Sa 1. siječnja 2014. mnogo se toga u graditeljstvu izmijenilo. Među ostalim, na snagu je stupio novi Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju i Zakon o građevinskoj inspekciji. No najviše građana ostalo je zatečeno odredbom da će sve kuće morati imati fasadu, zanimaju ih i detalji legalizacije i najma stanova i kuća, a od početka godine više ne smiju oglašavati prodaju nekretnina koje nemaju energetski certifikat. Pitanja koja najviše muče građane postavili smo ministrici Mrak Taritaš, ali dotaknuli smo se i njezina angažmana u HNS-u.
Agencije za promet nekretninama tvrde da u EU direktivi stoji: ‘zgrade koje imaju energetski certifikat’ mogu se prodavati, odnosno oglašavati za prodaju. Vi tvrdite suprotno.
- Nema se potrebe nadmudrivati. Dovoljno je samo pročitati članke 11., 12. i 27. Direktive EU o energetskoj učinkovitosti zgrada koja je donesena 2010. Ona propisuje da države članice trebaju zahtijevati da se pri oglašavanju prodaje u medijima navede i pokazatelj energetske učinkovitosti te obvezu da se propišu sankcije u slučaju kršenja tih odredbi. Ta je direktiva na snazi za sve zemlje članice u odnosu na obvezu oglašavanja od siječnja 2013., a za Hrvatsku od 1. srpanja 2013., kada smo postali punopravna članica. Agencije su imale pola godine poštede jer su za njih sankcije uvedene 1. siječnja 2014.
Tvrdi se da je oko 200.000 oglasa povučeno iz oglasnika. U kojoj mjeri će to dodatno urušiti promet nekretnina, građevinu, dovesti do nezaposlenosti. Koliko bi novca mogao izgubiti proračun?
- Ako se uzme da je obveza certificiranja u hrvatsko zakonodavstvo uvedena 2008., da je europska direktiva o oglašavanju donesena 2010., smatram da činjenica da se ta obveza za agencije uvela 1. siječnja 2014. stvarno nije navrat-nanos donesena odluka. Na žalost, kod nas se uvijek sve radi u zadnji čas. Očekujemo da će se situacija normalizirati krajem siječnja.
Je li trgovačka inspekcija već krenula u kažnjavanja i je li netko kažnjen?
- Nemam informacija o kaznama. Odredba je na snazi od jučer.
Prijatelj ima kuću na moru koju je završio izvana, predao uredno zahtjev za legalizaciju i pitao me može li je iznajmljivati turistima budući da je formalno ilegalna, a ne vjeruje da će se njegov zahtjev tako brzo riješiti?
- Može iznamljivati kuću. Ako je kuća u sadašnjim gabaritima bila sagrađena prije 21. lipnja 2011., on kuću može iznutra dovršiti i zatražiti i dobiti privremenu dozvolu Ministarstva turizma. Ali samo ako je pokrenuo postupak legalizacije. Privremena dozvola vrijedit će do kraja 2015. Ako do tada legalizira kuću, privremena dozvola postaje trajna, a ako je ne legalizira, privremena dozvola više neće vrijediti. Takvo sam rješenje dogovorila s ministrom turizma Lorencinom, nakon čega je Ministarstvo turizma u tom smislu izmijenilo zakon.
Kad smo kod legalizacije, niste skrivali ljutnju zbog rada mnogih područnih ureda, a pogotovo ste zbog sporosti napadali zagrebački ured. Da li uistinu vjerujete da će se legalizacija završiti u dvije godine?
