Ni jedna veća isplata iz državne blagajne ubuduće se neće izvršiti bez znanja premijera Zorana Milanovića. Dio je to, doznajemo, novog dogovora unutar Vlade, kojim se nastoji uvesti reda u javne financije.
Sukladno tome, otkriva jedan naš dobro upućen sugovornik iz Vladinih krugova, ministar financija Boris Lalovac ubuduće će premijera obavještavati o svim većim isplatama iz proračuna.
No, saznanja premijera o većim proračunskim isplatama nije Vladino jedino oružje u borbi za održivi proračun. U tome će joj pomoći i analiza potrošnje proračunskoga novca, koju radi Ministarstvo financija, a čiji prvi i neslužbeni rezultati pokazuju, kako doznajemo, da bi se u proračunu godišnje moglo uštedjeti i do dvije milijarde kuna. I to bez značajnijih zahvata u samu strukturu potrošnje, ali s druge strane, uz bolje i kvalitetnije planiranje.
Analiza potrošnje
U prilog tome govori i podatak da proračunski korisnici svake godine mjesečno potroše ukupno oko 10 milijardi kuna. No, u prosincu njihovi apetiti rastu, pa tako ove godine očekuju da će im iz državne blagajne tijekom posljednjeg mjeseca biti isplaćeno čak oko 12 milijardi kuna, odosno dvije milijarde kuna više nego inače tijekom godine.
Tako je, primjerice, samo na stavkama subvencija nakon rebalansa planirana potrošnja od oko 4,4 milijarde kuna. No, proračunski su korisnici do kraja studenoga, prema neslužbenim podacima kojima raspolažemo, potrošili oko 3,9 milijardi, što znači da im samo u prosincu ostaje oko pola milijarde kuna. Već i taj podatak iznenadio je dio stručnjaka.
-Subvencije treba dodijeljivati tijekom cijele godine, a ne pola milijarde kuna ostavljati samo za prosinac - pita se naš sugovornik iz Vladinih krugova.
Loši primjeri
A, takvih primjera u proračunu, otkrivaju prvi nalazi rengena Ministarstva financija, ima jako puno. Iznos koji je, primjerice, u ovoj godini planiran za intelektualne usluge doseže 678 milijuna kuna, no korisnici proračuna su do kraja studenoga potrošili samo 434 milijuna, ili manje od dvije trećine. To znači da im za potrošnju po toj osnovi samo u prosincu ostaje 243 milijuna kuna.
Slično je i s računarskim uslugama. Država u ovoj godini za to namjerava potrošiti oko 600 milijuna kuna, ali do kraja studenoga potrošila je samo 457 milijuna.
Za najam još 110 milijuna
To znači da joj samo u prosincu za računarske usluge ostaje 143 milijuna kuna. Kod uredskog je materijala planirani iznos za ovu godinu 187 milijuna kuna, a do kraja studenoga potrošeno je, prema neslužbenim informacijama, 155 milijuna.
Za zakupnine i najamnine u ovoj se godini planira potrošiti ukupno 655 milijuna kuna, no u prvih 11 mjeseci ove godine potrošeno je 545 milijuna, što znači da samo za potrošnju u prosincu po toj osnovi ostaje 110 milijuna kuna.
Velika sredstva
Sličnih pirmjera u proračunu ne manjka ni na drugim, manje zanimljivim stavkama. Upravo su veliki prosinački “restovi” u proračunu zapeli za oko ministru Lalovcu, koji je nedavno upozorio da njegovi kolege iz Vlade u prosincu žele “spržiti” velike iznose proračunskog novca. Kako sada stvari stoje, to će im biti i omogućeno, budući da na to, po nedavno usvojenom rebalansu proračuna za ovu godinu, imaju pravo.
No, već u sljedećoj godini ta bi se praksa trebala promijeniti. Ministrima će se, u osnovi, postaviti mjesečni limiti potrošnje, kojh će se morati pridržavati.
Bolje planiranje
Rezanju proračunskoga manjka trebalo bi pridonijeti i bolje planiranje proračuna. Upravo je to, kao i bolje upravljanje javnim nabavkama, neophodno, zaključuje naš sugovornik.
ŠTO JE OSTALO ZA POTROŠNJU U PROSINCU
1. subvencije: 500 milijuna kn
2. intelektualne usluge: 244 milijuna kn
3. računalne usluge: 143 milijuna kn
4. zakupnine i najamnine: 110 milijuna kn
5. službena putovanja: 19 milijuna kn
6. troškovi energije: 134 milijuna kn
7. uredski materijal: 32 milijuna kn
8. vojna oprema: 162 milijuna kn
Izvor: prve neslužbene procjene Ministarstva financija