Kritika koju je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu sa savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji uputila na račun Vlade Andreja Plenkovića, apostrofirajući pritom loše gospodarske rezultate, asocirala je na kritiku koju je na samome početku svoga mandata uputila Vladi Zorana Milanovića. Usporede li se, ispada da premijeru koji dolazi iz iste stranke kao i predsjednica ima čak više zamjerki nego bivšem lideru SDP-a.
No, dok je Plenkoviću u srijedu uputila “samo” kritiku, Milanoviću je predložila zajedničku tematsku sjednicu Vlade i predložila njezin dnevni red.
BDP i javni dug
Kao argument za taj potez iz konca veljače 2015. godine, predsjednica Grabar-Kitarović pobrojala je niz makroekonomskih pokazatelja. Navela je tako pad hrvatskog BDP-a na 327,2 milijarde kuna, javni dug koji je tada u odnosu na hrvatski BDP premašio 80 posto, inozemni dug veći od 47 milijardi eura, zatim stopu registrirane nezaposlenosti koja je premašila 20 posto, broj zaposlenih koji je prijetio padom ispod 1,3 milijuna, deficit državnog proračuna koji se u odnosu na BDP približio 5 posto, potom je istaknula da je pokrivenost uvoza izvozom dosegnula gotovo 60 posto i da deficit robne razmjene gotovo u cijelosti anulira godišnji devizni dotok od turizma te “začinila” negativni niz konstatacijom o padu broja stanovnika, predočivši podatak da broj umrlih za 10.447 veći od broja rođenih.
- Nalazimo se u dubokoj gospodarskoj depresiji, koju prati kontinuirani pad hrvatskog društvenog bruto proizvoda, prekomjerni rast vanjskog i unutarnjeg duga države, vanjskotrgovinski deficit, uz stalni pad broja zaposlenih kao i nezaposlenost sve većeg broja mladih ljudi. Zabrinjavajuće velik broj radno sposobnog stanovništva, a ponajviše mladih i obrazovanih ljudi, napušta Hrvatsku - poručila je početkom 2015. godine predsjednica tadašnjem premijeru Milanoviću, napomenuvši da je prema tadašnjim podacima iz ekonomskih razloga Hrvatsku napustilo gotovo 100 tisuća njenih građana.
Iseljavanje
U jednom dijelu kritike dvjema vladama se gotovo u potpunosti poklapaju, posebno po pitanju BDP-a i broja zaposlenih. No, ako se pogleda samo u sadržaj (kritika Milanoviću najveću težinu je imala u konkretnom predlaganju zajedničke tematske sjednice Vlade), onda ispada da je prema Plenkoviću predsjednica ipak oštrija.
Uz isticanje podatka da je BDP po glavi stanovnika na 85 posto razvijenosti novih članica, istaknula je da se Hrvatska u standardima udaljava čak i od istočne Europe. Kao i Milanovića, premijera Plenkovića je kritizirala radi zaposlenosti, s tim da je tome dodala činjenicu da mladi najkasnije u EU napuštaju dom kao i kritiku radi niskih socijalnih potpora.
“Dodatak” o odnosu na packe koje je podijelila bivšoj lijevoj Vladi odnosi se i na problem siromaštva te činjenicu da je udio stanovnika kojima prijeti siromaštvo među najvišima u EU, s tim da su najviše ugroženi umirovljenici.
Dok Milanovićevu timu nije prigovarala radi obrazovne reforme budući da je u njegovu mandatu bila pokrenuta, predsjednica ne propušta priliku da radi toga Plenkoviću puše za vrat. Tako je i u Opatiji istaknula da je naš udio građana od 55 do 74 godine koji sudjeluje u cjeloživotnom obrazovanju najniži u EU. Završila je konstatacijom da su druge države učinile puno snažnije reformske zahvate, pa su preskočile Hrvatsku.