JASENOVAC - Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika "Cvijet" u Spomen području Jasenovac u nedjelju je započelo obilježavanje 70. obljetnice proboja logoraša iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, u kojem je u 1.337 dana njegova postojanja ubijeno više od 83 tisuće osoba.
Uz preživjele logoraše, komemoraciji nazoče predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednik Vlade Zoran Milanović, koji će održati prigodni govor, zatim prva potpredsjednica Vlade ministrica Vesna Pusić, te ministri Berislav Šipuš, Orsat Miljenić i Tihomir Jakovina. Tu je i izaslanstvo Grada Zagreba predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem, predstavnici diplomatskog zbora, crkvenih zajednica, nacionalnih manjina, antifašističkih udruga, gosti iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva.
Milanović: 'U Drugom svjetskom ratu postojala je samo jedna hrvatska vojska'
Premijer Zoran Milanović je poručio kako hrvatski Ustav govori da su temelji hrvatske suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata izraženi nasuprot proglašenju NDH, pozvavši sve one kojima to nije jasno da se javno zauzmu za unošenje NDH u Ustav.
- Govorim ovdje peti put i nije lako. Moramo otvoreno govoriti o svemu što nije dobro, rekao je Milanović.
Pročitao je uvod iz hrvatskog Ustava da bi, kako je rekao, neke stvari u najboljoj namjeri učinio jasnijima i 'skinuo možda i osjećaj krivnje i frustracije s nekih koji ne razumiju ili ne žele razumjeti': "Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskog naroda, potvrđenu slijedom ukupnog povijesnog zbivanja u različitim državnim obličjima, te održanjem i razvitkom državotvorne misli u povijesnom pravu hrvatskog naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata u odlukama ZAVNOH-a izraženoj nasuprot proglašenju NDH 1941. godine...'
- Ako ovo nije jasno svakom Hrvatu i građaninu Hrvatske, svakom političaru, onda neka se, molim lijepo, demokratskim sredstvima izvoli zalagati za nijekanje ovoga i za promjenu hrvatskog Ustava i unošenje u hrvatski Ustav Nezavisne Države Hrvatske. Ali, takvog junaka ja još čuo nisam i čekam da izađe i kaže ako to zaista misli, a u međuvremenu ja ću ponoviti ovo - za mene je u Drugom svjetskom ratu postojala smao jedna hrvatska vojska, to su bili hrvatski partizani i partizani Hrvatske, poručio je.
Milanović je kazao kako njegovi preci, kada su 1941. u Dalmaciji odlazili u partizane, nisu znali tko je načelu tog pokreta, već su išli kao patrioti i borci za slobodu, 'protiv porobljenja svoje dalmatinske i hrvatske braće, za zaštitu Srba nad kojima je provođen zulum.'
Milanović je rekao i kako nije još vidio takvu razinu banalnosti tog zla u hrvatskom narodu tijekom Drugog svjetskog rata, neshvaćanje činjenice da su "zločinci došli iz inozemstva i jednu povijesnu želju i težnju hrvatskog naroda tako brutalno zloupotrijebili i silovali, a s druge strane je bio hrvatski narod".
- I kada političar, kada javno odgovorna osoba koju je birao hrvatski politički narod, kaže da je veličanstvena atmosfera na stadionu na kojem se skandiralo, odnosno urlalo 'Za dom spremni', onda je bolje da to prešuti ili da hladno i dostojanstveno ode s tog stadiona. To nije veličanstvena atmosfera, to je tužna atmosfera, to je turobna atmosfera. Volim Hrvatsku i volim da pobijedi 10:0, ali ne na takav način, ne po svaku cijenu, ne država po svaku cijenu. Ova država! Ova Hrvatska! Živio hrvatski antifašizam, živjela moderna i humana Hrvatska, poručio je Milanović i zaključio svoje obraćanje.
Spominjanje stadiona i skandiranja 'Za dom spremni' očita je aluzija na izjavu predsjednice Grabar Kitarović nakon nedavnog susreta Hrvatska-Norveška, na kojem se sporadično skandiralo, a reprezentacija je zbog toga kasnije zaradila kaznu.
Dio okupljenih okrenuo leđa izaslaniku predsjednice: 'Da je htjela, došla bi'
Oskarovac Branko Lustig je, kao izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, položio vijenac. Dio okupljenih se okrenuo i otišao uz komentar: "To nećemo gledati. Da je htjela, došla bi".
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac je pozvao hrvatsko društvo da prepozna znakove i odupre se "atmosferi fašizacije i nacizacije", te ne dopusti da se zaborave strahote ustaškog režima.
- Ako i danas neki od predstavnika države izbjegavaju imenovati nosioce te ideje i odgovornost za njihove zločine prebacuju na silu Osovine, možemo li mi danas koji se ovdje okupljamo doživjeti ovo mjesto stradanja uz ovakav postav muzeja i ovakav program njegova rada? Znamo li kako su nastala ova dva jezera, gdje to možemo vidjeti? Zapitajmo se može li naše društvo prepoznati znakove narastanja atmosfere fašizacije i nacizacije. Hoćemo li smoći snage da prozovemo one koji proizvode strah i promoviraju netoleranciju, koji rade na zaboravu umjesto na oslobođenju i iskupljenju zbog strahote koja se dogodila i na ovom mjestu, poručio je Pupovac okupljenima.
