Računi za struju mogu porasti, mogu se smanjiti, a mogu i ostati isti. Konačni ishod računa ovisi o tome kako će netko trošiti energiju. Poenta je da ljudi racionalnije upravljaju energijom, ne pale sve uređaje istodobno (pećnice, klima uređaji i sl.), promišljaju o potrošnji i da se u što manje snage potroši što više energije jer tako ne trebaju dodatne investicije u mrežu (HEP, inače, na godišnjoj razini kontinuirano ulaže milijardu kuna).
Sukus je to novonastale situacije s prebacivanjem kućanstava, koja imaju više od 20 kilovati (kW) angažirane radne snage, iz "Bijelog" tarifnog modela u kojem su dosad bili u "Crveni", a koja je digla "frku" najviše u južnijim dijelovima Hrvatske. A tiče se, zapravo, vrlo malog broja kućanstava. Naime, krajem 2017. broj kupaca koji koriste tarifni model "Crveni" bilo je oko 26.000 u kategoriji poduzetništvo i oko 900 kućanstava, a u hrvatskom elektroenergetskom sustavu priključeno oko 2,5 milijuna obračunskih mjernih mjesta. Dakle, prebacivanje iz jednog modela u drugi tiče se svega 0,5 posto kućanstava! Slobodno možemo reći, onih bogatijih – onih koji imaju vile od 200-njak kvadrata, 10-ak apartmana i sl.
Kako napominju u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA), utjecaj tarifnog modela "Crveni" na poduzetništvo nije bitno ovisan o lokaciji kupca, dok je kod kućanstava moguće da će na području Dalmacije biti veći udio kupaca s priključnom snagom većom od 20 kW, zbog značajnijeg udjela grijanja na električnu energiju i uporabe protočnih brojlera s velikom snagom koji uzrokuju veliko opterećenje elektroenergetske mreže.
No, o čemu se zapravo radi i zašto bi nekom kućanstvu eventualno mogao porasti cijena struje zbog prebacivanja iz jednog tarifnog modela u drugi? Još u listopadu 2015. na snagu su stupili Opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, kojima je određeno da se tarifni model "Crveni" primjenjuje kod kupaca s priključnom snagom većom od 20 kW. Do tada se taj tarifni model primjenjivao kod kupaca s priključnom snagom većom od 30 kW (poduzetnici). HEP-ODS, stoga, postupno provode prebacivanje kupaca s priključnom snagom većom od 20 kW iz tarifnog modela"Bijeli" ili "Plavi" u tarifni model "Crveni" i neka su se kućanstva našla u tom novom modelu. A taj model, osim standardnih stavki koje čine cijenu električnu energiju (PDV, naknada za obnovljive izvore energije...), sadrži i tarifnu stavku za obračunsku vršnu radnu snagu.
- Tarifni modeli koji sadrže kao tarifni element obračunsku vršnu radnu snagu imaju za cilj poticanje krajnjih kupaca na ravnomjerniju potrošnju, odnosno učinkovito korištenje elektroenergetske mreže. Naime, povećani zahtjevi kupaca za električnom snagom pri opskrbi iziskuju jače dimenzioniranu elektroenergetsku mrežu, odnosno povisuju potrebna ulaganja u mrežu. Bez primjene tarifnih modela sa snagom, kupce s neravnomjernom potrošnjom, što je naročito prisutno kod kupaca s većom snagom, subvencionirali bi kupci koji troše električnu energiju na ravnomjeran način, što smatramo da nije pravedno – pojašnjavaju u HERA-i.
Naglašavaju da se obračunska radna snaga naplaćuje samo za vrijeme više dnevne tarife, dok je po noći besplatna pa se time opet potiče ravnomjerno korištenje mreže, koja je noću puno manje opterećena nego po danu.
Dakle, zaključno, mogući porast ukupne cijene električne energije radi prebacivanja iz jednog u drugi tarifni model, ovisan je o načinu korištenja snage.
Primjeri izračuna prosječnog iznosa računa za kućanstvo
Primjer 1
Radna snaga: 18 kW (toliko 'guta' samo jedan protočno bojler)
Potrošnja: 600 kWh
Račun: 1.445,47 kuna ("Crveni" tarifni model) / 562,25 kuna ("Bijeli" tarifni model)
Primjer 2
Radna snaga: 10 kW
Potrošnja: 4000 kWh
Račun: 3.793,30 kuna ("Crveni" tarifni model) / 3.630,24 kuna ("Bijeli" tarifni model)
Primjer 3
Radna snaga: 5 kW
Potrošnja: 600 kWh
Račun: 791,77 kuna ("Crveni" tarifni model) / 561,25 kuna ("Bijeli" tarifni model)