Glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić gostovao je u programu N1 televizije te dao svoj prvi veliki televizijski intervju otkako je stupio na tu dužnost.
Posljednja u nizu informacija iz njegovog resora je ona o oslobađanju gradonačelnika Zagreba Milana Bandića optužbi u aferi štandovi. Je li to pljuska DORH-u i USKOK-u?
- Ne bih rekao da je pljuska ni DORH-u ni USKOK-u. Koliko znam USKOK je svoj posao odradio zakonito i svoj zaključak o postojanju osnovane sumnje utemeljio na zakonitim dokazima i očekujem da će iskoristiti pravna sredstva koja mu stoje na raspolaganju, rekao je Jelenić.
Slučaj koji je nedavno uzdrmao javnost je onaj nestanka spisa o elitnoj prostituciji. Kako je moguće da takav spis nestane i jesu li ispitane sve osobe koje bi mogle biti povezane sa slučajem?
- Pribavio sam izjave određenih osoba za koje sam smatrao da imaju saznanja o kretanju spisa, o tome što se u njemu nalazilo, a to su uglavnom ljudi koji su, zbog svog posla, bili ili su bar trebali biti u doticaju s tim spisom. Ono što znamo u ovom trenutku je da imamo sve ono što bi prema tim izjavama u tom spisu trebalo biti, odnosno što je bilo na raspolaganju tužitelju u trenutku kada je predlagao istražnom sucu provođenje hitnih istražnih radnji. Pribavili smo od Županijskog suda u Zagrebu njihove spise, od policije njihove, tako da bih mogao reći da je spis rekonstruiran. Očekujem da on u što kraćem roku moguće prouči taj materijal i da donese svoju odluku ima li tu ima osnovane sumnje protiv neke osobe ili nema i je li potrebno dalje nešto u tom pravcu. Ne mislim da bi to trebalo trajati dulje od tjedan dana, deset dana, rekao je Jelenić.
U javnost su procurile informacije i da taj spis nije bio uvede na uobičajen način, odnosno da nije imao niti upisnik, niti datum. Jelenić kaže da to ne može komentirati, no da je sigurno kako je u čitavom slučaju bilo propusta. No, spis se može obnoviti, kaže Jelenić.
- To nije nešto što se dogodilo samo ovaj put, to je nešto što se može dogoditi s bilo kojim spisom. Što se može reći o njegovoj, uvjetno rečeno, neregistraciji u našim upisnicima, takvih slučajeva zna biti, posebice ako se spis radi u dežurstvu. Vodimo računa da je to bila 2011. godina kada su državni odvjetnici poslove dežurstva obavljali u prostorijama suda i kada im registratori nisu bili dostupni. Tada bi se znalo dogoditi da se na temelju telefonskog poziva pisarnici znalo zamoliti pisarnicu da se zauzme jedan broj spisa pod kojim brojim bi tada tužitelj radio, ali bi se tada u nekom najkraćem mogućem roku, pisarnici dostavio spis i to bi se trebalo provesti kroz upisnik.
Glavni državni odvjetnik neki dan je razgovarao i s Milijanom Brkićem te od njega, kaže, dobio sve informacije koje je ovaj mogao dati.
- Meni su te informacije bile relevantne, od značaja. I to je bio razlog njegovog pozivanja za rekonstrukciju nestalog spisa. Neposredno prije toga u medijima je objavljeno, što ja nisam znao, da je on dao izjavu povodom tog događaja u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Kako mi nismo imali spis, nismo mogli provjeriti je li to istina i meni se činilo najlogičnijim da pozovemo gospodina Brkića i da ga upitam je li to bilo tako.
Krtica u aferi SMS
Istovremeno, u tijeku je istraga u aferi SMS. Je li otkrivena 'krtica' koja je Blažu Curiću davala informacije da je Franjo Varga pod istragom?
- Ako kažemo istraga onda mislimo na formalnu istragu koja se provodi temeljem rješenja koje je donio USKOK. Ta istraga napreduje svojim tijekom, provode se dokazne radnje koje se moraju. Ovaj dio, kako vi kažete, 'otkrivanja krtice', je dio koje je u stadiju izvida, ne istrage, i kojim se zajedničkim radom s USKOK-om bavi policija.
Što se povezanosti s Brkićem tiče, Jelenić smatra da bi on mogao biti ispitan u samoj istrazi no da više od toga ne može reći.
Poveznica između slučaja elitne prostitucije i afere SMS je u tome, kaže Jelenić, što su povjerljive informacije završile u rukama osoba koje to nisu trebale znati.
