Hamad Bin Khalifa Al-Thani, katarski emir i šef jedne od najbogatijih zemalja svijeta, ponovno je zainteresiran za investiranje u Hrvatsku. Zbog toga će predsjednik Republike Ivo Josipović i brojna hrvatska političko-gospodarska delegacija najvišeg ranga u studenom otići u službeni posjet u Katar, kako bi pokušali uvjeriti tamošnje vlasti da je današnja Hrvatska otvorena za inozemne investitore, pogotovo ako su spremni uložiti stotine milijuna dolara.
Osnovao Al-Jazeeru
Josipovićev put u Katar nesumnjivo sadrži i političku dimenziju. Predsjednik je u više navrata izjavio kako nije pretjerano zadovoljan ekonomskom politikom vlade Zorana Milanovića, i put u Dohu na neki način predstavlja njegovo izravno uključivanje u pokušaje privlačenja stranih investitora. U tom smislu Katar je jako važan; riječ je o jednoj od najbogatijih arapskih država, tamošnja politička elita je u čvrstom savezu s Amerikom, dakle i najvažnijim saveznikom Republike Hrvatske. Emir Al-Thani je osnovao poznatu televizijsku postaju Al-Jazeera, a u Kataru će se 2022. održati i Svjetsko prvenstvo u nogometu.
Koincidirajuća okolnost jest podatak kako Josipovićeva delegacija odlazi u Dohu točno desetljeće nakon što su iz Katara upućeni prvi signali da je emir Al-Thani izrazito zainteresiran za ulaganje u hrvatsko gospodastvo. Sredinom 2002. skupina poslovnih ljudi iz Katara primljena je u uredu tadašnjeg predsjednika Stipe Mesića, koji je izrazito blagonaklono gledao na arapsku želju za ulaganjima. Ali brzo je zapelo na razini vlada i ministarstava, i čak ni prijateljski odnos Stipe Mesića i emira Al-Thanija nije otvorio prostor investitorima iz ovog malog, ali jako bogatog kalifata.
Situacija se posebno pogoršala u vrijeme vlade Ive Sanadera. U tom razdoblju Al-Thani je predložio da Katar sagradi LNG terminal na Krku, a kao dodatnu koncesiju ponudio je ulaganje u hrvatska brodogradilišta koja su trebala graditi tankere specijalizirane za prijevoz ukapljenog plina. Pod izlikom kako će LNG izgraditi nekakav europski konzorcij, Sanader je odbio ponudu katarskih investitora, a posljedice ovakve odluke su vidljive: od terminala nema ništa, a brodogradnja je skoro pa kolabirala.
Al-Thanijeva incijativa
Iz Vlade godinama nisu odgovorili na katarsku ponudu. Zato je u međuvremenu Katar sagradio terminal u Italiji. Sanaderovo ponašanje dovelo je do sukoba s Mesićem, kada je Hamad Bin Khalifa Al-Thani posjetio Zagreb u travnju 2009. godine. Povod je bila Al-Thanijeva incijativa za gradnju postrojenja za ukapljeni plin u Pločama, koju je Mesić podržao, ali ne i Ivo Sanader. Sanaderovo negativno stajalište razljutilo je Mesića koji je, off the record, eksplicitno optužio Sanadera da je pokopao moguću investiciju iz Katara, čija se vrijednost mjeri u milijardama dolara.
Mesić je optužio Sanadera i da je odbivši gradnju LNG terminala za ukapljeni plin u Omišlju na otoku Krku Hrvatska ostala i bez te investicije vrijedne približno 2 milijarde dolara. Spor je poprimio i osobnu dimenziju, s obzirom na to da je Mesić uložio vlastiti autoritet u investiciju iz Katara, 2008. posjetio je Dohu, a početkom 2009. u nekoliko navrata javno istupio s tezom da će Hrvatska dugoročno profitirati ako prihvati Al-Thanijev prijedlog.
Predstojeći odlazak hrvatske političko-poslovne delegcije koju će voditi predsjednik Josipović mogao bi reaktualizirati mogućnost katarskih investicija u Hrvatsku. Iako u Predsjedničkom uredu za sada ne žele govoriti o konkretnim investicijama, doznaje se kako i dalje postoje izgledi za investiranje u LNG terminal.
Potvrda u Dubrovniku
To je u listopadu 2011. u Dubrovniku potvrdio i katarski šeik Mohamed Al-Thani. Govorio je tek načelno kako interesa ima za sektor energetike, ali je neslužbeno procurila informacija kako se kod ministara u tadašnjoj vladi Jadranke Kosor detaljno raspitivao za projekt gradnje LNG terminala u Omišlju.