PRAVORIJEK U HAAGU

KRVNIK SE NE KAJE: 'DA SE MENE SLUŠALO, NE BI BILO NI KIJEVA, NI VRLIKE, NI ŠIBENIKA' Svijet iščekuje presudu brutalnom egzekutoru Ratku Mladiću

    AUTOR:
    • Snježana Pavić

  • OBJAVLJENO:
  • 22.11.2017. u 07:20

Pool / Dado Ruvić / Danilo Krstanović / Reuters

Ratko Mladić u sredini (2012.) i dolje desno s Radovanom Karadžićem i patrijarhom SPC-a Pavlom (1995.). Ostale fotografije iz Srebrenice i Memorijalnog centra Potočari

 

Na Haaškom sudu danas u 10 sati počinje čitanje presude Ratku Mladiću, oficiru JNA koji je u ratu vodio snage pobunjenih Srba prvo u Hrvatskoj, a potom u Bosni i Hercegovini.

To je nepravomoćna presuda na koju 75-godišnji optuženik ima pravo žalbe. Presudu će izreći sudac Alphons Orie, koji je predsjedao tročlanim sudskim vijećem koje je 2011. nepravomoćnom presudom generala Antu Gotovinu osudilo na 24 godine zatvora. Šef tužiteljskog tima je Alan Tieger, također glavni tužitelj u postupku protiv Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača.

Politički lider

To je povijesna presuda jer je riječ o jednom od glavnih igrača u ratu na prostorima bivše Jugoslavije i zato što je general Mladić zajedno s političkim liderom Srba u BiH Radovanom Karadžićem nevjerojatno dugo uspješno izbjegavao uhićenje.

Štitile su ga srpske vlasti i vojno-obavještajno podzemlje, ali dugogodišnje uspješno skrivanje može zahvaliti i indolentnosti međunarodne zajednice jer snage NATO-a u BiH godinama nisu ništa ozbiljno činile da uhite njega i Karadžića. Mladić je bio u bijegu 16 godina, a suđenje je potom trajalo četiri i pol godine.

Najteži zločini

Ratko Mladić optužen je za najteže djelo po kojem se sudi u ICTY-ju, za genocid. Poput Radovana Karadžića, dvostruki je optuženik za genocid: tužiteljstvo smatra da genocid nije počinjen samo 1995. u Srebrenici, što je ICTY već pravomoćno potvrdio u više sudskih postupaka protiv generala VRS-a, nego i 1992. kad su srpske snage najtežim zločinima otjerale Hrvate i Bošnjake iz mjesta u kojima su živjeli stotinama godina. Optužnica za genocid iz 1992. sužena je na šest općina: Foču, Vlasenicu, Ključ, Prijedor, Sanski Most i Kotor Varoš. U posljednje tri općine živio je znatan broj Hrvata, a minimalan broj ih se vratio nakon završetka rata.

Ratka Mladića Haaško tužiteljstvo tereti za zločine u BiH od početka do kraja rata u BiH, od 1992. do 1995. godine. Osim za genocid u Srebrenici i u šest općina Zapadne Bosne i Podrinja 1992. godine, optužen je za teror nad stanovnicima Sarajeva tijekom 44-mjesečne opsade grada i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce. U Sarajevu je poginulo više od 11.000 ljudi, što je polovina brojke ukupnih žrtava rata u Hrvatskoj. Sve zločine počinio je kao član udruženog zločinačkog pothvata, tvrdi tužiteljstvo.

Moguće je da sudsko vijeće ne prihvati optužbu za genocid iz 1992., no vjerojatno će biti potvrđeno da je Ratko Mladić odgovoran za genocid počinjen nad Bošnjacima Srebrenice kad je Vojska Republike Srpske u srpnju 1995. nakon zauzimanja Srebrenice ubila više od 7000 muškaraca i dječaka. “Evo nas u srpskoj Srebrenici. Uoči još jednog velikog srpskog praznika poklanjamo srpskom narodu ovaj grad. Došlo je vrijeme da se poslije bune protiv dahija Turcima osvetimo na ovom prostoru”, rekao je Ratko Mladić 11. srpnja 1995. u Srebrenici pred TV kamerom. Mladić je naredio složenu operaciju ubijanja zarobljenih Bošnjaka iz Srebrenice. Zakopani su u masovne grobnice, koje su potom premještane kako bi se zametnuo trag zločinu.

Ratko Mladić je početkom rata bio zapovjednik u Kninu. Iako Haaško tužiteljstvo nije proširilo optužnicu i za zločine u Hrvatskoj, na suđenju su tužitelji često spominjali Mladićevu ulogu u Hrvatskoj. U ispitivanju svjedoka obrane Save Štrpca tužitelji su pustili snimku na kojoj Mladić prijeti građanima Sinja. “Vi ste vidjeli kako ja to činim. Ova razaranja dosad nisu ni slična onima koja će biti ukoliko se ovo bude prekršilo. Ne želim da ovo shvaćate kao prijetnju, ja sam vojnik i ja izvršavam svoj zadatak. Da me se slušalo, ne bi bilo ni Kijeva, ni Vrlike, ni Šibenika”, prijetio je Mladić.