- Mi na sudu imamo jedan kazneni predmet koji je proizašao iz toga što su određeni djelatnici policije neovlašteno odavali službene informacije. Ako govorimo o učinkovitosti sustava, on se učinkovito bori protiv toga. Naravno da je pitanje u kojoj mjeri i kada se uspjelo doći do počinitelja tog kaznenog djela. Učinkovita borba sustava ne smije biti od predmeta do predmeta. To je stvar procjene rizika, pitanja koliko osoba doista treba biti uključeno u provođenje tih vrsta mjera, na koji način se te mjere provode, koje su sve institucije uključene. Može li po pojedinoj mjeri tih ljudi biti manje, meni je teško procjenjivati izvan institucije DORH-a. U DORH-u je pravilo da za mjeru zna samo zamjenik u čijem se predmetu mjera provodi s time da je po našem unutarnjem ustroju o značajnim događajima dužan informirati direktno nadležnog.
Za aferu SMS oporba je zatražila osnivanje posebnog saborskog istražnog povjerenstva, no Jelenić kaže da ne zna čime bi se to povjerenstvo bavilo.
- Mislim da ne bi bilo dobro u trenutku dok traje istraga da se netko izvan istražnih tijela bavi konkretnim predmetom. Bi li se povjerenstvo ili zakonodavac trebali pozabaviti zakonodavstvom i vidjeti može li se izmjenama zakona smanjiti rizik od curenja informacija, to je stvar procjene zakonodavca, ali čini mi se da bi se, ako ništa drugo, u nekim organizacijskim propisima mogao naći prostor da manje ljudi raspolaže tim informacijama.
Izručenje Ivice Todorića
Javnost će uskoro doznati hoće li Ivica Todorić biti izručen Hrvatskoj ili ne, no DORH još nije ispitao sve svjedoke u tom slučaju.
- Županijsko državno odvjetništvo nije ispitalo dvoje svjedoka, to je istina. Isključivo zato jer je njihovo ispitivanje zatraženo putem međunarodne pravne pomoći. Ni na koji način ne možemo utjecati na strana pravosudna tijela, kada će to napraviti. Znam da smo u kontaktu, požurujemo, jer smo svjesni toga da nam za uspješan završetak istrage ti iskazi trebaju, da je istraga kod nas vremenski ograničena, kaže Jelenić te dodaje da ne zna zašto u godinu dana ta međunarodna pravna pomoć nije profunckionirala te da oni ne mogu utjecati na brzinu kojom će pravosudna tijela strane zemlje udovoljiti na zahtjev.
Kazao je da ti svjedoci nisu ispitani ne zato da bi opstala osnova za određivanje istražnog zatvora, već zato jer kroz međunarodnu pravnu pomoć do dana današnjeg nismo dobili zapisnike o ispitivanju tih svjedoka.
Odluka hoće li odvjetništvo tražiti istražni zatvor zbog opasnosti od bijega, Jelenić kaže da je u nadležnosti Županijskog državnog odvjetništva te da bi do podizanja optužnice moglo doći po završetku istrage.
- Ja jesam na početku mandata govorio optimistično četiri mjeseca, no mi smo se suočili s jednim problemom prilikom određivanja vještačenja. U traženju osobe koja bi to vještačenje mogla provesti pošli smo od dvije pretpostavke - da to ne smije biti osoba koja je na bilo koji način bila povezana s radom koncerna Agrokor i s druge strane, da to, s obzirom na kompleksnost, mora biti osoba koja u sebi sažima sva potrebna znanja i vještine.
Jelenić dodaje i kako bi pet milijuna kuna koje je DORH dobio za to vještačenje trebalo biti dovoljno. Također smatra i da je u slučaju Todorića argument ŽDO-a vrlo jak - da je pokrenuta istraga protiv osobe za koju postoji osnovana sumnja da je počinila kazneno djelo.
U DORH-u su nedavno bili i predstavnici Sberbanka.
- Oni su predstavnici oštećenika. Povod dolaska je bilo njihovo traženje informacija o tome u kojem stadiju je predmet. Oni zakonski imaju to pravo. Odgovorio sam im otprilike kao i sada, kaže Jelenić.
Grupa Borg
Kad se već govori o slučaju Agrokor, prijave političkih stranaka protiv Martine Dalić i drugih članova Vlade vrlo brzo su odbačene.
- Ne bih rekao da je tako brzo. Donesena je odluka u trenutku kad se mogla donijeti, nemojmo zaboraviti da je DORH po tom pitanju, o toj problematici postupao već i ranije i da ono što nam je preostalo za poduzeti, nakon što smo primili te prijave, nije bilo tako kompleksno. Nadležni državni odvjetnik je zaključio da mu je to dovoljno za odluku.