Lustig, koji je kao dijete bio u koncentracijskim logorima Auschwitz i Bergen-Belsen, upozorio je kako ljudi i nakon 70 godina jednostavno prelaze preko jasenovačkih zločina, te da stoga učestalo podsjeća mlade na ta strašna vremena, prikazuje filmove, a želja mu je snimiti film o zločinima na Balkanu.
- Činim sve što je moguće da ljudi shvate da su tu bile ustaške jedinice, da su njemačke jedinice u NDH pisale i slale note gdje su molili naše ljude da ne budu tako okrutni u logorima, da ih to smeta jer ljudi bježe u partizane, kazao je.
- Ne može se kazati da nije bilo fašizma, da nije bilo ustaša, da nije bilo zločina. Pa ljude su klali na samom koraku, čak su i prema zvjerima bili ljudskiji nego prema ljudima. Zato vas molim da kad odete odavde da ponesete to sa sobom u duši i svima kojima možete govorite o tim zvjerstvima, poručio je Lustig okupljenima.
Predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac Nataša Mataušić rekla je kako je svaka stopa ove jasenovačke livade natopljena krvlju logoraša.
- Svaka stopa ove livade danas vrišti - ne zaboravi kako se to nikad ne bi ponovilo, naglasila je Mataušić.
Od 600 logoraša proboj preživjelo samo stotinjak
Komemoracija se održava u znak sjećanja na 22. travnja 1945. godine, dan proboja zatočenika iz jasenovačkog logora, te u počast stradalim i preživjelim zatočenicima tog najvećeg koncentracijskog logora u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istoga dana 1945. počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.
Koncentracijski logor Jasenovac od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.
Do sada je utvrđeno da je na desetak lokaliteta toga logorskog kompleksa ubijeno više od 83 tisuće osoba, od čega više od 20 tisuća žena te 20.101 dijete do 14 godina. Žrtve su bile Srbi, Romi, Židovi, Hrvati, antifašisti.
Iako Javna ustanova Jasenovac stalno radi na utvrđivanju broja žrtava, njihov konačan broj ostat će nepoznanica jer su mnogi od logoraša ubijeni čim su dovedeni, prije nego što su bili evidentirani.
Na kraju komemoracije bit će položeni vijenci i održana molitva predstavnika vjerskih zajednica.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović Spomen-područje Jasenovac posjetila je 22. travnja, na dan proboja logoraša. Upisujući se u knjigu dojmova istaknula je kako se poklanja žrtvama i iskazuje duboko poštovanje prema ljudima koji su tu mučeni i ubijeni.
"To su ljudi koji imaju svoja imena i prezimena, koji su imali svoje obitelji i domove, svoj identitet, svoje želje i nade, svoje snove, sve ono što svaku osobu čini neponovljivom. Kao predsjednica Republike Hrvatske i kao čovjek bezpridržajno osuđujem zločine mučenja i ubijanja koja su se ovdje događala. Ideologija koja je uzrokovala ove zločine moralno je i pravno osuđena. Ta politika bila je volja režima koji se vezao uz nacističko-fašističku Osovinu i na nečastan način iskoristio legitimnu želju hrvatskoga naroda za svojom državom", upisala je uz ostalo predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u knjizi dojmova.
BANDIĆ: Hrvatski antifašizam je civilizacijski doseg
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je u nedjelju u Jasenovcu, na obilježavanju 70. obljetnice proboja zatočenika ustaškog logora, kako je hrvatski antifašizam civilizacijski doseg, te kako bi bilo iluzorno minimizirati ustaške zločine.
"Hrvatski antifašizam je civilizacijski doseg. U 2015. godini je suvišno govoriti o tome, a minimizirati zločine ustaštva, nacista i fašista bilo bi iluzorno. U Hrvatskoj nema ozbiljnijeg pojedinca koji politički misli dobro zemlji, kao ni skupine kojima bi trebalo to obrazlagati", izjavio je Bandić novinarima.
Naglasio je kako su predstavnici Grada Zagreba došli u Jasenovac odati počast žrtvama nesagledivog zločina koji se dogodio u jasenovačkom logoru, istaknuvši kako Zagreb nije samo riječima, nego i djelima učinio puno da se to ne otrgne zaboravu.
I predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor kazao je kako uvijek treba podsjećati na te strahote kako se one nikada više ne bi ponovile. "Svake godine sam ovdje i dođem odati počast svim žrtvama, jer je jedna žrtva previše, a 80 tisuća je zastrašujuća", rekao je.
Potpredsjednik Gradske skupštine i čelnik zagrebačkog SDP-a Davor Bernardić ja za žrtve jasenovačkog logora rekao kako su se borile za slobodu stvaranja čovjeka, jer je neslobodan čovjek zatočenik režima i ne može stvarati. "Hrvatska priča je priča o slobodi. U svim ratovima krvavo se izborila za slobodu i ovo je prilika da se osude svi oni koji koketiraju s fašizmom", poručio je.