ZAGREB - Bankari su spremni pomoći u rješavanju problema koji su snašli kreditne dužnike u švicarskim francima zbog naglog jačanja te valute, izjavio je u petak ministar financija Boris Lalovac nakon sastanka sa čelnim ljudima najvećih hrvatskih banaka. Pritom je spomenuo mogućnost da se krediti u francima konvertiraju u euro ili kunu.
Zahvalivši predsjednicima uprava vodećih banaka koji su se odazvali na sastanak u Ministarstvo financija, Lalovac je rekao da su bankari svjesni situacije i "šokirani" jučerašnjim događajima na svjetskim deviznim tržištima. Nakon sastanka bankari nisu bili raspoloženi za izjave.
Danas se, kaže Lalovac, razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji su pogodili kreditne dužnike u švicarskim francima te se moglo čuti pet-šest raznih mišljenja i rješenja.
"Bitno je reći da su bankari voljni pomoći", kaže Lalovac te dodaje kako je sada bitno da bankari u svojim krugovima nađu zajedničko rješenje.
Očekuje da će oni doći do takvog rješenja, jer su, kaže Lalovac, svjesni da se može pojaviti problem neplaćanja kredita. U suprotnom, riskiraju da Ministarstvo financija "presiječe" kao kod Zakona o potrošačkom kreditiranju, napominje Lalovac.
Dodaje kako će se vidjeti hoće li za rješavanja novonastale situacije biti potrebno posegnuti za zakonskom regulativom ili će bankari sami pronaći rješenje. Potonje bi bilo bolje, jer je brže, smatra Lalovac, napominjući da zakonski projekti traže vremena.
Međutim, ponavlja Lalovac, bitno je da među bankarima postoji volja, a vidjet će se hoće li rješenje najprije biti usmjereno prema socijalno najugroženijim građanima te hoće li biti u obliku memoranduma ili sporazuma između bankara i Vlade, uz sudjelovanje Hrvatske narodne banke. Također, ostaje otvoreno hoće li se intervenirati u kamatama ili tečaju.
"Bitno je naći zakonito, ali i trajnije rješenje jer će volatilnost švicarskog franka ubuduće biti velika", ustvrdio je Lalovac.
Ističe kako je preporuka ipak izlazak iz kreditnih aranžmana u švicarskom franku i zamjena nekom drugom valutom. Pri tome bi trebalo vidjeti koji dio troška konverzije će snositi banke, a koji građani, kaže ministar financija.
No dužnici ne mogu dugo čekati, pa je zaključak s današnjeg sastanka i taj da najprije, prije sljedeće rate, treba donijeti kratkoročne mjere, a potom raditi na trajnijem rješenju. Rate, kaže Lalovac, uglavnom dospijevaju krajem mjeseca, pa kratkoročno rješenje valja naći brzo, do sljedećeg krajnjeg dana mjeseca.
Kao svoj cilj ministar financija ističe donošenje modela koji će biti brz, djelotvoran i zakonski održiv, kao kod Zakona o potrošačkom kreditiranju.
Lalovac najavljuje novi sastanak s bankarima za sljedeći tjedan, do kada bi pravne službe banaka analizirale danas ponuđena rješenja.
Kaže i kako će se sastati s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem i predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem, a očekuje se i asistencija Ministarstva pravosuđa kako bi se utvrdilo koja su rješenja u okviru zakona.
Zamoljen za prognozu razdoblja u kojem bi tečaj švicarskog franka mogao ostati visok, upozorio je na jučer objavljen podatak prema kojem su švicarske kompanije zbog poteza Švicarske središnje banke već izgubile sto milijardi dolara, što je puno i za snažno švicarsko gospodarstvo. Dodaje da su, osim Hrvatske, pogođene i druge zemlje poput Poljske te da se može očekivati i reakcija Europske središnje banke.
Po Lalovčevim podacima, kreditima u švicarskim francima u Hrvatskoj je kupljeno između 58 i 60 tisuća stambenih jedinica, a ukupan dug po tim kreditima je 20 milijardi kuna, uz prosječno preostalo razdoblje otplate između 17 i 18 godina.
