Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 3. i 5. studenog, pokazuje zadržavanje visoke prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca SDP i lijevu koaliciju, javlja HRT .
Pritom su SDP i njegova koalicija zabilježili rast izborne podrške, dok je OraH početkom ovog mjeseca zabilježio pad izborne podrške. Hrvatski su laburisti stabilizirali izbornu potporu na oko 2 posto, a Reformisti u prvom mjesecu postojanja bilježe pad podrške.
Na ljestvici stranačkih preferencija HDZ je zadržao vrh ljestvice, ispred SDP-a i Oraha. Tako HDZ početkom studenog bilježi izbor od 25,9 posto (prema 25,5 posto iz listopada). SDP je drugi na ljestvici preferencija stranaka s izborom od 21,7 posto (prema 20,1 posto prije mjesec dana; ovaj je međumjesečni rast ujedno i najveći kojega je ova stranka zabilježila u posljednjih godinu dana).
Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelazi još samo OraH, stranka Mirele Holy koja se učvrstila na trećem mjestu ali ovaj put s padom izborne podrške (sada 15,1 posto prema 16,8 posto iz listopada). Na četvrtom je mjestu HNS koji u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbornu potporu od 3 posto (2,7% iz listopada), a slijedi HSS s 2,8 posto (prije mjesec dana 2,4 posto).
Predsjednička kampanja Milana Kujundžića snažan je vjetar u jedra njegove političke stranke koja je sada na 2,7 posto izborne potpore (prije pola godine bila je na 1 posto). Može se reći da je Hrvatska zora najviše profitirala od izborne predkampanje za predsjednika Republike.
Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među "ostalima" još su: Hrvatski laburisti (2,2%), NL Milana Bandića (2,0%), HDSSB (1,9%), HSP Ante Starčević (1,8%), Hrast (1,3%), HSP i NL Ivana Grubišića (po 1,1%), IDS, HSLS i HSU (po 0,9%) i Narodna stranka-Reformisti (0,8%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,6%.
Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra.
Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 31 posto (prema 30,05 iz listopada), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 25,0 posto na drugom mjestu (u rujnu 23,3%).
Slijede stranačka lista OraH koja je s 15,7 posto i na ovoj ljestvici zabilježila pad u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 17,4 posto.
Savez za Hrvatsku s izborom od 5,9 posto drži četvrto mjesto. NL Milana Bandića bilježi izbor od 2,3%, a Hrvatski laburisti 2%.
Predsjednik Ivo Josipović je najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 31,8% (prošli mjesec 32,2%), javlja HRT . Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Mirela Holy s izborom od 11,5 posto (u listopadu 12,2%). Kolinda Grabar Kitarović je i dalje treća ,ali sada s izborom od 7,7 posto (prošli mjesec 8,8%), a Milan Kujundžić je skočio na četvrto mjesto s izborom od 4,8 posto (prije mjesec dana 2,4%). Slijede Tonino Picula s 3,1%, Milan Bandić s 3,0% (prema 5,4% iz listopada), Ruža Tomašić (2,9%), Zoran Milanović (2,6%), Andrej Plenković (1,8%) i Tomislav Karamarko (1,8%).
Na vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara nakon četiri mjeseca vratio se Tomislav Karamarko: za 31,8 posto hrvatskih građana/ki on je najnegativniji političar (prije mjesec dana 30,9%). Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 28,9 posto (prema 32,1% iz listopada).
Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Ivo Sanader (5,1%), Milan Bandić (2,4%), Marina Lovrić Merzel (1,2%), Slavko Linić (0,8%), Kolinda Grabar Kitarović (0,7%) i Nadan Vidošević (0,6%).
U posljednjem istraživanju afera Agram (uhićenje M. Bandića i njegovih suradnika) najvažnija je tema iz proteklog mjeseca za 37 posto hrvatskih građana/ki. Slijede događaji oko prosvjeda branitelja s izborom od 26,4 posto, dok je gospodarska kriza izbor 16,4 posto hrvatskih građana/ki.
Vlada RH u tridesetčetvrtom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 20 posto hrvatskih građana/ki (prije mjesec dana 21,1%), dok vladinu politiku ne podržava 66,9 posto građana (prema 66,6 iz listopada) uz 13,1 posto neodlučnih.
Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,0.