PORUKA S VLADE

MILANOVIĆ: 'Mit je da Hrvatska ima najveće porezno opterećenje u Europi'; GRČIĆ: '2013. godina preokreta'

Goran Mehkek / CROPIX

Iako je jedna od glavnih točaka današnje sjednice Vlade trebao biti konačan Zakon o PDV-u, oko kojeg su se lomila koplja ministara Slavka Linića i Gordana Marasa, Vlada je uoči same sjednice skinula tu točku dnevnog reda.

Prema riječima ministra Linića, razlog tome su dvije iznimno važne točke, koje je Vlada s današnje sjednice poslala na saborske klupe. Riječ je o izvješću o izvršenju proračuna u prošloj godini, te o primjeni fiskalnih pravila u 2012. Ministar financija, naime, nije htio da njih zasjeni novi Zakon o PDV-u, čiji će se konačan prijedlog, kako doznajemo u Banskim dvorima, pred ministrima naći sljedećeg tjedna.

Ocjena je Vlade da je u prošloj godini, unatoč izrazito nepovoljnim makroekonomskim kretanjima u zemlji i inozemstvu, ipak uspjela udovoljiti zahtjevima iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Radi se o zakonu koji je donijela još prethodna Vlada i koji od vlasti traži da svake godine smanjuje rashode opće države za jedan postotni bod bruto domaćeg proizvoda (BDP) sve dok ne dođe do uravnoteženja prihoda i rashoda u državnoj blagajni. To fiskalno pravilo počelo se primjenjivati lani i Vlada Zorana Milanovića ga je, hvale se u Banskim dvorima, ispunila.

„Vlada je ispunila fiskalno pravilo u 2012.“, pohvalio se Linić.

Njegove računice pokazuju da su rashodi opće države lani smanjeni za 2,1 posto BDP-a, odnosno za 2,6 posto BDP-a u odnosu na 2011., ovisno o tome koja se metodologija uzima u obzir.

Državni je proračun, pokazuju najnoviji Vladini podaci, u prošloj godini prikupio 109,8 milijardi kuna prihoda. To je 0,5 posto manje od prvotnoga plana, ali 2,3 posto više nego godinu ranije.

Posljedica rasta proračunskih prihoda prije svega je rezultat povećanja prihoda od PDV-a za 7,8 posto, što je dijelom „zasluga“ povećanja opće stope PDV-a, a dijelom, istakao je Linić, rezultat jačanja porezne discipline. PDV je državnoj blagajni lani donio ukupno 40,7 milijardi kuna.

Za razliku od prihoda od PDV-a, od doprinosa je lani prikupljeno dva posto manje prihoda, ili ukupno 37,8 milijardi kuna. Pad prihoda od doprinosa rezultat je smanjenja stope za zdravstveno osiguranje s 15 na 13 posto, no Linić tvrdi da su zdravstveni doprinosi ipak manje pali nego što se očekivalo jer je i na tom polju pojačana disciplina naplate.

Kada je riječ o rashodima, oni su lani izvršeni u iznosu od 119,8 milijardi kuna, što je 0,4 posto manje od plana. U odnosu na 2011. proračunski su rashodi smanjeni za 1,6 milijardi kuna. Uštede su, pohvalio se Linić, ostvarene u svim proračunskim kategorijama, osim kod financijskih rashoda, koji obuhvaćaju kamate: na njih je država lani potrošila 1,2 milijarde kuna više nego godinu ranije, što znači da je stvarno smanjenje proračunskih rashoda još i veće nego što na prvi pogled izgleda.

„Ukupne uštede iznose blizu tri milijarde kuna“, kazao je Linić.

Velike uštede ostvarene su na stavkama plaća, i to, prema Vladinim podacima, 374,4 milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu. To je najvećim dijelom rezultat ušteda na posebnim dodacima, radu na određeno vrijeme i prekovremenom radu.

„Cijelu godinu smo proveli u socijalnom dijalogu, ne baš uspješnom, i ipak smo uspjeli na plaćama uštedjeti oko 370 milijuna kuna“, pohvalio se Linić.

Značajne uštede država je lani ostvarila i kod materijalnih rashoda, kao i kod subvencija. S druge strane, kod mirovina je zabilježeno određeno povećanje.

Hrvatska je 2012. godinu zaključila s ukupnim manjkom opće države - u koju, osim središnje državne blagajne, ulaze i izvanproračunski fondovi, te lokalna samouprava – od 11,2 milijarde kuna, ili 3,4 posto BDP-a. Kada se u obzir uzme samo središnji proračun, deficit je iznosio oko 10 milijardi kuna, ili tri posto BDP-a.

„Značajno smo smanjili deficit koji smo naslijedili iz 2011.“, zaključio je Linić.

U Vladi nisu propustili naglasiti kako je sve to ostvareno u vrlo nepovoljnim uvjetima.

