BIVŠA POLITIČARKA

ISPOVIJEST LJERKE MINTAS HODAK 'Bol nikada ne prestaje, ali nikada nisam bila na rubu'

Neja Markicevic / CROPIX

Prodekanica ZŠEM-a govori o svom novom radnom mjestu te se prisjeća najtežih trenutaka

Prodekanici Zagrebačke škole ekonomije i managementa, bivšoj političarki dr. sc. Ljerki Mintas Hodak, početkom srpnja stiglo je pismo koje je željno iščekivala, piše Globus u novom broju.

Ministar obrazovanja izdao joj je dopusnicu za novi prijediplomski četverogodišnji stručni studij, Poslovno pravo i ekonomije, na kojem će biti voditeljica.

Iako ljeto provodi u svojoj kući u Bolu na Braču, računalo je često ispred nje jer se želi dobro pripremiti za novu školsku godinu koja počinje na jesen. Veseli se, kaže, novim poslovnim izazovima, ali i opuštajućim ljetnim aktivnostima, poput dotjerivanja vrta ispred kuće u kojem hladovinu stvaraju dvije raskošne palme koje je nedugo nakon što su kupili kuću, sredinom 90-ih godina, njezin suprug Zvonimir Hodak donio u dva lonca i tamo zasadio.

Kao jedna od osnivačica, imate li vlasnički udio u ZŠEM-u i je li se taj studij, osnovan 2002., pokazao kao dobra investicija?

– Nemam vlasnički udio. ZŠEM je neprofitna organizacija. Ne dijelimo dobit. Kad smo kolege Zlatko Mateša, Đuro Njavro i ja pokretali studij na temelju Njavrina programa, cilj nam je bio omogućiti mladim ljudima najkvalitetnije moderno ekonomsko obrazovanje. Mislim da smo u tome uspjeli, o čemu svjedoči to što smo dobili prestižnu akreditaciju AACSB američkog udruženja najboljih poslovnih škola u svijetu. Organizirani smo prema AACSB-ovim kriterijima i na području jugoistočne Europe tu akreditaciju uz nas ima samo Ekonomski fakultet u Ljubljani. Kod nas studira oko tisuću ljudi. Nije to bila materijalno velika investicija, ali je bio veliki rizik. Nemamo i ne želimo imati financijsku potporu države. Najveća investicija su kadrovi, predavači. Apliciramo za europske fondove. Naši predavači nisu samo vrhunski znanstveni stručnjaci, nego i ljudi iz prakse jer želimo da se studenti, kad završe, mogu uključiti u poslove. Postotak zaposlenosti naših studenata je vrlo visok, viši od 60 posto. Neki rade u prestižnim hrvatskim tvrtkama, a neki i vani. Taj postotak je mnogo veći nego kod drugih fakulteta jer imamo dobre kontakte s poslovnom zajednicom. Imamo i poseban odbor za kvalitetu koji prati provođenje programa, a u tome sudjeluju i studenti. Za uspjeh škole je najzaslužniji dekan Njavro. On to sve najviše vuče.

Koji su problemi obrazovnog sustava u Hrvatskoj, što bi trebalo mijenjati i ima li prostora za još privatnih veleučilišta?

– Što se tiče studija ekonomije, ima dovoljno učilišta. Uspjeh visokih učilišta ovisi o kvaliteti njihovih programa. Moja zamjerka našem visokom školstvu jest to što nema dovoljno interdisciplinarnosti. Fakulteti su zatvoreni u sebe i studenti ne mogu birati predmete s drugih fakulteta. Život je toliko višeslojan da ne možeš imati samo jedno znanje. Zato bi bilo bolje da studenti mogu birati predmete i stvarati vlastite kurikulume u skladu sa svojim interesima, birajući kolegije na različitim fakultetima. Uz to, naš obrazovni sustav nedovoljno priprema studente za rad u praksi. Vrlo malo studenata, samo oni najbolji, nastavit će se obrazovati da bi se bavili znanošću, dok će se većina zaposliti u praksi. Zato bi se s praksom trebali više susretati tijekom samog studija.

Nedostaje li Hrvatskoj već dugo dobar ministar obrazovanja?

– Od novog ministra puno očekujem. Prvi dojmovi su pozitivni. Ali, ministar obrazovanja ne može sam učiniti puno ako i akademska zajednica ne shvati potrebu za mijenjanjem i osuvremenjivanjem.

Stignete li se baviti znanstvenim radom?

– Da biste uopće mogli predavati na ZŠEM-u, morate, sukladno AACSB akreditaciji, redovno godišnje objavljivati barem jedan znanstveni članak u domaćim ili stranim časopisima. Područje mojeg interesa je pravo Europske unije i na tom sam području objavljivala, ali sam isto tako, na što sam izrazito ponosna, napisala prvi udžbenik – “Uvod u Europsku uniju” za istoimeni predmet na našem studiju. To je bio prvi udžbenik koji je davao bazična znanja i informacije o EU i njenim politikama na hrvatskom jeziku. Napisala sam udžbenik i za Osnove prava, a sada pripremam skriptu za Uvod u pravo za prvi semestar novog studija, piše u Globusu.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA

Izdvajamo