Lalovac kaže da je to predugo razdoblje izloženosti oscilacijama tečaja te smatra da je možda najbolje trajnije rješenje konverzija kredita u drugu valutu.
Švicarska narodna banka (SNB) u četvrtak je odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, nakon čega je cijena 'švicarca' skočila prema euru oko 16 posto, između 1 i 1,02 franka za euro.
Pritom je na tečajnici Hrvatske narodne banke utvrđenoj u četvrtak tečaj franka skočio prema kuni za 15,7 posto, na 7,3984 kune.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.
Prema procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u 'švicarcima', pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.
Grčić i Maras: 'Građani ne smiju osjetiti špekulacijski udar tržišta'
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio je u petak kako Vlada može pomoći ljudima koji su opterećeni problemom povećanja tečaja švicarskog franka, dok je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras istaknuo da građani ne smiju osjetiti špekulacijski udar tržišta.
Na pitanje novinara što Vlada može napraviti kako bi pomogla dužnicima u 'švicarcima', potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Grčić je kazao da se radi o ozbiljnom problemu koji je iskrsnuo promjenama na međunarodnom financijskom tržištu, na što Vlada nije mogla utjecati.
"Ali Vlada može na određeni način pomoći tim ljudima koji su opterećeni problemom povećanja tečaja švicarskog franka. U tom smislu ministar financija Boris Lalovac je direktno zadužen da vodi razgovore s Udrugom Franak i vjerovatno ćete već danas čuti neka razmišljanja o tome koji je smjer potencijalne pomoći", rekao je Grčić nakon potpisivanja i uručivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz projekta "Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa" mikro, malim i srednjim poduzetnicima.
Ministar financija Boris Lalovac izjavio je u petak, nakon sastanka s bankarima, da su oni spremni pomoći u rješavanju problema u kojima su se našli njihovi klijenti - dužnici s kreditima u švicarskim francima. Lalovac je izjavio i da očekuje da će bankari, nakon međusobnih i konzultacija sa svojim pravnim službama, izići sa zajedničkom ponudom rješenja.
"Tijekom dana ćete vjerovatno dobiti više informacija oko toga od ministra Lalovca", dodao je Grčić.
Upitan hoće li ostati sadašnje kamate na kredite u švicarskim francima ili će doći do njihovih promjena, Grčić je izjavio da je napravljen okvir za projekciju tih kamata već odavno, što je dovelo do smanjenja rata kredita između 300 i 700 kuna.
"To je već bio veliki doprinos Vlade djelomičnom rješevanju problema. Međutim kad se dogode ovakvi ekstremni poremećaji na međunarodom tržištu i ovakvo klizanje tečaja onda je svakako prostor za saniranje tih posljedica puno manji, ali Vlada neće odustati od toga da i dalje prati probleme ovog dijela građana i da im maksimalno u tom dijelu pomogne u okviru svojih mogućnosti", izjavio je Grčić.
Dodao je i kako jučerašnja priča oko oprosta duga pokazuje s kojim naporom Vlada radi da pomogne najpotrebitijima u državi i da je to najbolji primjer za poduzimanje svih napora da se slični problemi rješavaju i u okviru opterećenja koji proizlazi iz dizanja tečaja franka.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, pak, izjavio je kako Vlada vodi računa o svojim građanima i štiti interes građana.
"Treba napraviti sve kako bi građani što manje osjetili ove, ja bih rekao nekada i špekulacijske promjene tečaja, jer nije normalno da se valute mijenjanju po 20 ili 30 posto u jednom danu", kazao je Maras, napomenuvši da građani ne smiju osjetiti udar špekulacija na tržištu.
Na pitanje što je sa poduzetnicima, Maras je odgovorio kako se ne radi razlika između poduzetnika i građana kada ih treba zaštiti od ovakvih šekulativnih promjena na tržištu. ( Hina)