„U kakvim je uvjetima Vlada uspjela provesti fiskalnu konsolidaciju? U skoro nemogućim uvjetima makroekonomskog okruženja“, istakao je Linić, upozorivši da je od svih komponenti BDP-a lani porastao jedino izvoz, te da se smanjio uvoz.

I u ovoj godini, nadovezao se potpredsjednik Vlade Branko Grčić , Vlada namjerava nastaviti s fiskalnom konsolidacijom, te će izvršiti zacrtani proračun. Iako se kriza nastavlja, Grčić ipak vidi neke naznake dobrih kretanja u hrvatskom gospodarstvu. Prije svega, istakao je, nezaposlenost se u posljednja četiri mjeseca smanjila za 33.000, odnosno s 375.000 na 342.000, a u istom je razdoblju posao uspjelo naći čak 72.000 građana. U prvom je tromjesečju zabilježen i rast industrijske proizvodnje od 1,1 posto, a kako je u industriji pala zaposlenost, porasla je produktivnost. Blagi oporavak bilježi i građevina, osim u segmentu gradnje stanova, zbog čega je Vlada i krenula s programom POS plus.

„Ova Vlada ima rezultate“, ocijenio je Grčić, koji očekuje da će 2013. biti godina preokreta.

Vlada o Schengenu

Nakon što 1. srpnja Hrvatska uđe u EU, hrvatski državljani moći će konzularnu pomoć i zaštitu zatražiti u diplomatsko-konzularnim predstavništvima drugih članica Unije, ako u zemlji u kojoj boravi Hrvatska nema svoje veleposlanstvo ili konzulat. Na jednak način, i državljani ostalih članica Unije moći će zatražiti pomoć u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Suština je to izmjena Zakona o vanjskim poslovima, koje je Vlada s današnje sjednice uputila na saborske klupe. Takva su rješenja, naime, u skladu s pravnom stečevinom EU.

U sklopu prilagodbe acquisu, Vlada je danas izmijenila i odluku kojom se omogućuje ulazak stranaca na hrvatski teritorij ako oni imaju valjanu schengensku vizu i dozvolu boravka. Primjena te odluke, naime, produljena je do kraja godine, budući da bi od 2014. na snagu trebao stupiti novi schengenski režim. U praksi, to znači da će u Hrvatsku moći ući i državljani onih zemalja koje ne priznaju sve članice EU, uz uvjet da imaju schengensku vizu, kao što je, primjerice, slučaj s Kosovom, kojeg još uvijek ne priznaje pet članica EU-a.

Linić: 'Porezni teret prebacili smo na leđa građana, a ne poduzetnika'

Premijera Zorana Milanovića zaintrigirao je podatak po kojem su rashodi opće države u Hrvatskoj lani iznosili 42,3 posto BDP-a. Hrvatska po tome, kaže premijer, spada među porezno srednje opterećene zemlje u Europi.

„To je manje nego u Velikoj Britaniji, koja je zemlja liberalnog kapitalizma. Sve je u efikasnosti! Mit je da je porezno opterećenje u Hrvatskoj najveće u Europi“, poručio je Milanović.

Poreza se dotakao i resorni ministar Linić, koji se pohvalio da je Vlada uspjela provesti veliek uštede u proračunu i povećati prihode, a da nije uvodila nove poreze. I iz podataka o izvršenju proračuna, kazao je Linić, vidi se da Vlada u prošloj godini nije naštetila konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva jer je povećanje poreznog opterećenja prebacila na leđa građana, a ne poduzetnika.

Vlada u Sabor poslala Zakon o obrtu

Vlada je danas u Sabor poslala Zakon o obrtu, protiv kojeg se pobunila Hrvatska obrtnička komora (HOK).

Novim se zakonom, pojasnio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, uklanja neizvjesnost stotina obrtnika, koji su dosad zbog duga od nekoliko tisuća kuna ostajali bez kuća, stanova i poslovnih prostora. Usvoji li Sabor predloženi zakon, to više neće biti moguće jer se od ovrhe izuzimaju stambeni i poslovni prostori, u kojima obrtnici žive i rade.

Nadalje, novim se zakonom, o kojem je Jutarnji već pisao, omogućuje obrtnicima da se, u slučaju zatvaranja obrta, prijave na burzu rada i primaju naknadu. Dosad su to mogli samo njihovi zaposlenici.

Omogućuje se i prijenos obrta za trajanja života obrtnika, kao i kućna radinost za, primjerice, izradu suvenira ili vođenje poslovnih knjiga. Uvjet za to je da godišnji prihodi ne prelaze 78.000 kuna. Ta je mjera namijenjena prije svega umirovljenicima.

Jedna od najznačajnijih novina novog Zakona o obrtu je ta da će se čelništvo HOK-a birati neposrednim izborima članova, kao i da će HOK podnositi godišnje izvješće o svom radu Saboru. Reforma komorskog sustava obuhvaća i ujednačavanje komorskih doprinosa. Upravo u reformi tog sustava u Vladi vide i glavni razlog nezadovoljstva HOK-a novim Zakonom o obrtu.

Izdvajamo