'SLOBODNA' OTKRIVA

NIJE IH STRAH ZATVORA I MILIJUNSKIH KAZNI Restorani u Splitu i okolici bez skrivanja nude strogo zabranjenu deliciju za čak 1200 kuna po kilogramu

    AUTOR:
    • Saša Jadrijević Tomas

  • OBJAVLJENO:
  • 19.03.2019. u 08:03

A seaside restaurant in the town of Mykonos in Greece., Image: 4541293, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

 

Izlovljavanje prstaca je zabranjeno od 1995. godine, prvenstveno zbog toga što te školjke žive u šupljinama u stijenama, a krivolovci, kako bi došli do prstaca, moraju razbijati stijene, pri tome koriste teške čekiće, ali i pikamere, i pri tome uništavaju cijeli osjetljivi ekosistem i rade nepopravljivu štetu, piše Slobodna Dalmacija.

Štoviše, najtraženiji su prstaci dužine od 12 do 15 centimetara koji su rasli, pazite sada, 100 godina, te su se "sakrili" duboko u stijeni "izbušenom" kiselinom koju tijekom životnog vijeka lagano izlučuju ti školjkaši.

Usprkos navedenim činjenicama koje govore da je izlov tog školjkaša pravi zločin protiv prirode, u desetak restorana u Dalmaciji možete bez problema naručiti prstace, zaštićenu vrstu čije vas konzumiranje i izlovljavanje zbog velikih kazni može dovesti do bankrota, ali i stroge zatvorske kazne.

Tu informaciju da dalmatinski restorani nude prstace nam je potvrdilo nekoliko ugostitelja koji su nam poimence naveli restorane u Splitu i okolici.

HANZA MEDIA
 

No, naravno, na službenom jelovniku nema prstaca, nego osoblju morate "prišapnuti" ako ih želite. Većinom ih nude turistima kao zabranjenu delikatesu, jer su oprezni u nuđenju te zaštićene vrste domaćim gostima. Domaći se pak mogu domoći prstaca jedino ako su stalni gosti pa u njih gazde restorana imaju povjerenja da ih neće prijaviti.

- Ma to vam je javna tajna, evo jedan od tih restorana u okolici Splita ima ocjene na TripAdvisoru, a dolje u komentarima gosti navode da su im prstaci bili odlični, te su čak priložili i fotografije - kaže nam jedan turistički djelatnik, koji nam je poimence u Splitu i okolici naveo restorane koji nude prstace.

I zaista, nekoliko Amerikanaca je bilo u tom restoranu, te su jeli prstace, a priložili su i fotografiju. Prstace koji su po nekim tumačenjima dobili ime po tome što njihov oblik podsjeća na ljudski prst, su "prekrstili" u "finger shells", vjerojatno izvodeći prijevod od prst-aci, jer se na engleskom jeziku prst kaže - finger. Inače, točan prijevod na engleski jest - "date shell". Međutim, dovoljan je pogled na priloženu fotografiju da se vidi kako se zaista radi o prstacima.

 

Amerikanci tako kažu:

- Žena i ja večerali smo u restoranu... Pojeli smo finger shells (prstace). Jelo nije na jelovniku, morate ih specijalno zatražiti - navode Larry i Kelly iz Georgtowna u Texasu.

No, oni nisu jedini. Tako na stranici "Secret Dalmatia Blog – Travel Experiences in Croatia", putopisac Alan navodi:
- Imao sam prilike probati prstace, ali sam odbio. Prstaci su zabranjena hrana u Hrvatskoj i ne naručujte ih, ne pokušavajte ih kupiti. A ako vas netko pozove da im se pridružite za stolom za kojim se jedu prstaci recite - ne... Možete biti kažnjeni i sa 6000 dolara kazne samo ih ako naručite... - navodi Alan.

Naišli smo i na druge primjere turista koji se hvale da su jeli prstace, ali su ih morali naručiti potajice. Pronašli smo komentare da su bez problema jeli prstace 2007., 2009., 2017. i 2018.

Tada se navodilo da ugostitelji kupuju prstace po cijeni između 200 i 350 kuna za kilogram. U restoranima pak za porciju od 30 dag se treba izdvojiti oko 300 kuna, dakle kilogram u restoranima je oko 900 kuna. No, u nekim finijim restoranima u sezoni kilogram prstaca se zna naplatiti i 1200 kuna.

- Cijene vam jako ovise o ponudi, te mogu varirati i za 200 - 300 posto jer nekad prstaca nema, a nekada ih je u ponudi previše. Onaj tko je povezan s domaćim krivolovcima i ima siguran dotok te zaštićene vrste ima jeftinije cijene, kao jedan restoran u Splitu, a drugi pak, koji nabavljaju iz BiH ili ih povremeno nabavljaju onda i pumpaju cijene. Uglavnom, ako je ljeti ponuda mala, onda i cijene idu gore - kaže nam jedan ugostitelj.

