Tjednima iščekivani Zakon o obnovi Zagreba jučer je od strane Ministarstva graditeljstva napokon pušten u javnu raspravu. U javnu raspravu je pušten tek nakon više od 50 dana nakon potresa, a kad će biti izglasan je pitanje, jer se Sabor u ovom sazivu raspušta.
Iako je prva verzija tog zakona podrazumijevala stavljanje izvan snage Zakona o javnoj nabavi i određenih odredbi Zakona o gradnji, u ovoj verziji zakona to se više ne spominje na taj način.
- Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika u obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se na temelju javnog poziva prema kriterijima koji se određuju programom mjera. Programom mjera se u svrhu provedbe ovoga zakona određuju najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti - navodi se u ovom zakonu.
Naime, kritike arhitekata odnosile su se upravo na stavljanje izvan snage postojećih zakona.
Mjere
Vladajući su, čini se, donekle osluhnuli kritičare i kad je riječ o samoj obnovi višestambenih zgrada, pa su u najnoviju verziju ubacili članak 34., koji predviđa novčanu pomoć za obnovu zgrade.
- Vlasnik, odnosno suvlasnici oštećene višestambene zgrade, stambeno poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće koji na temelju rješenja o obnovi donesenog na temelju ovoga zakona sami obnavljaju zgradu imaju pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove obnove - navodi se u verziji zakona koji je pušten u javnu raspravu.
Zakon je i dalje ostao nedorečen po pitanju financijskih okvira i omjera u kojima će država financijski pomoći u obnovi. Ali postavlja okvir za donošenje takozvanog Programa mjera, kojim bi se definirali daljnji koraci.
Ovim prijedlogom zakona uvodi se uz Savjet još jedno tijelo, a to je Koordinacija za obnovu, koju, pak, osniva Vlada.
- Predsjednika i njegovog zamjenika te članove Koordinacije imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministarstva. Predsjednik se imenuje iz reda državnih dužnosnika ministarstva. Jedan zamjenik se imenuje iz Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, a drugi iz reda dužnosnika ili službenika Grada Zagreba.
Po jedan član i njegov zamjenik imenuju se iz reda dužnosnika i državnih službenika Ministarstva financija, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva državne imovine, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstva kulture, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva zdravstva i Ministarstva znanosti i obrazovanja te po dva člana iz reda dužnosnika ili službenika Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije - navodi se u zakonu.
Šest posto
Zakon, nadalje, definira četiri razine obnove za zgrade oštećene u potresu ovisno o njihovoj namjeni te što te razine podrazumijevaju. Upravo je to dio na koji se u svojim primjedbama osvrnuo Grad Zagreb, koji navodno predlaže da se radi cjelokupna obnova svih zgrada, a ne po određenim razinama, što u ministarstvu smatraju neprihvatljivim.
Grad Zagreb također se spominje u članku u kojem se definira da zapravo država na sebe na određeni način preuzima šest posto prihoda od poreza na dohodak za decentralizirane funkcije, odnosno Grad Zagreb će sada tih šest posto moći potrošiti na štetu nastalu u potresu, a država će im onda u punom iznosu morati nadoknaditi tih šest posto za decentralizirane funkcije.
Aplikacija
Zakon predviđa i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća u skladu s “projektom za građenje zamjenske obiteljske kuće”. Zamjenska kuća se gradi “u slučaju u kojem je na temelju ovoga zakona uklonjena, odnosno uništena postojeća obiteljska kuća u kojoj je u vrijeme nastanka nepogode stanovao njezin vlasnik, odnosno srodnik vlasnika, i u kojoj je vlasnik, odnosno srodnik vlasnika, imao prijavljeno prebivalište ili boravište”, stoji u zakonu.
Ministar Predrag Štromar kaže da uvode i aplikaciju putem koje će svi građani moći pratiti trošenje sredstava u realnom vremenu.
- Prema Zakonu će se Zagreb obnavljati narednih 10 ili 20 godina i dobro je da prođe proceduru javnog uvida - poručio je Štromar.