LOVRO KUŠČEVIĆ

Ministar uprave i politički tajnik Hrvatske demokratske zajednice: Sasvim sigurno će doći do smanjenja broja ljudi u javnoj upravi

Goran Mehkek / HANZA MEDIA

Bio je ovo buran tjedan za HDZ, koji je izbacio svojeg dugogodišnjeg člana Darka Milinovića zbog autobusnog desanta za središnjicu. Tjedan u kojem se stalno potezalo pitanje većine u Saboru, mogućih prijevremenih izbora, ali i mogućeg predstečaja Uljanika. Bila je to i prilika da razgovaramo s političkim tajnikom HDZ-a i ministrom uprave Lovrom Kuščevićem.

Počelo je brojanje potpisa za referendumske inicijative, mislite li da će ih biti dovoljno ispravnih?

- Proces provjere potpisa bit će transparentan i napravljen u skladu sa zakonom, a javnost će dobiti pouzdane i točne podatke o broju prikupljenih potpisa. To jamčim. Ne bih prejudicirao, ali jest malo neobično da su prve brojke s kojima su inicijative izašle u javnost bile znatno manje od onih koje su objavile deset, petnaest dana nakon završetka roka za prikupljanje potpisa. Tu smo da objektivno i stručno provjerimo potpise po jasno zadanim mjerilima i kriterijima, uz najveću stopu zaštite osobnih podataka, i nakon obavljenog posla sve ćemo transparentno objaviti javnosti. Tvrtka APIS dobila je rok od 45 dana da provjeri valjanost prikupljenih potpisa.

Jeste li zbog sumnji da su se potpisi prikupljali nakon rokova odlučili da će se kontrolirati baš svaki potpis?

- Inicijativa Istina o Istanbulskoj objavila je 30. svibnja da ima 371.821 potpis, što nije bilo dovoljno za referendum, a onda je 11. lipnja rekla da ima 377.635 potpisa. Narod odlučuje u prvom je trenutku za prvo pitanje objavio da ima 397.024 potpisa, a 13. lipnja 405.352, dok je za drugo pitanje najprije bilo 390.189 potpisa, a poslije njih 407.469. Stoga je fer i prema onom većinskom dijelu javnosti koji nije dao potpise za ove referendumske inicijative da se objektivno i nepristrano utvrdi kolika je stvarna brojka prikupljenih potpisa.

Može li se utvrditi jesu li se potpisi prikupljali nakon rokova?

- Ako su se potpisi prikupljali nakon službenog roka, to bi bilo protivno zakonu. Manjkavosti važećeg zakona ukazuju na potrebu da se on uskladi s europskim standardima, s Venecijanskom komisijom i Ustavom. Mi ćemo u ovoj fazi samo moći utvrđivati podudarnost potpisnika prema imenu i prezimenu, OIB-u i jesu li te osobe na Popisu birača.

Hoće li se onda nešto mijenjati u tom pogledu? Primjerice, hoće li se u budućnosti potpisi moći prikupljati samo u uredima državne uprave, s time da se onda i produlji rok za prikupljanje?

- Referendum je jedan od načina izražavanja volje građana i može biti koristan kao korektiv. Namjera nam je da se cijeli postupak provede u skladu sa zakonom. Očito je da postoji niz praznina u Zakonu o referendumu, od rokova za predaju potpisa, načina prikupljanja, pa i načina promatranja, do izostanka prethodnog ispitivanja ustavnosti pojedinog referendumskog pitanja. Razmišljamo o poboljšanjima kako bi referendum bio ono što u naravi i jest, a to je način na koji naši sugrađani mogu jasno izreći stav o nekom važnom društvenom pitanju. Prijedlog da se potpisi prikupljaju u uredima državne uprave sigurno bi podigao razinu transparentnosti, što je u interesu i predlagačima referenduma i Vladi.

Zašto inicijativama nisu dopušteni promatrači kod kontrole potpisa?

