VEĆI RAČUNI

'KAKO DA JEDNOJ BAKICI KOJA ŽIVI SAMA POVEĆAM RAČUN S 35 NA 70 KN? SRAM ME JE' Pobuna zbog uredbe koja svima u RH donosi skok cijena odvoza smeća

    AUTOR:
    • Matija Boltižar

  • OBJAVLJENO:
  • 09.01.2020. u 22:46

Darko Tomaš / CROPIX

Riječ je o dokumentu koji svim jedinicama lokalne uprave nalaže da uvedu fiksni i varijabilni dio cijene, a samim time i povećaju cijene

Zagrebačka Čistoća objavila je ovaj tjedan novi cjenik za odvoz otpada koji na snagu treba stupiti 1. veljače. Prema novoj računici, svi građani plaćat će fiksni dio 68,57 kuna (s PDV-om) te varijabilni dio koji će biti umnožak triju komponenti - mjesečnog broja pražnjenja kanti, veličine kante i naknade za odvoz otpada od 0,1206 kuna po litri.

Prema tome, za jedan manji stan u strogom centru Zagreba, koji je do sada plaćao 30 kuna, cijena bi sada (uz maksimalni broj pražnjenja i s PDV-om) mogla skočiti šest puta. I dok građani Zagreba nimalo ne priželjkuju dan kada će im računi skočiti od 40 do i više od 100 kuna, u drugim dijelovima Hrvatske gradovi i komunalci su se organizirali kako bi pokušali zaustaviti to drastično poskupljenje.

Fiksni dio

Naime, komunalna društva iz Istre i Kvarnera, 15 jedinica lokalne samouprave na čelu s Prelogom te Udruga gradova podnijeli su prijedlog za pokretanjem postupka ocjene ustavnosti Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom. Riječ je dokumentu koji svim općinama i gradovima nalaže da uvedu fiksni i varijabilni dio cijene, a samim time i povećaju cijene građanima.

Nije to povećanje bez razloga - potrebno je na neki način prikupiti novac kojim će se pokriti dodatni, za građane besplatan, odvoz otpadnog papira, plastike te biootpada, kao i sva nova mehanizacija i infrastruktura za novi sustav gospodarenja otpadom.

No, dio gradova i komunalaca smatra kako nije pošteno da svi građani plaćaju jednak fiksni dio. Predvodnik takvog razmišljanja je Grad Prelog, koji je odbio uvesti nove, više cijene sve dok ne dobije rješenje Ustavnog suda. Siniša Radiković, direktor komunalnog poduzeća Prekom iz Preloga, kaže da kod njih sada dolazi do paradoksa: kućanstva s četiri člana trebala bi plaćati manji račun dok će samcima cijena porasti za 90 posto.

- Mene je sram tim ljudima sada naplatiti veću cijenu odvoza. Kako da jednoj bakici koja živi sama povećam račun sa 35 na 70 kuna - kaže Radiković te dodaje da u Ministarstvu zaštite okoliša ne razumiju kakvo je stanje na terenu. Nove cijene uvest će tek 1. srpnja 2021. .

Ista problematika odnosi se i na poslovne subjekte. Tako će, primjerice, jedan vrtić i dnevna bolnica u Zagrebu fiksni dio računa plaćati 119,99 kuna (s PDV-om) iako je razlika u veličini i više nego očita.

Poslovni subjekti

A što ako Ustavni sud prihvati spomenuti prijedlog i odluči da spomenuta odredba Uredbe nije u skladu s Ustavom? Treba li se onda vratiti novac građanima koji su preplatili i tko će to platiti, grad ili država?

- Sada je potez na Ustavnom sudu, pa ćemo vidjeti što i kako dalje. Mi smo ujedno tražili i uvođenje privremene mjere kako bi se odgodila primjena Uredbe dok se ne razjasni sve o njezinu funkcioniranju, no još nismo dobili nikakav odgovor - kaže Sonja Polonijo iz Udruge gradova. A kako stvari stoje, na odluku će se morati dosta čekati. Odvjetnici s kojima smo razgovarali otkrili su nam da takvi postupci teku jako sporo te da mogu trajati  mjesecima, možda i godinama.

Gradovima prijete kazne do 500.000 kn

 

Nije fiksna cijena odvoza jedini problem na koji ukazuju komunalci i gradovi.