- Sigurna sam da će se 80 posto zahtjeva riješiti do kraja 2015. Oko otprilike 10 posto zahtjeva neće se moći pozitivno riješiti jer nemaju uvjete propisane zakonom. Još 10 posto je onih koji su predali zahtjev, a zapravo je pitanje je li im kuća nelegalna i trebaju li je uopće legalizirati. Dakle, ostaje 600.000 zahtjeva i apsolutno ćemo to za dvije godine srediti. To je moguće ako se ekipiramo i ako gradovi i županije ozbiljno shvate ovaj posao. Agencija za ozakonjenje nezakonitih zgrada uzet će oko 70.000 zahtjeva od ureda kojima ide najlošije, i do 30. lipnja očekujem da ćemo riješiti 150.000 zahtjeva, što je oko 30 posto. Obuka zaposlenika u agenciji kreće 15. siječnja, zaposlit ćemo 130 ljudi koji će raditi u dvije smjene. 1Ali Grad Zagreb je u dva mjeseca riješio svega 16 predmeta?
- To su samo pravomoćna rješenja. U realnosti je riješeno mnogo više. Dakle, rješenje postaje pravomoćno kad čovjek plati prvu ratu naknade. Nikom nećemo gledati kroz prste, pa ni Bandiću, odnosno Gradu Zagrebu. Sve ćemo tretirati jednako.
Istina, rok je 5 godina, ali kazna je čak 3000 kuna mjesečno ako kuća nema fasadu. Mnogi neće imati novca za novu fasadu ili nove prozore, krov, a imaju već hipoteku za kuću ili stan. Zar će morati dizati opet kredit? Što ako nisu kreditno sposobni ?
- Prvo, to se odnosi na kuće za koje je građevinska dozvola zatražena i izdana nakon 1. siječnja 2014. godine. Nećemo ići retroaktivno. Ali i za postojeće kuće imamo program energetske obnove jer smo svjesni da je potrebna financijska pomoć vlasnicima tih kuća. Program razlikuje obiteljske kuće i višestambene zgrade. Za obnovu odnosno izgradnju fasade, promjenu prozora itd. na obiteljskoj kući moći će se dobiti iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost do 40 posto bespovratnih sredstava. Za višestambene zgrade Fond također nudi do 40 posto bespovratnih sredstava, ali tu je problem vlasništvo. Da bi se u takav projekt krenulo, potrebna je suglasnost svih vlasnika, što je teško postići. Zato sam razgovarala s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem da se promijeni odredba prema kojoj se za svaku odluku traži 100-postotna suglasnost stanara. Predlažemo da to bude dvotrećinska većina od ukupnog broja vlasnika. Vjerujem da će program koji se odnosi na obiteljske kuće krenuti već u veljači, u svakom slučaju u prvom kvartalu ove godine, a za zgrade nakon dogovora s Ministarstvom pravosuđa.
Malo se zaboravilo na onaj plan da banke državi stanove u svom vlasništvu daju na raspolaganje, a država bi ih iznajmljivala?
- Nije se zaboravilo. Odradili smo zadnji krug razgovora s bankama. Ideja je da uzimamo od njih stanove na leasing, a najam će biti od 20 do 30 kuna po četvornom metru. U veljači idemo s prvim kontingentnom od 1000 stanova u najam.
Hoće li to srušiti cijenu najma?
- Apsolutno. To će sve utjecati na tržište najma.
Podstanari će, znači, biti sretni?
- Apsolutno.
EU nam je nedavno opet savjetovao da uvedemo porez na nakretnine? Što u HNS-u mislite o tome?
- I dalje imamo isti stav. Poreza na nekretnine ni ikakvog drugog poreza do kraja ovog mandata neće biti.
Kako se slažete s Bandićem ?
- Uvažavam činjenicu da je on trenutno legitimno izabran gradonačelnik grada u kojem živim i nemam se ja tu što s njim slagati ili ne slagati. Ja radim svoj posao, on radi svoj. Na prvoj sjednici Poglavarstva 2005. smijenio me s mjesta pročelnika za prostorno uređenje grada Zagreba, što uopće nije bilo neočekivano. Otad pa do legalizacije nismo se susretali.
Obračun s Bandićem
Više puta, i to možda najžešće, kritizirali ste Grad Zagreb da je najlošiji u rješevanju legalizacije. Da li se sada malo osvećujete Bandiću na taj način zato što vas je maknuo s mjesta pročelnice?