- Zakon o referendumu ne predviđa mogućnost promatranja procesa provjere potpisa. Dobili smo upite i od stotina udruga i građana koji nisu dali svoje potpise sa željom da i oni budu promatrači, ne samo od inicijatora referenduma. Cijeli postupak bit će i više nego transparentan. Sedmeročlano povjerenstvo nadzirat će cijeli proces kontrole potpisa. Povjerenstvo je sastavljeno od predstavnika MUP-a i našeg Ministarstva te predstavnika Agencije za zaštitu osobnih podataka, koja je neovisna. Potpisi se kontroliraju u sigurnoj sobi, gdje je zabranjeno snimanje i u koju se ne može unijeti mobitel. Riječ je o aplikaciji koja ima zaštitu od hakerskih napada i zaista nema nikakve potrebe da se u ovaj proces uključi izvanredni nadzor.

Ratifikacija Istanbulske konvencije podijelila je HDZ, pa su neki vaši kolege u Saboru glasali protiv unatoč naputku vrha stranke, a Crkva se oštro tome protivila. Kako ste vi kao praktični vjernik gledali na sve to? Znam da ste mi jednom rekli kako u Istanbulskoj konvenciji nema rodne ideologije, ali i da treba štiti od nasilja sve, pa i transrodne osobe jer su i one djeca Božja?

- Za Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji glasovao sam prema svojoj savjesti, a ne po bilo čijem nalogu. Dobro sam proučio Konvenciju, naš prijedlog Zakona i ogradu koju je Vlada priložila kroz interpretativnu izjavu u kojoj se jasno navodi da se ni na koji način ne uvodi rodna ideologija. Konvenciju sam doživio kao dokument koji će poboljšati borbu protiv nasilja, ne samo na ženama nego svim slabijim u društvu. Zato što je netko drugačiji, ne smije ga se maltretirati i fizički zlostavljati. Kao katolik vjerujem da je sve što postoji stvoreno od Boga. I onaj drugačiji je Božje biće i prema njemu se treba odnositi s dostojanstvom i integrirati ga u društvo.

Neki su za Istanbulsku konvenciju govorili da je riječ o udaru radikalne desnice i Crkve na Vladu. Mislite li da će iduća fronta biti otvorena pri Zakonu o pobačaju i što vi mislite o tome?

- Ne bih rekao da je to udar desnice ni Crkve. Vjerujem da je hrvatska Katolička crkva svoj stav zauzela u skladu sa svojim uvjerenjima. Ali, određeni političari s krajnje desnog spektra nastojali su tu temu izmanipulirati kako bi bili vidljiviji na sceni i kako bi politički profitirali. Gotovo pola godine nakon ratifikacije Konvencije ne vidim da se ostvarilo bilo što od onih obmanjujućih najava o uvođenju trećeg roda, odnosno ‘roditelja 1’ i ‘roditelja 2’. Što se tiče Zakona o pobačaju, prije svega važno je o tom osjetljivom pitanju provesti široku javnu raspravu kako bismo donijeli ispravnu odluku. Ovdje se moraju uključiti svi, od znanstvenika, preko medicine, do bioetičara...

Jeste li za zabranu pobačaja?

- Kao katolik smatram da život počinje začećem, no nisam siguran da je generalna zabrana najbolje rješenje. Svaki život treba štititi, pa i život nerođenog djeteta, i treba napraviti sve kako bi se broj pobačaja smanjio na najmanju moguću mjeru.

Kritizirali ste inicijativu Narod odlučuje, zašto?

- Kritizirao sam čelnike te inicijative jer neosnovano i bez ikakvih argumenata javno prozivaju Vladu, državnu upravu i javne službenike za pristranost oko kontrole potpisa, a pritom ni sami nisu pokazali da su prvaci transparentnosti. Fragmentacija političke scene koju ta inicijativa priželjkuje donijela bi destabilizaciju sustavu i trajno otežavanje procesa formiranja Vlade i funkcioniranja države. A sve kako bi nekoliko predvodnika inicijative spuštanjem izbornog praga lakše došlo u prigodu zasjesti u saborske klupe jer ovako to nikada ne bi, niti su dosad mogli. To govori o njihovim uskogrudnim interesima, želji za foteljama, a ne želji za boljim društvom i političkim sustavom. Njihov prijedlog ide za tim da netko tko nema izborni legitimitet, a poziva se na narod, diktira pravila u Saboru, gdje svaki zastupnik ima svoj legitimitet i predstavlja narod. To je doista neviđena zamjena teza.

