Što po vašoj ocjeni znači za Hrvatsku oslobađajuća presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču?
- Ova je presuda pokazala da je hrvatska politika poštivanja međunarodnog prava i Međunarodnog suda za ratne zločine, pa i u trenucima kada se nismo slagali s nekim njegovim potezima, bila ispravna i da je dala pozitivan rezultat. Možemo samo zamisliti kakva bi bila sudbina pojedinih hrvatskih državljana i generala i kakva bi bila sudbina Hrvatske da se nije ponašala kao odgovorna država i da nije poštivala obveze koje proizlaze iz normi međunarodnog prava.
Generalima Gotovini i Markaču učinjena je neizmjerna šteta…
- Naravno, generali Ante Gotovina i Mladen Markač platili su najveću cijenu jer su toliko godina proveli u zatvoru. To je, nažalost, jedna od loših posljedica, to su nepravde koje generira sustav. Ali, na kraju globalna je pravda zadovoljena.
Jesu li tom presudom napokon skinute s dnevnog reda rasprave o naravi Domovinskog rata?
- Domovinski rat je važan povijesni događaj koji će sasvim sigurno biti još dugo predmet izučavanja. Dakle, ova će generacija sasvim sigurno imati još puno dodira s posljedicama rata. Istodobno, morat ćemo nastaviti s procesuiranjem počinjenih zločina, morat će se privesti kraju sudski predmeti koji su u tijeku.
Hrvatska je pravna država i ona mora poštivati svoj pravni poredak. Također, nećemo smjeti zapostaviti brigu za nestale, morat ćemo osigurati uvjete za povratak izbjeglica, skrbiti za sve žrtve rata, i vojne i civilne.
No kada je riječ o ovim velikim pravosudnim posljedicama pa i političkim konsekvencama, uvjeren sam da smo ovom presudom zaista stavili točku na Domovinski rat. Posebno je važno što je sada sudskim pravorijekom potvrđeno da nije bilo zločinačkog pothvata, da državni i vojni vrh nisu planirali iseljavanje naših sunarodnjaka srpske narodnosti. Ljudi su otišli, sigurno ih je nevolja natjerala da odu, nitko neće sam, bez razloga, napustiti svoje domove. Stoga moramo učiniti sve da se oni vrate.
Unatoč oslobađajuće presude, ne može se negirati da je zločina ipak bilo…
- Uvažavajući najbolje tekovine Domovinskog rata, ipak ne smijemo zaboraviti i moramo podsjetiti da je zločin uvijek zločin te da se svi počinitelji moraju tretirati na jednak način, da moraju snositi odgovornost za svoje postupke, pa i one koji su se dogodili nakon operacije Oluja. Tih je zločina bilo i moramo odgovorne privesti sudu pravde. Osim ratnih žrtava koje se rezultat borbi, nažalost, stradali su i civili, rušena su i paljena sela i gradovi, otimana je imovina, toga je bilo, ali ono što je važno i što se čita iz presude, to nije bila posljedica zajedničkog zločinačkog pothvata, nego je to bio zločin pojedinaca koji za njega moraju odgovarati. Ponavljam, zločina nad našim sugrađanima Srbima je bilo. I to ne treba negirati. Da se odmah kaznilo počinitelje naši generali vrlo vjerojatno ne bi bili optuženi u Haagu.
Hoće li zbog nezadovoljstva koje je u Srbiji izazvala oslobađajuća presuda, doći do poremećaja u odnosima u regiji?
- Moramo zajedno sa Srbijom riješiti mnoga pitanja u obostranom interesu. Izdvajam problem nestalih, u ovom trenutku tražimo gotovo podjednak broj nestalih Hrvata i Srba. Ne zna se njhova sudbina, a to je neprihvatljivo. Nadalje, morat ćemo nastaviti zajedno sa Srbijom nastaviti suradnju na progonu prekograničnog kriminala, pa i ratnih zločina. Tamošnji specijalni sud za ratne zločine, kao i naši sudovi, dobro radi svoj posao, gospodarska suradnja i nastavak sukcesije od obostranog su interesa. Strahote rata najbolje govore koliko je važna politika pomirenja i koliko je bitno građenje mira. Moramo učiniti sve da se niti jednoj generaciji više ne dogodi ništa slično, da se ne ponovi ono što se nama dogodilo. Hrvatska je u ratu platila strašnu cijenu, pojedinci još i veću jer su mnogi od njih izgubili živote, rodbinu, prijatelje, imovinu… I ne samo Hrvati, nego i Srbi. Ponavljanje povijesti, ponavljanje tih strahota, bila bi neoprostiva pogreška.
Hrvatska će ući u EU bez hipoteke i mrlje zločinačkog pothvata…
- Točno, ulazimo bez hipoteke, ali to nas obvezuje da nastavimo graditi pravni sustav, izgrađivati demokratske političke odnose, jačati demokraciju. Koliko god je na unutarnjem planu važno konsolidirati gospodarstvo i učiniti Hrvatsku državom u kojoj se može pristojno živjeti, toliko je važno graditi dobre međunacionalne odnose, štititi manjinska i ljudska prava, a na regionalnoj i europskoj razini voditi politiku pomirenja. Sigurno je da smo teret zajedničkog zločinačkog pothvata skinuli s leđa. To ujedno sada skida političku hipoteku s države, ali istodobno i s ljudi, poput predsjednika Franje Tuđmana, koji su u to doba imali veliku ulogu. Te su optužbe stalno stajale nad njegovim likom i djelom. Nakon oslobađajuće presude, kada je riječ o Oluji, taj je teret skinut.