ŠIBENIK - U spomen-parku na Šubićevcu u utorak je obilježena 76. godišnjica strijeljanja Rade Končara, predstavnici antifašističkih udruga i šibenske Gradske uprave položili su vijence na mjestu gdje su talijanski fašisti 22. svibnja 1942. strijeljali 43 antifašista s područja Šibenika, Benkovca, Zadra i Splita.
"Na današnji dan, prije 76 godina, streljana je i četvrta grupa rodoljuba među kojima i Rade Končar. Fašisti su strijeljali 19. svibnja, 15. svibnja, ali i 19. kolovoza i 10. listopada 1941. godine, ukupno njih 43, ali nisu samo oni bili žrtve fašista, nacista, četnika i ustaša", istaknuo je u svom govoru Zoran Restović, predsjednik Udruge antifašističkih boraca Šibensko-Kninske županije.
Kazao je kako od 729 građana tadašnje Općine Šibenik, koje su zločinci strijeljali, objesili ili zaklali zbog toga što nisu bili sa njima ili su simpatizirali Narodno oslobodilački pokret, za više od 400 njih danas nema ni spomena.
Ploče s imenima ubijenih Šibenčana, antifašista i simpatizera, maknute ili razbijene
"Ploče na kojima su bila njihova imena su skinute ili razbijene, a njihova sudbina više se ne spominje na satovima povijesti, njihova ih se sredina u najmanju ruku srami. Sadašnjim tumačima povijesti, oni su najveći 'trn u oku'. Borce koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu još malo pa će proglasiti teroristima. Za antifašiste Dalmacije u Drugom svjetskom ratu tvrde da su bili prevareni od tamo nekih crnih komunista. Bili bi sretni da su svi Šibenčani poginuli na Sutjesci, da su Srbi i tako ih prikazati kao one koji su ustali protiv nelegalne Nezavisne države Hrvatske, ali nisu. Od 535 poginulih na Sutjesci, 468 su bili Hrvati, a njih 94 su bili komunisti. Ovih 729 je teško objasniti. Bili su krivi samo zato što nisu bili kao i oni. Ubijali su ih i Nijemci, Talijani, kao i domaći fašisti i ustaše i četnici. Njih se neće sjećati Sabor, ni predsjednica. Za njihovu komemoraciju neće se odvajati novac iz proračuna, ali za njihove krvnike hoće. Za Bleiburg su išle 172 delegacije gradova i općina na proračunski trošak, a troškove svih autobusa platio je Sabor RH. Kao da su Hrvatsku u ovim granicama stvorile Pavelićeve ustaše, a ne Titovi partizani. Kao da u stvaranju Hrvatske, čija je prva vlada 1944. godine stolovala u Šibeniku, nisu utkane partizanske žrtve", rekao je Restović na Šubićevcu.
Kako je istaknuo, iako nitko ne može obećati da će se o žrtvama učiti na satovima povijesti, barem će braniti njihovu istinu i čuvati spomen na njih.
"Danas, eto, pokušavamo se prisjetiti svih onih koji su likvidirani bez mogućnosti obrane. Koji su streljani, vješani i klani bez mogućnosti da im vrate, ali krvnicima je vraćeno. Njihovi zločini su kažnjeni, a žrtve su bile osvećene...Neka je vječna slava svim palima za slobodu", zaključio je Resotvić.
Svi okupljeni potom su položili karanfile na mjestu strijeljanja Rade Končara i njegovih drugova.
Radu Končara, sekretara Komunističke partije Hrvatske i organizatora partizanskih odreda u Hrvatskoj, su 17. svibnja 1941. uhvatili Talijani te, zajedno s drugim antifašistima, strijeljali na šibenskom Šubićevcu pet dana nakon toga. Poznata je njegova rečenica kada je na pitanje, želi li pomilovanje, egzekutorima kazao: 'Milosti ne tražim, niti bih vam je dao'.