U kojem biste smjeru vi mijenjali izborno zakonodavstvo? Spominje se prekrajanje jedinica, veći broj zastupnika dijaspore?

- Možemo razgovarati o poboljšanjima izbornog sustava, ali ne putem referenduma. Želja mi je da sastav Sabora u najvećoj mogućoj mjeri odgovora volji birača. Zato je potrebno presložiti i urediti sustav, osobito kada je riječ o prekrajanju izbornih jedinica kako bi svaki birački glas imao barem približno jednaku vrijednost. Što se tiče zadiranja u prava manjina, to bi bio korak unatrag u demokratskim vrijednostima koje je Hrvatska dostigla. Kad je, pak, riječ o Hrvatima izvan Hrvatske, tim je ljudima nanesena velika šteta kada im se političkom ucjenom SDP-a bio smanjio broj zastupnika i kada se odredilo da mogu glasovati samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, što znači da neki od njih moraju putovati više stotina kilometara, u SAD-u i više tisuća. Tu treba osmisliti kako olakšati ostvarivanje prava glasa i mislim da je taj broj potrebno povećati s obzirom na broj hrvatskih državljana koji imaju prebivalište izvan Hrvatske. HDZ je pobijedio u svim preferencijalnim kampanjama i nemamo ništa protiv toga da hrvatski birači, osim jednoga, mogu zaokružiti još jednog ili dva kandidata na izbornim listama, no pritom nismo za ukidanje granice od deset posto. Razmatramo i uvođenje preferencijalnog glasovanja na lokalnim izborima.

Dokle ste došli s reformom državne uprave? Znamo da nas sve ubija prevelika birokracija.

- Birokracija je izazov s kojim se nose sve zemlje, to nije samo hrvatski problem i pristupili smo mu vrlo ozbiljno. Danas imamo oko 250.000 državnih i javnih službenika i svima njima šaljem poruku, da su oni kao i mi dužnosnici, tu zbog hrvatskog naroda, poduzetnika i obrtnika. Moramo biti njihov servis i dostupni 24 sata dnevno, a ne prepreka ostvarivanju njihovih ciljeva. Imamo i jedno loše naslijeđe iz socijalističkog režima i administraciju moramo napraviti modernom, brzom i učinkovitom. U trenutku kada sam stupio na ovu dužnost, nijedan se projekt nije provodio. Sada imamo 15 projekata za modernizaciju uprave, vrijednih iznad 800 milijuna kuna, kojih se 85 posto financira iz fondova EU, a moja je vizija razvoja uprave podijeljena u tri cilja - podizanje kvalitete i učinkovitosti, decentralizacija i digitalizacija. Vlada je donijela i odluku da se 54 agencije, zavodi i uredi spajaju. Također, iduću godinu stupit će na snagu novi zakon koji će urede državne uprave pripojiti županijama te kreće novi sustav plaća i ocjenjivanja u državnoj i javnoj upravi kako bismo pravednije vrednovali rezultate i sposobnosti službenika. Nema razloga da u državnoj i javnoj upravi ne vrijede pravila da se potiče one koji bolje rade, a sankcionira one koji nisu na razini zadatka. Imamo i projekte centra dijeljenih usluga, e-pečat, e-pristojbe...

Imamo li previše zaposlenih?

- Sasvim je sigurno da će ovi projekti dovesti do smanjenja broja ljudi.

Treba li nam teritorijalni preustroj?

- Tek nakon što završimo sve projekte, znat ćemo mogu li neke jedinice obavljati svoje poslove. Sigurno da ima prostora za racionalizaciju. Spajanjem ureda državne uprave sa županijama do kraja godine pojednostavit ćemo razinu usluge građanima i poduzetnicima koji će moći puno toga obaviti na jednome mjestu, bez podjela nadležnosti između župana koji su neposredno izabrani na izborima i državnih ureda.

Ova godina najavljena je kao reformska, već smo u rujnu, a reformi nigdje?

