EU POVJERENIK

NEVEN MIMICA ZA JUTARNJI 'Podržavam reizbor Milanovića jer ima energiju, politički instinkt i ugled u EU'

Davor Pongračić/CROPIX

Milanović je voljan otvoriti široku unutarnju raspravu u SDP-u, a to je pravi temelj za stabi lizaciju stranke

Prvi član Europske komisije iz Hrvatske Neven Mimica sada već obnaša drugi mandat kao povjerenik, trenutno zadužen za resor međunarodnog razvoja i suradnje u Junckerovoj Komisiji, dok je u nešto više od godinu dana Barrosove Komisije obnašao dužnost povjerenika za zaštitu potrošača. Kao jedan od najbližih suradnika tada premijera Zorana Milanovića iz pozicije potpredsjednika Vlade, Mimica je bio nominiran za povjerenika EU. Mimica sada podržava Milanovića u utrci za predsjednika SDP-a kojemu je protukandidat Zlatko Komadina. U intervjuu za Jutarnji list Mimica govori o razlozima zbog kojih bi, po njegovu mišljenju, Milanović trebao dobiti još jedan mandat na čelu SDP-a, a govori i o rezultatima svoga rada kao povjerenika u nešto više od godinu dana.

Nakon prvog, kratkog mandata na mjestu povjerenika za zaštitu potrošača, sada ste zaduženi za međunarodni razvoj i suradnju. Kako ste se snašli u novom resoru?

- Resor međunarodne suradnje i razvoja svakako je važan za ulogu Europske unije kao globalnog faktora. On je bliži onome što sam do sada radio, pa i bliže ekspertizi i entuzijazmu koji imam. On je u centru globalne strategije u svijetu koja je prošle godine dogovorena u UN-u. Ovo zahtijeva puno posla i unutar Europske komisije, u Upravi za razvoj i suradnju, koja je sama po sebi velika s gotovo 3500 ljudi, s iznosom većim od 8 milijardi eura godišnje za pomoć i razvojne projekte.

Zahtijeva i puno suradnje s državama članicama i njihovim razvojnim politikama, kao i koordinaciju s drugim partnerima na svjetskoj sceni. Zato je za mene ovo zahtijevan, velik posao, ali čini mi se da smo u ovih nešto više od godinu dana uspjeli zadržati i potvrditi ulogu EU kao vodećeg igrača u svijetu u politici međunarodne suradnje i razvoja.

Stječe se dojam da EU ima vodeću ulogu u razvojnoj pomoći u svijetu, ali utjecaj Unije u političkom smislu nije na istoj razini. Zašto je to tako?

- Europska unija i zemlje članice najveći su međunarodni donator i preko polovice službene pomoći za razvoj dolazi iz EU, što je u kombinaciji s onim što daju Europska komisija i države članice gotovo 60 milijardi eura godišnje. Moja je zadaća da osiguramo da EU ne bude samo najveći nego i najbolji donator i da projektima osiguramo što bolje rezultate te da i u političkom smislu budemo jednako važan faktor. Zato nastojimo našu ulogu u razvojnoj pomoći uskladiti i s našom političkom ulogom, s odgovorom EU na izazove u gradnji mira, jačanja ljudskih prava i stabiliziranju kriznih žarišta. Nova agenda pruža nam okvir i nameće da povezujemo razvoj i sigurnost. Na razvojnom planu uspijevamo zadržati rekao bih čak i ulogu lidera u svijetu, a na političkoj je razini to još uvijek manjeg intenziteta i manje je općeprihvaćen europski doprinos rješavanju kriza. Možda je to tako i zbog ukupne povijesne uloge EU u međunarodnim odnosima, pogotovo iz nekih vremena bipolarnog svijeta.

Zbog prirode svog posla puno putujete, zbog čega kažu da često izostajete i sa sastanaka Komisije. Uspijevate li pratiti domaća politička zbivanja u Hrvatskoj i kako vidite političku situaciju u zemlji?

- Po prirodi posla sam jedan od povjerenika koji je često u misijama i na putu. Us pijem balansirati da što češće budem na sastancima kolegija i međunarodnih dužnosti. U svakom slučaju, taj angažman i u misijama i u Komisiji dovoljan je razlog za neki odmak od zbivanja na političkoj sceni u Hrvatskoj. Ono u što se ne mogu upuštati u svojstvu povjerenika, kao niti bilo koji drugi moj kolega povjerenik, je sudjelovanje, komentiranje ili usmjeravanje unutarnjih političkih odnosa u državi iz koje povjerenik dolazi. Povjerenicima kao formalno moguće i prihvatljivo po kodeksu ponašanja ostaje sudjelovanje u unutarnjim odnosima stranaka kojima pripadaju.