- Ma ne, apsolutno nemam razloga za to. To se tad moglo očekivati. Ja sam i sama, da se razumijemo, odmah dala mandat na raspolaganje. No posao je posao. Interes Ministarstva i države je da se cijeli proces legalizacije što prije završi, u tome Grad Zagreb treba biti uzor i među prvima i zato sam ga prozivala.
Rejting HNS-a je jako loš. Mislite li nešto napraviti da ga popravite, barem u Zagrebu; nedavno ste postali šefica HNS-a Zagreba?
- Cijeli život se bavim prostornim planiranjem. A Zagreb nema viziju razvitka: preskočili smo Savu pa smo počeli graditi Novi Zagreb! Zadnjih 20-ak godina investitori su sa svojim željama gradili grad, prema svojim potrebama, a ne potrebama njegovih stanovnika. Vi npr. vidite neboder nekog investitora, vi vidite njegove želje, ali ne i interes grada. Ako je napravio neboder, onda je morao i igralište i parkiralište kraj njega. Naša je ideja da Grad gradi Grad i u tome je bit svega. Danas imamo preskočeno Trnje s ogromnim potencijalom, imamo Gredelj s ogromnim potencijalom... Zagreb nikada nije okrenuo svoju fasadu Savi, nego samo leđa. Vrijeme je da se to počne mijenjati. Prostor oko Save mora biti u funkciji građana, ne samo zgrade, nego i rekreacija, razni sadržaji... Treba hitno novi most na zapadu grada. Lobirat ću za to. Za vraćanje preskočenih faza razvoja Zagreba.
Kako komentirate da po rezultatima većine anketa vrlo dobro stojite u odnosu na kolege ministre?
- U ovom sam poslu jako dugo, bila sam pomoćnica ministra godinu dana i s ministrom Vrdoljakom sam napravila plan rada za četiri godine. I samo slijedim taj plan. No ništa ne bih mogla bez podrške svojih suradnika. Moji suradnici i ja jedna smo složna ekipa, svi su spremni raditi prekovremeno i naporno. U tome je tajna. I u tome da nema oprosta.
Zapošljavamo ljude kojima vjerujemo - ako su stručni
SDP-ov župan Zlatko Komadin rekao je da u SDP-u ima zapošljavanja po stranačkoj liniji i dodao: ‘Ali mi nismo toliko brljavili kao HNS’.
- Pitanje je što znači brljaviti.
Zapošljavanje preko stranačkih linija.
- Što se mene i Ministarstva tiče, prvi kriterij je uvijek stručnost.
A ima li u HNS-u političkog zapošljavanja?
- Mislim da se, posebno oko HNS-a, stvorila vrlo loša percepcija tog zapošljavanja. Ne demantiram činjenicu da se znalo poklopiti da su članovi stranke i ljudi na nekim vodećim pozicijama, no ti ljudi su i stručni i sposobni u svom poslu. Dakle, prvi kriterij je stručnost, a ako je to zadovoljeno, volite zaposliti i ljude kojima vjerujete. To je logika svakog poslodavca. Često se poklopi da s takvim ljudima dijelite isti sustav vrijednosti i da su često u istoj stranci kao i vi.
A mislite li i vi kao i Komadina da predsjednici uprava državnih poduzeća ne bi smjeli biti u stranci?
- Mislim da to uopće nije presudno. Ova će diskusija otići u smjeru da ljudi koji su stručni ne bi trebali pripadati ni jednoj stranci. To je besmisleno. Imamo na čelu Janafa Dragana Kovačevića. Imamo Marina Zovka u Plinacrou, za kojega zaista nemam pojma je li u HNS-u ili nije. Stvarno ne znam. Ali znam da su to sve uspješne tvrtke.
Da li se čujete s Radimirom Čačićem?
- Ne čujemo se.
A kontaktira li s njim Vesna Pusić?
- To morate pitati nju.
Da li je Čačić što rekao kada ste postali predsjednica zagrebačkog HNS-a?
- Ne znam. Ja nisam čula ništa.