Nakon što je Zoran Vakula neki dan dao naslutiti da za Božić u većini Hrvatske neće biti snijega, jer je, kako je najavio, pred nama jedna od toplijih zima, svoju je prognozu, upravo na vrijeme, jer je početkom prosinca zima klimatološki započela, objavio i Državni hidrometeorološki zavod. Prema njihovu predviđanju, zasnovanom na, kako navode, prognostičkom materijalu za dugoročnu prognozu vremena koji se koristi u Službi za vremenske analize i prognoze DHMZ-a i zaključaka s prošlotjednog zajedničkog sastanka klimatskih foruma za područje Mediterana, sjeverne Afrike i jugoistočne Europe, srednja sezonska temperatura bit će viša od prosjeka, prenosi Slobodna Dalmacija.
- Zima koja je pred nama, što se temperature tiče, najvjerojatnije će u većem dijelu kontinentalne Hrvatske, a moguće i na dijelu sjevernog Jadrana, biti prosječno topla. Međutim, to ne znači da tijekom zime neće biti razdoblja s temperaturom višom od prosjeka u cijeloj Hrvatskoj, ali i razdoblja kad uz prodor hladnog zraka temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene.
Upravo su takve oscilacije izgledne i ove zime, što slijedi iz analize mnogih čimbenika koji mogu utjecati na raspodjelu temperature na sjevernoj hemisferi poput: površinske temperature oceana i mora, snježnog pokrivača, količine leda na polovima, sunčeve aktivnosti... - navodi DHMZ.
Prognoza količina oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, objašnjavaju meteorolozi DHMZ-a, pa je i njezina pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja.
Što se ove zime tiče, zbog specifične sinoptičke situacije (moguće veće ciklonalne aktivnosti na području Mediterana), koja je na temelju analize prije spomenutih čimbenika izgledna, vjerojatna je veća količina oborine s obzirom na prosjek gotovo na cijelom području Mediterana, pa tako i na području Hrvatske.
- Pritom treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u sezonskim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu). Isto tako valja imati na umu da su tijekom zime svakako moguća i razdoblja s manje oborine nego što je uobičajeno, ali i lokalno izraženije oborine.
Na kraju treba naglasiti kako uz informacije koje donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća koja se odnose na kraće vremensko razdoblje, osobito kad su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su obilne količine oborine, nagla zahladnjenja ili zatopljenja. Jer što je vremensko razdoblje na koje se prognoza odnosi kraće, prognoza je pouzdanija - navode iz DHMZ-a, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Objašnjenje sezonske prognoze DHMZ napominje kako je sezonska prognoza vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonska prognoza Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a ponajprije se odnosi na podatke dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Republike Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čije je sjedište u Readingu, Velika Britanija. U obzir se uzimaju i dugoročne prognoze ostalih velikih meteoroloških službi iz Velike Britanije (Met Office), Francuske (Meteo France), Italije (CMCC), Njemačke (DWD), SAD-a (IRI, International Research Institute for Climate and Society, University of Columbia; CPC, NOAA) i Japana (JAMSTEC - Japanska meteorološka agencija).