Na pitanje vezano uz skupinu Borg te nije li sumnjivo da osobe koje sudjeluju u tajnovitoj radnoj skupini poslije dobiju unosne poslove u Agrokoru, Jelenić kaže:
- Državno odvjetništvo je radilo svoj posao i zaključilo to što je zaključilo. Ali nemojmo zaboraviti da kaznena odgovornost nije jedini oblik odgovornosti, ako postoji bilo kakva odgovornost. Štoviše, kaznena odgovornost bi trebala biti rezervirana za one najteže oblike kršenja zakona, protupravna ponašanja. Ja ne odričem nikome pravo da podnosi kaznene prijave, ali moram priznati da kad to čine političke stranke kao nositelji političkog života u Republici Hrvatskoj, oni sami šalju poruku javnosti da ne vjeruju institucijama jer zna se tko bi trebao podnositi prijave, krim policija prije svega i druga tijela koja u svom radu naiđu na sumnje počinjenja kaznenog djela. Politička borba u konkretnim predmetima preko DORH-a narušava percepciju neovisnosti državnih tijela, a posebno neovisnih pravosudnih tijela. Iz ovog slučaja, ako je netko želio kvalitetno, ako se smijem u to uopće upuštati... Trebalo je razmotriti zašto je uopće do toga došlo, postoje li situacije u kojima se može oformiti radna skupina preko noći. Bio sam u radnim skupinama, znam koliko dugo vremena treba da takva skupina počne raditi, da iznjedri neki proizvod. S druge strane, možda je trebalo razmišljati na temelju iskustava iz činjenica koje su bila predmet razmatranja, izmjenama zakona o sprečavanju sukoba interesa, da ljudi koji sudjeluju u radnim skupinama, a nisu državni službenici, trebaju spadati pod instrumente koje propisuje taj zakon.
Na prigovor da je čitav proces bio netransparentan, Jelenić odgovara da netransparentnost nije bitno obilježje nijednog kaznenog djela.
- Osim toga, jednako tako kako su objavljene izjave, objavljeno je rješenje odbačaja kaznene prijave u kojem pišu razlozi. Štoviše, koliko ja znam, podnositelji kaznene prijave su iskoristili svoje zakonsko pravo i protiv takvog rješenja podnijeli prigovor o kojem je USKOK odlučio.
Što se tiče molbe DORH-a upućenu Vrhovnom sudu da ukine odluku Visokog upravnog suda da HBOR da informaciju o kreditiranju Agrokora, Jelenić kaže da je je zakon o kreditnim institucijama jači od zakona o pravu na informacije te da bankarska tajna ima prednost, iako HBOR nije klasična banka. No konačnu odluku, kaže Jelenić, donijet će Vrhovni sud.
Politički pritisak
Glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić kazao je i da u svojem radu ne osjeća politički pritisak.
- Naravno da postoje kontakti s nadležnim ministarstvima jer ih mora biti. Postoji interakcija, ali ne u konkretnim predmetima. Nikada me nitko nije zvao vezano uz bilo koji konkretni predmet, a posebno da bi utjecao na moju odluku ili odluku bilo kojeg nižeg državnog odvjetništva.
Jelenić kaže kako nikad nije bio povezan s politikom, iako ga je na ovo mjesto izabrao Sabor.
- Svakoga netko bira. U Republici Hrvatskoj je to Sabor na prijedlog Vlade uz prethodno mišljenje Državnog odvjetničkog vijeća. Mi jesmo napravili određene pomake u novom zakonu o DORH-u gdje je određena uloga određena u izboru i tom Vijeću. Ograničili smo broj mandata, što mislim da je jako dobra stvar. Osobno smatram da bi ograničenje na jedan mandat od 5, 7, 9 godina, ovisi kako tko gleda, bilo još puno bolja opcija.
Jelenić kaže i kako neće kalkulirati s podnošenjem izvješća nakon prvog mandata.
- Neću se potruditi ništa ubrzati samo zato da bih se nekome svidio ili usporiti iz istog razloga. Procesi imaju svoj tijek. Nekad bih ja volio da ide brže, ali naprosto nije moguće. Radit ću isključivo po uzusima struke.
Prosvjed u Vukovaru
Jedna od tema intervjua s Draženom Jelenićem je i vukovarski prosvjed koji je organiziran radi presporog rješavanja ratnih zločina. Ivan Penava kazao je da je Jelenićeva odgovornost dvostruka 'kad za zamjenike izabere prethodnike'. No, Jelenić kaže da glavni državni odvjetnik nikoga ne bira.
