HEP-Elektra Karlovac morat će isplatiti 556.500 kuna odštete te gotovo 100.000 kuna sudskih troškova jer je Općinski sud u Karlovcu u svojoj nepravomoćnoj presudi zaključio da je to državno poduzeće odgovorno za požar koji je Milovanu Kosanoviću 18. kolovoza 2003. uništio veliko imanje u Liscu, zaseoku u Janjoj Gori na području općine Plaški.
Vlasnik je tužbu s odštetnim zahtjevom podnio 2006., no godinu poslije je umro. Kako nije imao suprugu ni djecu, jedinom nasljednicom, kako imanja tako i sudskog postupka, proglašena je njegova sestra Mara Dragić iz Rijeke. Imanje nikad nije obnavljano te ga je ona u tako ruševnom stanju u međuvremenu prodala, a od 2009. godine nastavila je voditi sudsku bitku protiv HEP-a.
Jak vjetar
U tužbi se navodi da je kobni dan zbog jakog vjetra i visoke temperature zraka došlo do dodirivanja žica električnih vodova, odnosno iskrenja te se od iskrenja vodova obraslih u krošnji lipe zapalila trava kojom se proširio požar. Posao električara bio je održavanje vodova, odnosno obrezivanje žica, pa su oni, smatra tužitelj, odgovorni što se vatra proširila na travu i nisko raslinje.
Nošena jakim vjetrom, brzo se proširila prostorom od nekoliko kilometara i zahvatila Kosanovićevo imanje, od kojega su ostali samo goli zidovi. Izgorjeli su kuća, gospodarske zgrade, voćnjak i šuma, ukupne površine od oko 8000 četvornih metara. Kosanović je ostao bez svega što je imao, kako bez nekretnina tako i bez pokretnina.
HEP nije sporio vlasništvo tužitelja nad tim nekretninama i pokretninama, kao ni svoju odgovornost za postavljanje i održavanje električnih vodova, no ono što spore jest njihov propust za neobrezivanje grana, odnosno iskrenje kao razlog izbijanja požara. Tvrde da su na lokaciji Stanići-Lisac redovno vršili prosjeku i sječu u održavanju elektroenergetskih objekata te kako je nemoguće da bi, čak i da je iskrenje zahvatilo krošnju, ista ta iskra “preskočila 15 metara preko lokalnog puta i zapalila travu jer iznad te trave ne postoji nikakvo postrojenje ili elektroenergetski objekt”.
Zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine još 2006. bio je pokrenut optužni prijedlog protiv četiri odgovorne osobe iz HEP-a, no u sudskom postupku trojica su oslobođena odgovornosti, a postupak protiv poslovođe HEP-ove ispostave u Plaškom je obustavljen jer je u međuvremenu umro.
Sudski vještak za požare i eksplozije Slobodan Kocijan smatra da je požar nastao zbog međusobnog doticanja i kratkog spoja - iskrenja na aluminijskim električnim vodičima koji su prolazili kroz krošnju lipe i do padanja užarenih čestica aluminija na tlo prekriveno travom ili lišćem, odnosno grančicama, napominjući kako se temperatura nastala kod takvog iskrenja na električnim vodičima kreće oko 3000 Celzijevih stupnjeva, a temperatura taljenja aluminija je oko 660 stupnjeva, dok je temperatura samozapaljenja suhe trave oko 200 stupnjeva.
Nalaz vještaka
Njegov kolega Stanislav Peruško, analitičar za tehnološko-strojarska vještačenja, smatra da su iskre užarenog aluminija mogle dospjeti preko puta stabla lipe, upaliti suhu travu i raslinje te dovesti do požara. Loša je okolnost bila i temperatura zraka od 34 Celzijeva stupnja te jaka južina. Sud je u potpunosti prihvatio ta vještačenja, smatrajući da su jasni, činjenično obrazloženi i stručno argumentirani.