Tu sada imamo dinamičan razvoj događaja u SDP-u, čiji ste član Predsjedništva. Kako vi vidite stranačke izbore i koga podržavate od dvojice kandidata, Zorana Milanovića ili Zlatka Komadinu?

- Rekao bih da mi je iz ove briselske perspektive čak i lakše i objektivnije pratiti unutarstranačke odnose u SDP-u. U tom kontekstu mi je sasvim jasno zašto je dobro i važno podržati i odabrati Milanovića da nastavi voditi stranku.

Ja ga podupirem zbog njegove energije, zbog političkog znanja i instinkta, zbog stranačkog, državničkog i europskog iskustva koje je stekao dok je bio na čelu hrvatske Vlade i uvažavanja koje ima u međunarodnom i europskom okviru. Znam da je spreman i voljan otvoriti široku unutarnju raspravu u SDP-u, a to je za mene pravi temelj za unutarnju stabilizaciju stranke. Zato ga ja vidim i podržavam kao lidera snažnog, jedinstvenog SDP-a, stranke koja će biti možda i jedini jamac socijaldemokratskih vrijednosti, sloboda i standarda u Hrvatskoj. Za takvu ulogu trebate imati puno utakmica u nogama i glavi, i to ne malih lokalnih utakmica nego velikih europskih derbija, a Zoran to ima. To su argumenti zbog kojih Zoran Milanović ima moju potporu.

Ali njegovi protivnici unutar stranke kažu da je pod njegovim vodstvom SDP izgubio pet izbora zaredom. Zamjeraju mu i to što je vas stavio na čelo izborne liste za europske izbore znajući da nećete ići u Europski parlament, pa je SDP završio sa samo dva zastupnika u EP-u. Kako odgovarate na takve primjedbe?

- Mislim da je u ovom trenutku za SDP najvažnije osigurati unutarnju čvrstinu, stranku koja može snažno promovirati socijaldemokratske vrijednosti u Hrvatskoj. Po svemu onome što imamo pred SDP-om i po svemu onome čemu unutarstranački izbori služe, meni je važnije gledati tko od kandidata može osigurati takvu snagu SDP-a. Je li u trenucima kada su neki izbori izgubljeni na čelu SDP-a bio Milanović ili netko drugi ne smatram presudnim za ocjenu što u budućem razdoblju može napraviti na čelu stranke. To definitivno nije glavni kriterij. Glavni kriterij je što on nudi za budućnost stranke.

Hoćete li se vi kandidirati za neku funkciju u stranci?

- Ne, ne, sigurno neću.

Razvojnim programima želimo ukloniti izvore izbjegličke krize

Trenutno je izbjeglička kriza najveći izazov za EU. Iz vaše perspektive povjerenika za međunarodni razvoj, što je glavni uzrok tog problema, jesu li to sukobi ili socijalne nejednakosti i siromaštvo?

- Treba razlikovati izbjeglice od migranata jer izbjeglice bježe od sukoba, dok migranti često svoje domove napuštaju zbog ekonomskih razloga. Mi u Upravi za međunarodni razvoj pokušavamo posebnim programima utjecati na ine izvore krize i uklanjanje razloga za migracije. Želimo tim projektima stvarati dodatne mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja, otklanjanja siromaštva, čime se smanjuju i temeljni iz vori migrantske krize.

Postoji li strah da zbog izbjegličke krize EU smanji novac za projekte razvojne pomoći u svijetu ili taj novac preusmjeri prema, recimo, financiranju izbjegličkih kampova?

- Europski kapacitet razvojne pomoći još nije ni na razini našeg kolektivnog europskog cilja od 0,7 posto BDP-a. Negdje smo na malo više od polovice toga, oko 0,43 % BDP-a. Zapravo i u EU proračunu i u državama članicama postoji plan za povećanje pomoći. Postoji opasnost da neke države, bilo članice EU ili naši partneri u trećim državama, zbog prevelikog tereta preusmjere svoju pomoć prema potrebama zbrinjavanja izbjeglica. No u cjelini EU ima kapaciteta zadržati, pa i povećati postojeću razinu.

Kako Hrvatska stoji u razvojnoj međunarodnoj pomoći?

- Hrvatska je 2014. i 2015. godine najviše od svih država članica povećala doprinos razvojnoj pomoći. Doduše, to je još uvijek malo, iako se radi o povećanju u postocima po kojima Hrvatska ima najveći rast. Čini se da još nema sustavnog razmišljanja i svijesti, ne samo u državnim tijelima koja se bave razvojnom pomoći nego i drugim segmentima, od privatnog sektora i poslovne zajednice, da područje razvojne suradnje može pridonijeti i gospodarskom rastu zemalja u koje se ulaže, ali i onih iz kojih ta ulaganja dolaze.( A.B.)

Izdvajamo