- Ovo je godina reformi i premijer Plenković nam je svima dao jasne reformske ciljeve i rokove. U posljednjih šest mjeseci pokrenuli smo reforme koje se u Hrvatskoj proteklih 15 do 20 godina nitko nije usudio staviti na dnevni red. Realizirat ćemo mirovinsku reformu kako bi mirovinski sustav bio održiv, a da bi buduće generacije imale bolje mirovine. Usvaja se novi, pravedniji ovršni zakon, usvojen je paket pravosudnih zakona, a nastavljamo reformu obrazovanja i moderniziranje zdravstva i javne uprave. Od 1. siječnja ide treći krug poreznih rasterećenja za poduzetnike i građane, nastavljamo stvarati bolje poslovno ozračje. To sve ostvarujemo nakon uspješnog svladavanja krize u Agrokoru bez troška za građane, kao i trenutnih aktivnosti oko održivosti Uljanika i brodogradnje u Hrvatskoj.

Je li potrebna rekonstrukcija Vlade, znamo da je i premijer svima rekao da će im se, ako ne ispunjavaju Nacionalni program reformi, zahvaliti na suradnji?

- Slažem se s takvim stavom i nemam ništa protiv toga da se krajem godine napravi retrospektiva i da predsjednik prema svojoj procjeni odluči gdje je učinjen reformski iskorak, a gdje nije.

Je li Kujundžić najslabija karika? Jer ne vidimo nikakve inicijative u zdravstvu...

- Ne bih se s time složio. Kolega Kujundžić vodi jedan od najsloženijih i najvažnijih resora. Ostvario je određene pomake pri racionalizaciji zdravstvenog sustava, što nije lagan zadatak jer troškovi zdravstva zbog napretka medicine iz godine u godine rastu. No, prostor za reforme i veće uštede postoji, na ministru je da poduzme sve mjere kako bi zdravstveni sustav bio financijski održiviji.

Jesu li mogući prijevremeni izbori?

- HDZ je prema svim istraživanjima uvjerljivo najjača stranka i spremni smo za svaki scenarij. Međutim, kako sada izgleda situacija na političkoj sceni i u Saboru, Vlada ima stabilnu većinu od 77 ruku, dobra je suradnja s koalicijskim partnerima, usuglašavamo se i svi oni daju podršku Vladi jer je ključno da Hrvatska ide dobrim smjerom. Hrvatskoj treba period političke stabilnosti. Ova Vlada uživa potporu u Saboru, nastavljamo provoditi reforme i rješavati brojne naslijeđene probleme. Politički i analitički gledano, HDZ-u bi odgovarali izbori jer bilježimo rast rejtinga i sigurno bismo dobili i više mandata nego što ih imamo sada, ali mi smo ovdje da odradimo svoj posao do kraja. Onda će hrvatski ljudi moći odlučiti tko je ozbiljan i tko odgovoran, a tko nudi jeftin populizam bez preuzimanja odgovornosti.

Kolika je vjerojatnost da se podeblja vladajuća većina?

- Dojma sam da dobar dio zastupnika iz oporbe nikako ne želi ponovno na izbore. Moguće je da neki od zastupnika podrže Vladu ili konkretne projekte.

Što je najveći krimen Darka Milinovića da ste ga morali izbaciti iz stranke?

- Riječ je o kontinuiranom kršenju Statuta. Prvu je pogrešku napravio kada je sazvao konferenciju za medije na kojoj je javno inzistirao da se na Plitvicama instalira kandidat koji je njemu odgovarao, a ne onaj koji je prošao na natječaju. HDZ na čelu s Plenkovićem želi provoditi zakone bez obzira na to koliko netko na terenu mislio da bi trebao imati više utjecaja na kadrovsku politiku. On je tu izašao iz zakonskih okvira i naravno da stranka to nije dozvolila. Opomena mu je bila raspuštanje organizacije, ali on nije stao. Prvi put u 17 godina imali smo dva kandidata u Ličko-senjskoj županiji i jasno mi je da se netko zbog toga mogao osjetiti ugroženim, ali to je demokracija, a njegova je reakcija bila nedopustiva. Pokušali smo razgovarati, ali on je imao drugačije stavove, a došavši u središnjicu s našim kolegama, ne prihvaćajući pritom sastanak koji mu je bio ponuđen s najviše razine za to pitanje, doveo je do toga da je kap prelila čašu i za nas je ta priča završena.