- Sve zamjenike i državne odvjetnike, s izuzetkom ravnatelja USKOK-a, bira Državno odvjetničko vijeće. Možemo razgovarati bi li utjecaj glavnog državnog odvjetnika mogao ili trebao biti veći ili ne, ali on je takav da je na rangu davanja nekakvog svog mišljenja. Hoće li ga Vijeće prihvatiti, glavni državni odvjetnik ne može utjecati. Kada govorite o Cvitanu i Bajiću, oni nisu imenovani zamjenicima glavnog državnog odvjetnika, oni su to postali po sili zakona. Zakon propisuje da glavni državni odvjetnici po sili zakona postaju zamjenici onog trena kada im prestane mandat. Oni rade sukladno donesenom godišnjem rasporedu poslova zamjenika koji ide u dva pravca - jedan je praćenje određene pravne problematike, a drugi pomoć glavnom državnom odvjetniku u praćenju rada u nižim državnim odvjetništvima. Kada sam donosio raspored pazio sam da, na primjer, Bajić ne prati rad ŽDO-a u Splitu jer je tamo dugo radio. Kolega Cvitan, s obzirom da je za vrijeme njegovog mandata otvoren predmet Agrokor i da se radi o jednoj stvarno opsežnoj materiji, u jednom dijelu pomaže u radu ŽDO-a u jednom dijelu predmeta Agrokora.
Mijenjanje loše percepcije
Percepcija pravosuđa u RH izuzetno je loša, no Jelenić kaže kako se trudi takvu percepciju promijeniti.
- DORH je napravio velike iskorake vezane uz povećanje stupa transparentnosti. Naravno da smo mi u jednu ruku vezani nemogućnošću da javnost informiramo o nekim detaljima koje bi javnost voljela znati. Kolege koji rade su pod lupom i rade sukladno etičkom kodeksu.
Jedan od problema je i predugo trajanje slučajeva, poput onog Ive Sanadera. Neki su nakon toga pali i na Ustavnom sudu. Jelenić kaže da je stupanj potvrđenih optužnica takav da dva, dva i pol posto optužnica ne bude potvrđeno.
Na pitanje je li doista u odgovornosti DORH-a da Robert Ježić vrati onih pet milijuna kuna, kao što tvrdi sudac Turudić, Jelenić kaže da je predmet u međuvremenu ukinut.
Što se tiče bjegunaca od hrvatskog pravosuđa, poput primjerice Zdravka Mamića, Jelenić priznaje da nisu zadovoljni takvom situacijom te da bi rješenje bilo da jednog dana BiH postane članica Europske unije.
Također kaže kako nije nikakvo čudo da je Todorić izabrao baš Veliku Britaniju.
- Koga god pitate od kolega tužitelja iz EU će vam reći da je s Londonom najteže. I mogli bismo govoriti o tome zašto je Todorić od svih zemalja odabrao Veliku Britaniju.
Jelenić je na kraju kazao i kako u ovom trenutku ima onoliku osobnu zaštitu kakva mu je, po procjeni sigurnosnih službi, potrebna. Nadalje, smatra da se rezultati mogu i dalje postizati bez obzira na potkapacitiranost.
- Naravno da se rezultati mogu postizati, uvjeren sam da bi rezultati bili i bit će bolji kad se u potpunosti popune kapaciteti. Naravno da o takvim stvarima razgovaram s ministrom pravosuđa jer je to adresa na koju se treba obratiti. Ministar pravosuđa ima puno razumijevanja. U proračunu kojim raspolaže Ministarstvo nalaze se potrebna sredstva i za DORH. Ja sam zadovoljan kako ti razgovori i u kojem pravcu idu jer mi se čini da ćemo uskoro imati rješenja za jedne od najvažnijih prostornih problema.
Ravnateljici USKOK-a Tamari Laptoš istekao je šestomjesečni v.d. mandat.
- Natječaj je raspisan, završio je i zadovoljan sam činjenicom da imam tri kandidata. Mogu reći da su svi izvrsni tužitelji da mi s jedne strane neće biti lagan izbor, ali moraju se ispoštovati još neke procedure. Nadam se da ću do sredine studenoga imenovati ravnatelja USKOK-a. Što se gospođe Laptoš tiče, moram priznati da je radila kvalitetno, no ne znam ima li želje za još jedan mandat, rekao je Dražen Jelenić za N1 televiziju.