Prvi val pripreme banaka za konverziju kredita u CHF-ima je prošao, pritisak na tržištu je popustio pa su tržišne kamate opet pale ispod jedna posto, a stabilizirao se i tečaj. U idućem danima, barem kad je riječ o tržištu, mogu se očekivati mirniji dani. Međutim, drugi krug “usklađivanja pozicija” banaka, koji se očekuje nakon potpisivanja ugovora s klijentima u studenom i prosincu, mogao bi biti mnogo intenzivniji.
Tada će potražnja za kunama i eurima biti znatno veća jer slijedi otpis dijela glavnice, a taj dio konverzije iznosi oko šest milijardi kuna. Proteklih dana konverzija se odnosila samo na preplaćeni dio kredita kojim se smanjuju anuiteti, a riječ je o trošku banaka od oko dvije milijarde kuna.
Dizanje tenzija
Ministar financija Boris Lalovac, pomalo zatečen situacijom na tržištu, osobito činjenicom da su mu banke odbile dati kratkoročnu pozajmicu, vjeruje da to banke rade namjerno i prijetnjama ih nastoji “urazumiti”. Kako je rekao novinarima, on ima informacije da će banke raditi određeni pritisak na tečaj.
- Moram priznati da takvu špekulaciju ne razumijem, pogotovo ako znamo da je ovih dana BAT uplatio velik iznos novca za TDR i da u Hrvatskoj ima eura. Postavlja se pitanje zašto na taj način rade udar na tečaj - rekao je. Na pitanje ima li protumjere za banke, odgovorio je potvrdno. Ovih dana, kad se usuglasi s Poreznom upravom, dat će u raspravu “porez na kreditnu aktivu i brojne druge mjere koje Ministarstvo može raditi”.
Porez je bolja opcija
Iako taj arsenal prijetnji zasad služi svrsi discipliniranja banaka, kad je riječ o poreza na aktivu, vjerojatno ga misli uvesti u slučaju da sud sruši zakon kojim se rješava problem dužnika u CHF-ima. No, da je taj porez bio prvi izbor, bila bi to mnogo čišća i jednostavnija alternativa samom zakonu.
Proteklih godina, kako bi olakšale saniranje bankarskog sustava ili povećale prihode proračuna, neke su zemlje uvele tzv. bankarski porez. Najpoznatniji je slučaj Mađarske koja je aktivu banaka prvo oporezivala s 0,53 posto, a onda je stopa smanjena na 0,31 posto, do 2019., kada zakon istječe.
Od bankarskog poreza danas je mnogo prihvatljiviji porez na financijske transakcije jer ne predstavlja udar na institucije nego poslovnu aktivnost. No, kada bi država doista uvela porez na aktivu, po stopi od 0,3 do 0,5 posto, banke bi u proračun godišnje uplaćivale od oko 800 milijuna kuna do 1,3 milijarde kuna. Ne bi bilo razloga za tužbu države, a ako bi se pokazalo da sustav previše trpi, porez se uvijek može ukinuti. U tom slučaju, ako bi i dalje htio pomoći dužnicima u francima, Lalovac bi im morao davati subvenciju iz proračuna, neovisno o njihovu imovinskom stanju. No, to je rješenje očito bilo teže prodati kao izborni adut.
Pravna nesigurnost
Zakon o konverziji, s druge strane, uz negativan učinak na ekonomiju, potkopava i pravnu sigurnost, a na kraju krši i neke međunarodne ugovore. U ponedjeljak se sastaje Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) na kojem ministar očekuje “žustru raspravu”.