STARI I BOLESNI

Nemoćni su, a nemaju nikoga da im doda čašu vode ili pozove liječnika

CROPIX

Mjesto u staračkom domu, kojih je u Hrvatskoj 162, teško je pronaći, a nedovoljno smo pripremljeni i na činjenicu da u zemlji živi 18 posto staračke populacije

Gospođa Nada do prije dvadesetak dana bila je vitalna 82- godišnjakinja s neznatnim zdravstvenim problemima. Sama je odlazila u nabavu, liječniku po lijekove, kuhala ručak, prala svoju odjeću...

No, dobila je urinarnu infekciju i sve je krenulo nizbrdo. Više nije mogla samostalno ustati, postala je inkontinentna, pomalo i dementna. Više nije mogla sama uzimati lijekove, netko joj je morao mijenjati pelene, dati ručak... Tog kobnog dana obitelj se našla u situaciji iz koje nije vidjela izlaz, a nije ni znala koga pitati da bi riješila problem. Kratak boravak u bolnici samo je potvrdio - Nada više ne može živjeti bez pojačane medicinske skrbi i pomoći. No, kako doći do “zaokružene cjeline”? Gdje dobiti pravu informaciju? Može li se organizirati suport obitelji, a da istodobno djeca mogu nastaviti raditi na svom poslu bez većih briga? Brojna su to pitanja s kojima se susreće velik broj obitelji kad stariji onemoćaju, a oni sami nisu educirani, niti znaju kako učinkovito organizirati zdravstvenu skrb u kući.

Velik broj staraca

Dio starijih osoba o kojima nema tko skrbiti mora u domove, ali mjesta je malo, ukupno u Hrvatskoj 162 doma. Osim toga, stručnjaci kažu kako je uvijek bolje da starija osoba ostane u svom domu ako je moguća dobra zdravstvena i druga skrb kod kuće. Sve to govori da gerijatrijska skrb u Hrvatskoj treba promjene, a to znači i promjenu u zdravstvenom sustavu brže nego li se čini na prvi pogled. Hrvatska sve više stari, što znači da zdravstvena skrb treba biti prilagođena činjenici da u zemlji živi 18 posto osoba starijih od 65 godina. Njih 15 posto ne može obavljati samostalno svakodnevne aktivnosti, a čak 10 posto nema nikoga tko bi im dodao čašu vode ili pozvao liječnika. Drugim riječima, nužno je osigurati primjerenu dostupnost zdravstvene skrbi starijima na svim razinama, od primarne do bolničke i to ‘sinkroniziranu’ ne bi li se što prije došlo do dijagnoze, učinkovitog liječenja i rehabilitacije. To zahtijeva dodatnu edukaciju svih koji u toj vrsti zaštite sudjeluju ili žele sudjelovati s tim da sve te službe moraju biti bolje povezane.

“Uz zdravstvene djelatnike kao i one u socijalnoj skrbi educirati se trebaju i članovi zaklada kao i društva umirovljenika”, kaže doc.dr. Spomenka Tomek Roksandić, voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za zaštitu starijih osoba koja se niz godina bori za bolju organizaciju gerijatrijske zaštite. Dodaje kako većina pacijenata ima jedan ili više funkcionalnih problema poznatijih kao 4N procjena. Riječ je o mogućoj nepokretnosti ili nesamostalnosti, zatim nestabilnost i nekontroliranom mokrenju. “Naravno, pacijent može imati jedan ili čak sva četiri problema i o njima ovisi potrebna količina gerijatrijske skrbi odnosno njega, rehabilitacija, produljeno liječenje u bolnici, boravak u dnevnim boravcima domovima umirovljenika koji bi trebali služiti za skrb i pomoć ne samo onima koji trajno borave u njima”, objašnjava Tomek Roksandić.

Posebno je važno u gerijatrijskoj skrbi osigurati i izvaninstitucijsku skrb i kod kuće ili udomitelja, zatim znati kako i gdje doći do tzv. gerontodomaćica koje mogu brinuti o starijoj osobi kod kuće. “Zaštita zdravlja starijih osoba postaje glavni pokazatelj napretka ili propusta u zdravstvenoj zaštiti stanovništva”, objašnjava Tomek Roksandić i naglašava da je jedan od koraka u osiguranju prava starijih i pučki pravobranitelj za tu populaciju kojeg Hrvatska nema. Podaci govore da je među hospitaliziranima čak 40 posto starijih od 65 godina, a stopa se iz godine u godinu povećava. Njihov prosječni boravak u bolnicama je desetak dana, s tim da se češće hospitaliziraju muškarci. Kod oba spola najčešći razlog boravka je moždani udar, potom rak, s tim da žene najčešće imaju rak dojke, a muškarci pluća i bronha.

 

Reorganizacija sustava

2015. najviše starijih umrlo je od bolesti srca i krvnih žila te od raka, ali 1732 osobe starije od 65 umrlo je nasilnom smrću od kojih 1079 zbog pada. Čak 80 posto starijih od 70 imaju neku kroničnu bolest, a najčešće artritis, visoki krvni tlak, dijabetes, bolesti srca, moždani udar, bolesti dišnog sustava ili rak. Oko 80 posto starijih ima propisan bar jedan lijek, a neželjene reakcije na lijekove 7 puta su češće u odnosu na mlade. Jedan od zdravstvenih problema starijih je tzv. polipragmazija odnosno uzimanje prevelikog broja lijekova, što neminovno dovodi do nuspojava ili do neučinkovitosti nekog od njih. Čak 17 posto onih koji žive u domovima, pokazalo se, dobiva devet pa i više lijekova, što znači da nema koordinacije u propisivanju. Izlaz bi mogao biti integrirana zdravstvena zaštita. “Radi se o sveobuhvatnoj zdravstvenoj zaštiti, i to ne samo za starije, po kojoj se zna koje su potrebe osiguranika, tko pruža koju uslugu, zatim sve to mora biti učinkovito organizirano kako bi se što prije došlo do dijagnoze, liječenja, njege, rehabilitacije, ali i promicanja zdravlja, kaže prof.dr. Ana Stavljenić Rukavina, stručnjakinja za kvalitetu u zdravstvu i vrlo aktivno uključena u bolju organizaciju skrbi za starije u Zagrebu.

Objašnjava da reforme zdravstvenih sustava ne samo u Hrvatskoj već i u drugim zemljama istočne i srednje Europe nisu dale rezultata jer su se uglavnom bazirale na financijskim efektima reformi, a da se istodobno nisu mijenjale organizacijske forme sustava usmjerenog na liječenje bolesti, a ne na pacijenta. Značajni pomaci događaju se u zdravstvenoj tehnologiji, primjerice, pružaju sve više mogućnosti dijagnostike, a istodobno ona ili nije dovoljno iskorištena ili se koristi prekomjerno, što znači da se sustav nije prilagodio toj činjenici. Zato se korisnici žale na dostupnost optimalno vrijeme, liste čekanja, narušeni kontinuitet zdravstvene skrbi, teškoće u usklađivanju korištenja pojedinih tipove zdravstvene zaštite od one primarne do bolničke... Sve to u mnogo većem obimu osjećaju starije osobe pa stručnjaci upozoravaju da je usklađenost cijelog sustava nužna za općenito kvalitetniju i zdravstvenu zaštitu okrenutu korisnicima. Povezanost u gerontološku mrežu svih u “lancu” učinio bi starost manje traumatičnom, a zdravstvo u tome čini sigurno veliki dio. S obzirom na demografsku situaciju u Hrvatskoj, u tom pitanju nije pet do dvanaest, nego je podne odavno prošlo.

Izdvajamo