Ministar Miljenić će preuzeti kontrolu svih strateških investicija

Mirka i Ružicu Vajagić iz Virovitice općina je davne 1976. izvlastila od nekretnine koju su imali u Virovitici i to zbog gradnje ceste. Vajagićima je općina uzela ograđenu parcelu od 622 četvorna metra na kojoj se nalazila obiteljska kuća, garaža, šupa i bunar, jer je preko njihove kuće i okućnice trebala proći cesta. Tek 30 godina nakon izvlašćenja, 2006. Ured državne uprave u Virovitici isplatio im je naknadu za oduzetu imovinu u iznosu od 214.982 kune. Vajagići, međutim, smatraju da isplaćeni iznos ne odgovara današnoj tržišnoj vrijednosti njihove nekretnine. Uložili su dvije tužbe pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. U prvoj preusudi koju je taj sud donio 2006. utvrđeno da je Vajagićima onemogućen pristup sudu u razumnom roku, u drugoj iz 2008. sud u Strasbourghu tek im je djelomično udovoljio. I danas, 37 godina od izvlaštenja, pred hrvatskim sudovima još uvijek se vuku sporovi vezani uz izvlaštenje iz 1976. "Kad su nas izvlastili imao sam 38 godina, a danas mi je 75 i još nije sve gotovo", kazao nam je Mirko Vajagić.

Pravna nesigurnost

Slučaj Vajagić pokazuje koliko dugo u hrvatskim okolnostima može trajati postupak izvlaštenja u kojem se privatnom vlasniku oduzima nekretnina ili njezin dio kako bi se na njoj izgradio objekt koji je od javnog interesa: cesta, željeznica, hidrocentrala, vrtić, bolnica, trgovački centar, tvornica ili nešto drugo.

Postojeći Zakon o izvlaštenju donesen je 1994. i do danas je četiri puta mijenjan. Ministarstvo pravosuđa uskoro će u javnu raspravu pustiti Nacrt novog zakona o izvlaštenju. U Ministarstvu tvrde kako će se novim zakonom kojeg donose radi lakšeg pokretanja investicijskog ciklusa, postupci izvlaštenja napokon ubrzati, učiniti transparetnijim te osigurati kvalitetniju zaštita prava i investitora i vlasnika nekretnina.

Dosadašnja praksa izvlaštenja u Hrvatskoj, a obitelj s početka priče je to gorko iskusila na vlastitoj koži, puna je lutanja, pravne nesigurnosti i neizvjesnosti jer su pravila upravnog postupka koja se primjenjuju u procesu izvlaštenja nejasna.

I u Ministarstvu pravosuđa ističu da se prvostupanjski postupak izvlaštenja nerijetko obavlja površno: vlasnici doznaju da su izvlašteni tek kad od prvostupanjskog upravnog tijela dobiju rješenje o izvlaštenju bez da ih je državno tijelo pozvalo na ročište.

Dogovor oko naknade

U takvim slučajevima vlasnici ulažu žalbe Ministarstvu pravosuđa i ono nalaže ponavljanje postupka, a nerijetko priča završi i na upravnom sudu i sve traje godinama.

Novi zakon, tvrde u Ministarstvu, u prvom redu potiče investitore i vlasnike nekretnina koje se izvlašćuju da se dogovore oko naknade za izvlaštenu nekretninu kako bi se intervencija države u postupku izvlaštenja svela na minimum.

Novim se zakonom preciziraju radnje koje su investitori, ali i upravno tijelo koje vodi postupak izvlaštenje, dužni poduzeti u postupku izvlaštenja, rokovi u kojima se te radnje moraju poduzeti i njihov redoslijed. Prvostupanjsko upravno tijelo neće moći provesti izvlaštenje ako nije obavilo očevid nekretnine koja se izvlašćuje te ako na njega i na ročište nije pozvalo sve vlasnike.

Registar nekretnina

Prema novom zakonu tijelo javne vlasti koje provodi postupak izvlaštenja dužno je na svojim službenim internetskim stranicama objaviti precizan popis nekretnina koje će se izvlastiti, popis nekretnina oko čijeg izvlaštenja su se vlasnici i investitori izravno već dogovorili te iznos naknade koje su vlasnici dobili. Ako se izvlašćuje više od deset nekretnina, investitor je dužan javno objaviti svoju ponudu. Novi zakon predviđa i uvođenje Registra svih izvlaštenih nekretnina.

Novim se zakonom želi stati na kraj i arbitrarnosti u procjeni vrijednosti izvlaštene nekretnine. Sadašnja je praksa da sudski vještak procijeni da izvlašteni komad zemljišta vrijedi 100 eura po četvornom metru, dok drugi procjeni da četvorni metar na susjednom zemljištu vrijedi 300 eura. Novim zakonom o izvlaštenju predviđena je jedinstvena metodologija za utvrđivanje vrijednosti nekretnine na cijelom području države, a Vlada će donijeti uredbu kojom se utvrđuje način procjene.