovarat će i o novim trendovima u području industrijskih odnosa u zemljama članicama i suradnji na razini EU i Međunarodne organizacije rada, kao i o pravu na štrajk, industrijskim odnosima u Grčkoj, a susret će završiti izvješćima o važnim nacionalnim inicijativama, najavljuje se uz ostalo u priopćenju HUP-a.
Međunarodna organizacija poslodavaca (IOE) osnovana je 1920. i najveća je svjetska mreža privatnog poslovnog sektora koja zastupa interese poslodavaca i sudjeluje u dijalogu s brojnim međunarodnim institucijama i inicijativama. IOE obuhvaća 150 poslodavačkih udruženja iz 143 zemlje svijeta.