On tvrdi da ste izbore odgađali jer bi on na njima pobijedio.

- To nije istina. Izbori za predsjednika ŽO HDZ-a Ličko-senjske županije još su prije nekoliko mjeseci dogovoreni za 9. rujna i njihov se datum nije mijenjao, a ovdje je bila riječ o izborima ne za gradski, nego za temeljni ogranak u Gospiću. Međutim, zbog činjenice da je Milinović onemogućio demokratsko održavanje tih izbora, povjerenik za taj temeljni ogranak je rekao da se ne mogu održati sada, nego kada se za to steknu uvjeti.

Neki će reći da Milinović jest pretjerao i naštetio ugledu HDZ-a, no koliko Kalmeta šteti ugledu stranke zbog optužnica za korupciju?

- Što se tiče optužnica, traju sudski postupci i ne bih to komentirao. No, stav HDZ-a je jasan. Bude li netko pravomoćno osuđen, taj nije prihvatljiv stranci, no ovdje još nema ni prvostupanjske presude.

Kakva je vaša vizija HDZ-a za budućnost kao političkog tajnika, je li koalicija s HNS-om bila ispravna i vidite li tu negdje i HSS?

- Moja vizija HDZ-a je da artikulira glas naroda u Vladi i u Saboru. Mi smo narodnjačka stranka i htio bih da jasno artikuliramo ono što naši građani i članovi žele. Već smo bili govorili kako bi koalicija s HSS-om bila prirodna, dijelimo niz istih temeljnih vrijednosti i programskih sličnosti. S HNS-om kvalitetno surađujemo i usuglašavamo se u ključnim reformskim potezima. HDZ kao najveća, u ovom trenutku jedina stožerna stranka ima zadatak okupljati, a ne razdvajati.

Je li moguća velika koalicija i kako gledate na procese u SDP-u?

- Nije. Imat ćemo većinu i u sljedećem mandatu HDZ-ove Vlade bez SDP-a. HDZ i SDP dvije su različite stranke, mi imamo drugačiju platformu i mislim da ćemo još dugo biti suparnici u političkom ringu. Pred SDP-om je i dalje proces unutarstranačkih previranja kojima se ne nazire kraj.

Kakva je sada situacija unutar HDZ-a i je li Plenković nakon afere Hotmail i mini rekonstrukcije s Tolušićem i Horvatom, koji su desna struja, pomirio sukobljene strane?

- Nema tu sukobljenih strana, HDZ je stranka desnog centra. To je jedini prirodan smjer za našu stranku, a ujedno i jedini koji jamči pobjednički put. HDZ nije promijenio smjer još od Tuđmana, koji je stranku vodio kao europsku, civiliziranu, demokršćansku opciju koja se brine za interese naroda. No, više od 220.000 članova sigurno ne može o svemu razmišljati jednako. Otkad sam politički tajnik, a obišao sam cijelu Hrvatsku, nisam primijetio nikakvu podijeljenost, dapače, postoji jedinstvena podrška vodstvu stranke i Vladi Andreja Plenkovića.

Je li vam Most prihvatljiv kao neki budući partner ili je to završena priča?

- To je za nas završena priča. Most je jedna od onih populističkih stranaka čije su ideje štetne za Hrvatsku, a mi takvu politiku nećemo provoditi. Propustili su svoju priliku da budu dio Vlade koja provodi reforme.

Hoćete li ići samostalno na izbore?

- O tome će odlučivati stranačka tijela, ali mislim da je HDZ dovoljno jak da na sve izbore izađe samostalno. Taj pristup donio nam je i pobjedu na parlamentarnim izborima 2016. godine.

S kime biste onda mogli surađivati?

- Partnere ćemo tražiti među strankama koje su nam programski i svjetonazorski komplementarne.

S IDS-om?

- Ne vjerujem. Od IDS-a bismo radije željeli čuti neka konstruktivna rješenja za Uljanik, a ne kako pokušava skrenuti odgovornost za stanje u Uljaniku sa svojih stranačkih čelnika na Vladu koja je pronašla zakonito rješenje za isplatu plaća radnicima te sada traži dugoročno rješenje za održivost brodogradnje.

Izdvajamo