Kazne za izlov prstaca su rigorozne, i sudovi ne štede krivolovce. Naime, kazneni Zakon u članku 200 predviđa da "tko protivno propisima usmrti, uništi, posjeduje, hvata ili uzima jedinku zaštićene svojte životinja, biljaka ili gljiva ili drugu zaštićenu prirodnu vrijednost, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine", te u članku 202.: "Tko protivno propisima trguje, uvozi, izvozi ili prevozi živu ili mrtvu jedinku zaštićene svojte životinja... kaznit će se kaznom zatvora do tri godine".

 

Prstaci (Lithophaga lithophaga) su strogo zaštićena divlja svojta, pa se na njih odnose i ostali članci kaznenog Zakona, a koji predviđa da "tko djelo (...) počini prema strogo zaštićenoj divljoj svojti životinja, biljaka ili gljiva, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina".

Novi list u studenome 2017. izvijestio je da su suci Vrhovnog suda potvrdili odluku riječkog suda i poznate sutkinje Ike Šarić, koja je krivolovce "rebnila" s 2,7 milijuna kuna, te ih poslala na robiju. Naime, šestorica okrivljenih su sjedili na optuženičkoj klupi pod optužbom da su bili članovi organizirane grupe koja je u pulskom priobalju i Limskom kanalu u Istri ilegalno izlovila najmanje 539 kilograma prstaca i poslije ih prodavala u Sloveniji.

Prvooptuženi i drugooptuženi, 64-godišnji Čedomil Božić iz Umaga i 45-godišnji Dražen Đurčević iz Pule tako moraju odslužiti po četiri i pol godine zatvora. Jordanu Ambrožiću, 49-godišnjaku iz Šišana, postala je pravomoćna kazna od tri godine zatvora, a 70-godišnji Milorad Marinković iz Pule mora odslužiti dvije godine zatvora. Serđu Iviniću, 53-godišnjaku iz Valbandona, i također 53-godišnjem Branislavu Mihajliku iz Pule potvrđena je uvjetna kazna od godinu dana zatvora, uz rok kušnje od četiri godine.

Riječki dnevni list podsjeća da je sutkinja Ika Šarić pročitala na suđenju mnoštvo dokumentacije na kojoj se temelji optužnica, uz ostalo i zaključke i procjenu po kojima je izlov prstaca ostavio trajne posljedice za okoliš, da će biti potrebno pola stoljeća da se regenerira područje na kojem su izlovljeni.

Prošlog kolovoza pomorski policajci su u moru između otočića Veli i Mali Paranak (nedaleko otoka Ugljana u Zadarskoj županiji) zatekli muškarca u nedozvoljenom izlovu prstaca. Kod njega je pronađeno 289 komada prstaca koji su trebali završiti u nekom dalmatinskom restoranu. Prije nekoliko godina policija je u mjestu Kakma kod Biograda u ljeto 2009. u automobilu 32-godišnjaka pronašla 1389 komada prstaca. Ove zaštićene morske školjke je 32-godišnjak, inače s područja Splita, nezakonito izlovio u Divuljama, što ga je koštalo jedne kaznene prijave, dvije prekršajne prijave i plaćanje odštetnog zahtjeva u visini od 69.450 kuna.

Zaplijenjeni prstaci, međutim, nisu završili ni na čijem jelovniku, već su "komisijski uništeni" - komisija u sastavu ribarski inspektor, inspektor zaštite prirode i jedan policijski djelatnik su 1389 komada prstaca, što je oko 20 kilograma, uništili macom i tako "skašene" ih bacili u more.

HANZA MEDIA
 

Prosječna starost prstaca na tanjuru je - 80 godina?!

Hrvatska enciklopedija za prstac kaže da je prstac (Lithodomus lithophagus), morski školjkaš iz por. dagnjâ (Mytilidae), dug do 12 cm, izdužene, valjkaste ljušture. Buši duboke hodnike u kamenu (vapnencu) pri samoj površini. Raste vrlo sporo (oko 5 cm za 10 do 20 godina). Živi na obalama Sredozemnoga mora i Atlantika.

U Seminarskom radu Prirodoslovnog matematičkog fakulteta u Zagrebu Bernarda Šimunić piše:

- Na našoj obali prstace se najviše vadilo na zapadnoj obali Istre, u okolici Splita i Šibenika, a posljednjih godina sve više i na otocima. Najviše se vadio tamo gdje je kamen mekan, kao uz zapadnu obalu Istre, pa se u jednom danu moglo izvaditi više kilograma (Grubišić, 1988). Po tvrdnjama nekih znanstvenika, na našoj se obali iz mora vadilo više od 300 tona prstaca godišnje. Uz spoznaju da mu je prosječna težina samo 2 dekagrama, jasno je kolika je to količina i koliko podvodnih stijena treba razbiti da bi se ta količina dobila (Šimunović, Grubelić, 1992). Izlučivanjem kiseline prstac u kamenu buši glatke udubine, a kako se one šire tako i prstac raste.