Neki tvrde da je Ratko Mladić bio uvjereni Jugoslaven, a ne nacionalist, poslušnik JNA koji je tek 1992. odlaskom u BiH jugoslavensku ideologiju zamijenio velikosrpskom. U Haagu se čulo drugačije. Vrlo brzo od početka sukoba u Hrvatskoj odrekao se bratstva i jedinstva. Zaštićeni svjedok B-050 ispričao je na suđenju Slobodanu Miloševiću da je tadašnji pukovnik JNA Ratko Mladić u ljeto 1991. spriječio Martićeve snage da zauzmu Skradin. Milan Martić im je rekao da ga zauzmu, ali se pojavio Mladić s tenkovima, napravio tampon-zonu i nije im dao da zauzmu Skradin. “Mladić je tada bio jugoslavenski orijentiran, nije dozvoljavao kokarde u jedinicama kojima je zapovijedao”, svjedočio je taj sudionik srpske pobune u Hrvatskoj. No, brzo se promijenio i već u kolovozu su Mladićeve snage sudjelovale u napadu na Drniš, dodao je.

Obrazac razaranja

U rujnu, kad je izbio otvoreni rat, stvari su već bile sasvim jasne. Haaško tužiteljstvo, pak, tvrdi drugačije. JNA je do dolaska majora Mladića na čelo korpusa u Kninu djelovala kao tampon-zona u Hrvatskoj, pokušavajući razdvojiti hrvatsku policiju i srpske pobunjenike, da bi dolaskom Mladića poduzimala napadačke akcije, posebno prema gradovima na moru, ustvrdio je tužitelj Almir Zec iz tužiteljskog tima u slučaju Mladić. Tužitelj Zec je na ispitivanju Save Štrpca pročitao nekoliko Mladićevih naredbi za napade na gradove poput Zadra.

Drugi tužitelj je napad na selo Kijevo kod Vrlike izložio kao Mladićev obrazac razaranja mjesta i progona nesrpskog stanovništva, koji je prvo primijenjen 1991. u Hrvatskoj, a potom od proljeća 1992. i u BiH. “Nakon napada selo je ispražnjeno. Kijevo više ne postoji”, citirao je tužitelj Arthur Traldi. Iako je Mladić optužen samo za zločine u BiH, Haaško tužiteljstvo vidi vezu između rata u Hrvatskoj i BiH te prepoznaje da je srpska strana koristila iste obrasce naoružavanja lokalnog stanovništva, izazivanja sukoba, granatiranja i prisilnog iseljavanja.

Bez optužnice za zločine u Hrvatskoj

Kad je Ratko Mladić uhićen, Hrvatska je htjela da mu se u Haagu sudi za zločine u Škabrnji i drugim mjestima u Hrvatskoj gdje je Mladić 1991. zapovijedao srpskim snagama koje su počinile zločine. Međutim, Haaško tužiteljstvo nije niti pokušalo proširiti optužnicu, pod stalnim pritiskom da smanji ionako preopsežnu postojeću optužnicu zbog koje je suđenje trajalo četiri i pol godine, iako je velik broj zločina iz optužnice već pravomoćno potvrđen u nizu presuda nižerangiranim Srbima iz BiH.

Ljeto 1991. Mladić je dočekao kao major JNA u Zadru. U lipnju je postavljen za zapovjednika 9. korpusa JNA u Kninu, u činu pukovnika. Smatra se da je vodio JNA u napadima na Šibenik i Zadar, da je odgovoran za razaranje Kijeva i Vrlike te ubojstvo više od 30 staraca u Saborskom u Lici. Hrvatska ga smatra odgovornim za smrt više od 70 civila u Škabrnji i Nadinu u zadarskom zaleđu. (S. P.)

Udruženi zločinački pothvat s centralom u Beogradu

Ratko Mladić optužen je kao član udruženog zločinačkog pothvata s ciljem trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata s područja BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Činili su to provođenjem zločina za koje je optužen Ratko Mladić. Prema optužnici, Ratko Mladić je “djelovao u dogovoru s drugim sudionicima zločinačkog pothvata, uključujući Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika, Slobodana Miloševića, Biljanu Plavšić, Nikolu Koljevića, Miću Stanišića, Momčila Mandića, Jovicu Stanišića, Franka Simatovića, Željka Ražnatovića (zvanog Arkan) i Vojislava Šešelja”.

Iz optužnice je jasno kako tužitelj smatra da je srpska strana zločine u BiH počinila uz podršku političkog, vojnog i policijskog aparata Srbije. Prema haaškoj optužnici, među članovima udruženog zločinačkog pothvata bili su članovi SDS-a i državnih tijela Srba u BiH na svim razinama u BiH, uključujući ratne štabove i ratna predsjedništva, zatim oficiri JNA, Vojske Jugoslavije, MUP-a Srbije te vojnih snaga bosanskih Srba. (S. P.)

 

ELIPSO

Izdvajamo