Naime, Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom ujedno nalaže da se kazne, odnosno poticajne naknade naplate svim gradovima koji ne ispunjavaju potreban rast odvojeno prikupljenog otpada kako bi se do 2022. godine došlo do brojke od 60 posto. Tako će sankcije dobiti, primjerice, Šibenik, koji je prema privremenim podacima iz 2018. godine na 0,89 posto, ali i Novi Marof, koji je na 25,68 posto. Inače, radi se o iznosu koji se za veće gradove kreće između 200.000 i 500.000 kuna.

- Sustav kažnjavanja u ovom trenutku nije nikako pravedan jer će jednako novčano biti kažnjeni i jedinice lokalne samouprave koje su na 0 posto, kao i oni koji su u osnovi uspješni, no nedostaje im, recimo, 2 posto do granice od 60 - objašnjava Sonja Polonijo iz Udruge gradova te stoga predlaže obustavu primjena određenih odredbi Uredbe dok Ustavni sud ne ponudi svoju ocjenu. (M.B.)

Odgovor Ministarstva zaštite okoliša

'Podjelom korisnika javne usluge na kategorije korisnika kućanstvo i one koji to nisu, onemogućila se dotadašnja praksa JLS-a da se korisnike koji se nalaze u usporedivom pravnom položaju kategorizira temeljem različitih kriterija i stavlja u nejednak položaj primjenom kriterija kao što su kvadrati stambene površine ili broja članova kućanstva, poslovne površine ili ugostiteljskim kapacitetima. Naime, primjenom dosadašnje prakse obračuna cijene javne usluge prema površini i/ili broju članova kućanstva za kategoriju kućanstvo, korisnici su stavljani u nejednak položaj iako je primjenom načela onečišćivač plaća jedina razlika među korisnicima količina predanog otpada. Stoga je moguće da kućanstvo od 5 članova u 30 kvadrata stana proizvede jednaku količinu miješanog komunalnog otpada kao i samac u 150 kvadrata, obzirom da  količina predanog otpada isključivo ovisi o svijesti građana o potrebi odvojene predaje otpada, navikama samih korisnika i potrebe smanjenja nastanka otpada. Nadalje, samom činjenicom da miješani komunalni otpad nastaje i kod korisnika koji nisu kućanstvo, odnosno kod osoba koje obavljaju određene djelatnosti, postoji potreba uređenja i zaštite i tog segmenta pružanja javne usluge.

Međutim, dio jedinica lokalne samouprave i davatelji javne usluge se protive ovim odredbama izmijenjene Uredbe i inzistiraju na tome da cijena bude obračunata na način da bude u potpunosti „fiksna“ i da se obračunava različito za različite kategorije te da im se dopusti da sami određuju kategorije korisnika, a kriteriji za obračun cijene da bude površina prostora i kapaciteti djelatnosti (npr. broj kreveta iznajmljivača i sl.), a što je u suprotnosti s obavezom koju Republika Hrvatska ima prema EU – uvođenje naplate prikupljanja opada po količini.

Smatramo potrebnim naglasiti da je sukladno članku 51. Ustava Republike Hrvatske svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Javna usluga prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada predstavlja javni trošak te njihovo podmirenje pridonosi osiguranju ekonomski održivog poslovanja, sigurnosti, redovitosti i kvalitete pružanja usluge. Obavljanje određene gospodarske djelatnosti dovodi do veće proizvodnje otpada, a što u konačnici dovodi do veće opterećenosti sustava. Upravo propisivanjem korisnika kao korisnika koji nije kućanstvo te njihovo potkategoriziranje dovodi do ravnomjernog određivanja obveza u udjelu javnih troškova, a poštujući gospodarske mogućnosti. Uredbom ne može doći do stavljanja korisnika u nejednaki položaj obzirom da pojedine potkategorije nisu u usporedivoj ili jednakoj situaciji, upravo uzimajući u obzir njihov utjecaj na opterećenost sustava.

Bitno je isto tako istaknuti da je gospodarenje otpadom od interesa za Republiku Hrvatsku, te da gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo propisivanjem mjera gospodarenjem otpadom sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.

Vezano za zahtjeve za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom izmjena i dopuna Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (Narodne novine, broj 84/19) koje se odnose upravo na kategorizaciju korisnika odgovor Ustavnom sudu će uputiti Vlada RH', stoji u odgovoru Ministarstva zaštite okoliša.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo