STVORITI PREDUVJETE

MOŽE LI PROMJENA POREZNOG REŽIMA PRIDONIJETI EKONOMSKOM OPORAVKU Stručnjaci složni: Porezna reforma nam treba, ali ne treba srljati

Marko Todorov / CROPIX

Poželjno smanjenje poreza na dohodak, a s porezom na nekretnine oprezno

Na pitanje je li nam potrebna cjelovita porezna reforma u cilju smanjenja poreznog pritiska, većina ekonomista s kojima smo razgovarali tvrdi da svakako treba provoditi politiku u tom pravcu, ali jednako tako navode i da u to ne treba srljati.

Tako nam je Sandra Švaljek iz Ekonomskog instituta rekla kako porezna reforma u Hrvatskoj nije pri vrhu prioriteta poteza koje treba povući nova Vlada. - Porezni sustav generira razmjerno izdašne i stabilne porezne prihode, što znači da porezi ispunjavaju svoju osnovnu funkciju, a to je prikupljanje sredstava za podmirenje javnih potreba. Pojedini elementi poreznog sustava, naravno, mogu biti predmet rasprave, a jednako tako može se postaviti pitanje je li struktura poreznih prihoda optimalna s obzirom na vrstu porezne osnovice. No, generalno, reformski elan bilo bi bolje usmjeriti na druga područja fiskalne, odnosno opće ekonomske politike - tvrdi Švaljek.

Porez na ekstraprofit

Prema njezinim riječima, težište sustava oporezivanja i dalje treba biti na oporezivanju potrošnje porezom na dodanu vrijednost i trošarinama, dok u odabiru između oporezivanja rada ili oporezivanja kapitala ima smisla eventualno rasterećenje tražiti na strani oporezivanja rada. - Smanjenjem poreznog opterećenja rada može se djelovati na jačanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva i poticanje zapošljavanja. Imovina je u Hrvatskoj razmjerno nisko opterećena, pa bi manjak prihoda koji bi nastao rasterećenjem rada trebalo nadoknaditi većim poreznim opterećenjem kapitala, odnosno konkretno oporezivanjem vlasništva nad nekretninama koje sada ima zanemariv udio u ukupnim poreznim prihodima - ističe Švaljek i dodaje da smo u Hrvatskoj, “na žalost, napustili potrošno orijentiran sustav oporezivanja dohotka, u kojem nije bilo poreza na kamate na štednju, dividende i kapitalne dobitke, dok je porezom na dobit oporezivan samo ekstraprofit, odnosno povrat na kapital iznad standardnog povrata”. - Taj je sustav bio izrazito poticajan sa stajališta ulagača i poduzetnika, ali mu se zamjeralo što, navodno, ne uvažava dovoljno načelo pravednosti u oporezivanju. Današnji sustav, u kojem poduzetnici plaćaju porez na dobit po relativno visokoj stopi od 20 posto, ali i porez na dividendu uvećan za prirez, djeluje, međutim, destimulativno na one koji su spremni preuzeti poduzetnički rizik, zapošljavati sebe i druge te stvarati dodanu vrijednost. Stoga, kada bi u nekom trenutku nositelji ekonomske politike odlučili krenuti u poreznu reformu, onda bi ona trebala ići upravo prema poreznom rasterećenju dohotka od rada i dobiti te većem poreznom opterećenju vlasništva nad nekretninama - smatra bivša gradonačelnica Zagreba.

Ukidanje olakšica

Pritom navodi kako je do trenutka ozbiljne reforme poreznog sustava jedina porezna izmjena koju ima smisla provoditi postupno ukidanje poreznih olakšica kod svih poreznih oblika radi smanjenja poreznih distorzija i proširenja porezne osnovice. Naime, upozorava, male izmjene poreznog sustava bez značajnih učinaka na zapošljavanje i gospodarsku aktivnost treba svakako izbjegavati jer one stvaraju neizvjesnost, uzrokuju sve veću složenost poreznog sustava i dovode do troškova prilagodbe pa time nepotrebno otežavaju poslovanje.

Kada je u pitanju prihod od poreza na nekretnine, Švaljek tvrdi da bi bilo logično i opravdano da prihod od tog poreza bude u cijelosti ili u pretežitom dijelu prihod jedinica lokalne i regionalne samouprave. - Porez na nekretnine idealan je oblik poreznog financiranja nižih razina vlasti s obzirom na to da najviše nalikuje cijeni za korištenje lokalnih javnih dobara i usluga koje su na raspolaganju na određenom području. Ako lokalna ili regionalna samouprava osigurava visoku kvalitetu i dostupnost lokalnih javnih dobara i usluga, time povećava i cijenu nekretnina na svojem području. Stoga je razumljivo da bi građani u tom slučaju trebali, pa i bili spremni plaćati više poreza čiji je iznos izravno povezan s vrijednošću njihovih nekretnina. Porez na vlasništvo nad nekretninama od kojeg bi prihod pripadao jedinicama lokalne i regionalne samouprave moglo bi se povezati s povećanjem fiskalne decentralizacije, koja osim većih prihoda lokalnih jedinica podrazumijeva i veći stupanj odgovornosti lokalnih jedinica za stvaranje porezne osnovice na području njihove nadležnosti. No, treba istaknuti da uvođenje poreza na nekretnine ne bi smjelo dovesti do povećanja ukupnog poreznog opterećenja te da bi s uvođenjem tog poreza razmjerno trebalo smanjiti porezno opterećenje dohotka - naglasila je Sandra Švaljek.

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, i Hrvoje Zgombić, šef PricewaterhouseCoopersa u Hrvatskoj, smatraju da je svako smanjenje porezne presije dobro došlo, ali da treba “odvagati” između funkcije poreza kao proračunskih prihoda i visine troška za gospodarstvo i građane. Šonje drži da je svakako potrebno barem paziti na to da ne dođe do ukupnog povećanja porezne presije bude li se uvodio porez na nekretnine, dok Zgombić napominje da bi Vlada trebala više raditi na pronalasku načina da što brže smanji porezni pritisak kako bi gospodarstvo moglo privući više investicija. Nadalje, Institut za javne financije prošli je tjedan objavio preporuke Vladi i Saboru Republike Hrvatske u kojima, između ostalog, donosi cjelovit prijedlog porezne reforme.

Smanjiti doprinose

Temeljne smjernice IJF-a govore da bi bilo poželjno smanjivanjem poreza na dohodak i doprinosa sniziti troškove rada kako bi se potaknulo potražnju za radom, porast zaposlenosti, cjenovnu konkurentnost izvoznika, a posljedično i rast gospodarstva. Pritom je, ističu, poželjnije smanjivati doprinose poslodavaca (kao što je doprinos za zdravstvo), nego porez na dohodak i doprinose posloprimaca (mirovinski doprinos) jer se time ostvaruju izravniji učinci na troškove rada i potražnju za radom. Uz to, izostale prihode zbog smanjenja doprinosa trebalo bi kompenzirati prije svega smanjenjem rashodne strane proračuna te uvođenjem novih poreza ili povećanjem već postojećih poreza koje se smatra manje štetnim za gospodarski rast (primjerice, poreza na nekretnine, na nasljedstvo i darove, na potrošnju i ekoloških poreza).

Trošarine već visoke

“Naravno, valja naglasiti da su mogućnosti povećanja poreznih prihoda ograničene jer su porezi na potrošnju i ekološki porezi već relativno visoki, a od poreza na nekretnine se - uz istodobno ukidanje komunalnih naknada - ne može očekivati neko znatnije povećanje prihoda. Porez na nekretnine ne može se uvoditi bez temeljitih priprema i stvaranja preduvjeta, pri čemu treba unaprijed definirati koje će se vrste nekretnina oporezivati, po kojem kriteriju, hoće li osnovice i stope utvrđivati država ili lokalne jedinice, koliko se prihoda očekuje i kome će pripadati, ali i voditi računa o troškovima ubiranja. Porez svakako treba biti progresivan, tako da obveznici s većom ekonomskom snagom snose i veći relativni porezni teret. U slučaju istodobnog ukidanja komunalnih naknada, valja unaprijed osigurati da se uvođenjem poreza ne ugrozi financiranje lokalnih komunalnih djelatnosti”, savjetuju Vladi iz IJF-a.

Kada je u pitanju porez na dodanu vrijednost i trošarine, analitičari IJF-a tvrde kako sve dok postoji proračunski deficit ne treba smanjivati opću stopu PDV-a, jer PDV čini više od polovice ukupnih poreznih prihoda opće države. Dakle, Vlada je sada dobila, nakon brojnih drugih analiza, i službenu “preporuku” Instituta za javne financije, naše najstručnije institucije koja se bavi tom tematikom, o općem smjeru, dinamici i intenzitetu poreznih promjena u koje treba ići. Stoga valja uvidjeti i kako čitav opseg poreznih promjena ovisi o konsolidaciji rashodovne strane državnog proračuna, racionalizaciji jedinica lokalne uprave, restrukturiranju javnih i komunalnih poduzeća te poduzimanju ostalih mjera kojima će se poboljšati poslovanje i poslovna klima u Hrvatskoj.

Marić: Neću najavljivati nove poreze bez potrebnih analiza

Ministar financija Zdravko Marić također je vrlo oprezan u pristupu promjenama u poreznom sustavu te ističe kako je njegova namjera da se u ovoj godini ne rade nikakvi zahvati u poreznom sustavu dok se ne napravi temeljita analiza cijelog sustava. - Ono što ću vam ja kao ministar financija reći i držati se te riječi je da iz mojih usta nećete čuti najave novih poreza, promjena u poreznom sustavu, dok nisam napravio podrobnu analizu modela i dok nisam u dobrom dijelu siguran u određene činjenice - rekao je novinarima. Komentirajući moguće uvođenje poreza na nekretnine, ustvrdio je, pak, da su za eventualno uvođenje poreza na nekretnine, odnosno imovinu koja nije u funkciji, potrebne brojne predradnje. - Takav porez sigurno nije moguće uvesti i napraviti u nekom jako kratkom roku - rekao je Marić i tako, čini se, “korigirao” najavu premijera Tihomira Oreškovića da će se iduće godine krenuti u uvođenje tog poreza. Međutim, problem s porezom na nekretnine je to što smo Europskoj komisiji obećali da ćemo ga uvesti u ovoj godini, pa će Oreškoviću i Mariću trebati dosta diplomatskih vještina da uvjeri činovnike EU kako “još nisu sazreli uvjeti za taj potez”. Inače, analize pokazuju da je Hrvatska, nakon što se porezima na imovinu pridruže prihodi od komunalnih naknada, otprilike na razini ostalih tranzicijskih zemalja kada je riječ o ukupnim prihodima od poreza na imovinu u odnosu na ukupne prihode od svih poreza (bez doprinosa). To znači da bi, kao što je svojedobno rekao Slavko Linić, uvođenjem progresivnog poreza na nekretnine u dogledno vrijeme mogla pasti porezna stopa za nekretninu u kojoj se živi u odnosu na sadašnju visinu komunalne naknade.

Izuzeća i olakšice daju se šakom i kapom, bez analiza

Porezni su izdaci (porezna izuzeća, olakšice, odbici, oslobođenja i umanjenja osnovice ili obveze plaćanja), ističu u IJF-u, brojni i predstavljaju izgubljene prihode proračuna zbog povlaštenog statusa pojedinih poreznih obveznika i gospodarskih djelatnosti. Njima država pokušava postići različite gospodarske i socijalne učinke, no oni istodobno narušavaju osnovna porezna načela (jednakost, pravednost, izdašnost, učinkovitost, stabilnost i efikasnost). “Porezni izdaci nisu podložni istom sustavu kontrole kao i drugi javni rashodi, pa se najčešće uvode bez analize troškova i koristi. U proračunskim dokumentima do sada nije bilo službenih informacija o poreznim izdacima i njihovim učincima.

Stoga je nužno izraditi i redovito ažurirati registar poreznih izdataka te kontinuirano analizirati i revidirati njihovu učinkovitost, a izvješća o poreznim izdatcima uvrstiti u proračunske dokumente i podvrgnuti ih redovitoj reviziji Državnog ureda za reviziju”, preporučuju u IJF-u.

Donose otprilike isto koliko i porez na dohodak

“Neporezni nameti predstavljaju velik teret za gospodarstvo i građane, a njima je 2014. prikupljeno 8,4 milijardi kuna (gotovo dvije trećine su snosili poduzetnici, a jednu građani), što je više od ukupno prikupljenih prihoda od poreza na dobit (5,7 milijardi kuna) i ne znatno manje od poreza na dohodak (10,5 milijardi kuna). Kako bi se utvrdila opravdanost i učinkovitost tih nameta, nužno je upotpuniti i redovito ažurirati registar neporeznih prihoda te usporednom provedbom reforme javne uprave, pravosuđa i regionalne/lokalne uprave, restrukturiranjem javnih trgovačkih društava i prodajom dionica i udjela u trgovačkim društvima koja za državu nisu od strateškog interesa racionalizirati broj i visinu neporeznih nameta”, smatraju i IJF-u.

Izdvajamo