Iako se planirao zadužiti u SAD-u za oko 2,5 milijardi dolara, ministar financija Slavko Linić uspio je skupiti milijardu i 750 milijuna dolara na rok od 10 godina.
Prinos na najnovije izdanje dolarskih obveznica iznosi 6,2 posto, nešto niže od prvotno ciljanog raspona od 6,5 do 6,625 posto. No, Hrvatska je na kraju očito odlučila prihvatiti manji broj ponuda ulagača po povoljnijoj cijeni.
Skuplje nego u ožujku
Ipak, ostaje činjenica da je riječ o vrlo skupom zaduženju, osobito imajući u vidu da je u ožujku, kada se Hrvatska zadužila za 1,5 milijardi dolara na 10 godina, ostvaren prinos od 5,625 posto. Iako je davao različite izjave o planovima odlaska u Ameriku do kraja ove godine, ministar Linić na kraju je ipak odlučio da posao obaviti u najpovoljnijem trenutku. U prvim mjesecima iduće godine Hrvatskoj na naplatu dolaze velike otplate duga, a i proračunski deficit poprimio je goleme razmjere.
Bez obzira što je hrvatski kreditni rejting na razini spekulativnog, odnosno “smeća”, spremnost ulagača za ulazak u rizik je očit. Ukupna vrijednost zaprimljenih ponuda ulagača do podne je iznosila oko 5,5 milijardi dolara, ali mnogi su tražili cijenu koja je ipak ocijenjena previsokom. Uvjeti na međunarodnom tržištu i dalje su vrlo povoljni, čemu pridnosi odluka američkih monetarnih vlasti da ne povlače likvidnost s tržišta još neko vrijeme, iako se o tome već dugo spekulira.
Da je posljednji tjedan bio pogodan trenutak za zaduživanje, ocijenile su još neke zemlje, među ostalim Mađarska i Slovenija. Poput Hrvatske, spekulativni kreditni rejting ima i Mađarska, ali dan prije ona je izdala dvije milijarde dolara vrijedne obveznice na rok od 10 godina, uz prinos od 5,93 posto. Interes ulagača bio je golem i predbilježili su se na pet puta veći iznos.
Tako su se Mađari zadužili čak malo povoljnije nego u veljači, kada su izdali obveznice u iznosu od 3,25 milijardi dolara. Pozitivnije raspoloženje ulagača gleda se u kontekstu prošlog tjedna objavljenih brojki koje pokazuju da je mađarski BDP u trećem kvartalu porasto 1,7 posto, a analitičari su očekivali rast od 0,9 posto. Za razliku od hrvatskih prodavatelja obveznica, mađarski su se imali barem nečim pohvaliti, pa su postigli i bolje uvjete.
Uspjela i Slovenija
Krajem prošlog tjedna i Slovenija je uspjela izdati trogodišnje obveznice uz prinos 4,7 posto, čime je pokazala da joj financijska tržišta još nisu zatvorila vrata iako se već dugo najavljuje bankrot države. Za slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca time je postalo “apsolutno jasno da Vlada može uspjeti”. Na 10-godišnje slovenske obveznice ulagači trenutačno traže prinos od 5,88 posto.
Sljedeće godine državi treba 40 milijardi kuna
U veljači sljedeće godine na domaćem tržištu dospijeva obveznica u iznosu od 667,9 milijuna eura (glavnica i kupon), a u travnju će državi za isplatu kupaca euroobveznica trebati 512,5 milijuna eura. Tome treba dodati proračunski deficit koji iznosi 17,5 milijardi kuna. Ukupne potrebe financiranja u 2014. godini veće su od 40 milijardi kuna.