Njegov je rast izuzetno spor i ne može se uspoređivati ni s jednom drugom vrstom školjkaša koja živi u Jadranu. Znanstvenici tvrde da mu treba najmanje 10 godina da naraste jedan centimetar. Konzumni prstaci veličine 9 centimetara, kakvi su nekad, dok nije bilo zabrane, bili najčešći u ugostiteljskoj ponudi, stari su oko 80 godina. Problem vađenja prstaca nije samo u osiromašenju njihovih naselja. Razbijanjem stijena uništava se čitava životna zajednica koja se tu nastanila, a mnoge vrste pridnenih riba izgubile su svoja staništa i izvore hrane (Šimunović i Grubelić, 1992). Od početka 1995. godine u Hrvatskoj je zakonom zabranjeno vađenje prstaca, njihovo stavljanje u promet i izvoz - navodi se u tom radu, te se kaže da na našoj obali i otocima ovu vrstu još nazivaju: datala, datul, datula, datulj, kamotočac, morska datula, prstić...

- Prstac ima duguljastu ovalnu školjku, tankih i glatkih ljuštura. Na vanjskoj strani ljušture vidljive su svojevrsne elipsaste krivulje. Ljuštura s vanjske strane ima svjetliju ili tamniju kestenjastu boju, dok je iznutra svijetla. Koliko je dosad poznato, prstac izraste u duljinu više od 12 centimetara, a najveća težina mu je 10 dekagrama. Prosječni primjerci teški su 2 dekagrama i dugi 8-9 centimetara (Grubišić, 1988). Prstac živi u kamenu. Njegovu prisutnost izvana odaju tek sitne rupice na površini kamena, koji se može naći od zone plime i oseke do dvadesetak metara dubine.

Na kamenitoj obali našega primorja i otoka prstaca se može naći gotovo posvuda, negdje gušće, a drugdje rjeđe naseljenog. Kolonije prstaca nalaze se i u kamenim blokovima mnogih lukobrana. Za svoja staništa odabire pozicije gdje je jače strujanje mora. Nema ga jedino tamo gdje valovi jako udaraju u obalu i gdje je more smanjenoga saliniteta (Grubišić, 1988) - navodi se u tom radu.

Sedam kaznenih prijava u pet godina

Pitali smo Ministarstvo poljoprivrede koliko je u posljednjih pet godina podneseno prijava zbog izlova prstaca.

- Prstaci (Lithophaga litophaga) su temeljem Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata strogo zaštićena vrsta. S obzirom da je postupanje s strogo zaštićenim vrstama propisano Kaznenim zakonom, ribarska inspekcija, kad u inspekcijskom nadzoru utvrdi postupanja sa strogo zaštićenim vrstama suprotna propisima, podnosi kaznenu prijavu. U traženom razdoblju ribarska inspekcija ukupno je podnijela sedam kaznenih prijava - navode nam iz Tolušićeva Ministarstva.

I ako ih uvozite iz BiH, možete završiti u zatvoru

U Bosni i Hercegovini prstaci nisu nikad bili zabranjeni, tako da izlov i dan-danas traje. Porcija od trideset deka u restoranima košta oko 300 do 400 kuna. Dio ugostitelja misli da ako uvezu prstace iz Neuma nisu u problemu, no itekako se varaju. Naime, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nam u odgovoru na naš upit o uvozu tih školjkaša kaže:

- Doprema (uvoz) prstaca iz Neuma nije moguća jer su na CITES listi (Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora) pa za legalan uvoz treba prethodno izdano izvozno CITES dopuštenje zemlje izvoza i prethodno izdano uvozno CITES dopuštenje zemlje uvoza. Federacija Bosna i Hercegovina nema CITES nadležno tijelo koje bi izdalo takav dokument pa iz te zemlje niti jedna vrsta koja je na CITES listama ne može biti predmet legalnog uvoza. Osoba koja bi to pokušala bila bi u počinjenju kaznenog, odnosno prekršajnog djela - kažu u Ministarstvu. Podsjećamo, kazne mogu biti i 200 tisuća kuna, a zatvor do tri, odnosno pet godina, sve ovisno o količini prstaca.

Kazna i do 200.000 kuna

Prema Zakonu o zaštiti prirode propisana je novčana kazna od 25.000,00 do 200.000,00 kuna za pravnu osobu, te od 7000,00 do 30.000,00 za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi. No, ako ste se materijalno okoristili prodajom, kazna na kraju postupka može biti i milijunska. Suci u načelu izriču velike kazne krivolovcima, ali i kupcima prstaca.

Pomorska policija

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike nam kažu:

- Informacije o incidentima vezanim uz izlov prstaca u našem dijelu Jadrana inspekcija zaštite prirode zaprima od djelatnika pomorske policije MUP-a, koji otkrivaju djela nezakonitog izlova prstaca zahvaljujući brojnosti službe i raspoloživoj opremi (plovilima). Nakon toga, inspektori zaštite prirode po potrebi sudjeluju u determinaciji vrste te u postupcima neškodljivog zbrinjavanja oduzetih prstaca - navode u Ministarstvu.

 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr
Tagovi

Izdvajamo