ZAGREB - Iako je Vlada obećavala da će mjerom oprosta dugova obuhvatiti 60.000 ljudi i pružiti im “Novi početak”, čini se da će biti zadovoljni ako na taj način uspiju pomoći trećini od obećane brojke: prema posljednjim podacima Fine, od početka veljače, kad je počela provedba mjere, do jučer u 12 sati, zahtjev vjerovnicima za oprost poslalo je 10.885 građana, od čega tek njih 862 s popisa dužnika koji nisu primatelji socijalne pomoći.
Podsjetimo, iz Vlade su stizale najave da 60.000 građana ima uvjete za otpis duga - od toga oko 10.000 primatelja socijalnih naknada te oko 50.000 onih s niskim primanjima (do 1250 kuna po članu obitelji, bez druge imovine ili štednje osim nekretnine u kojoj stanuju). Gotovo svi primatelji socijalne pomoći - koji su zahtjeve mogli predavati od početka veljače - to su i učinili. Međutim, od onih preostalih 50.000, koji su postupak mogli početi od 1. travnja te to mogu učiniti do kraja lipnja, u prvih mjesec dana do vjerovnika je stiglo samo njih 862.
Neobjašnjiv
- Teško je objasniti ovako nizak odaziv. Pozivamo sve građane koji imaju dug manji od 35.000 kuna i koji su 30. rujna 2014. bili u blokadi najmanje 365 dana da se jave u Finu i u nadležni Centar za socijalnu skrb kako bi provjerili imaju li pravo na oprost duga i kako bi iskoristili tu jednokratnu mogućnost za novi početak - poručuju iz Ministarstva socijalne politike. Iako je premijer Zoran Milanović, potpisujući sporazum s vjerovnicima, nedvosmisleno rekao da je ovo “novi početak za 60.000 građana”, iz Ministarstva socijalne politike sada tumače kako je u startu bilo jasno samo to da je 60.000 građana na popisu onih s dugom manjim od 35.000 kuna te u blokadi dulje od godinu dana: kakav je njihov socijalni položaj i odgovaraju li socijalnim kriterijima, kažu, nisu znali.
Rijetki odbijeni zahtjevi
Među tih 60.000 bilo je oko 10.000 primatelja socijalnih naknada. Oni su gotovo svi zatražili oprost. Međutim, među onih ostalih 50.000, čini se, malo je onih stvarno socijalno ugroženih. Podaci Fine i Ministarstva pokazuju da je od te brojke oko 22.000 građana u Fini uopće zatražilo potvrdu o visini duga i dužini blokade. Drugi korak koji su morali napraviti jest odlazak (ili slanje dokumentacije poštom) u jedan od pet ovlaštenih centara za socijalnu skrb, kako bi dobili potvrdu o primanjima i imovini. Po tu potvrdu je, tvrdi Ministarstvo, došlo samo njih 4800.
- Oko 80 posto tih zahtjeva je obrađeno te se pokazalo da njih oko 70 posto, dakle oko 2800, ima sve potrebne uvjete. Među onima odbijenima pokazalo se da ih polovica ima primanja veća od propisanih 1250 kuna po članu obitelji, odnosno 2500 kuna za samca, da ih 40 posto ima neki oblik štednje, a 10 posto ima imovinu uz nekretninu u kojoj žive - kažu u Ministarstvu.
Strah od inspekcije
Nakon dobivanja potvrde centra, dužnici se trebaju uputiti vjerovnicima: do tog je koraka do sada, iz druge skupine dužnika, stiglo njih 862, a oprost je odobren tek za njih 672.
- Dobrim dijelom se sigurno radi o tome da su ljudi već sada svjesni da imaju veća primanja ili veću imovinu od dozvoljene, što otvara drugi problem: ako imaju dug male vrijednosti, a imaju primanja ili dodatnu imovinu, zašto su uopće u blokadi dulje od godinu dana? - pita naš sugovornik.
Drugi dio onih koji ni ne provjeravaju svoj status to ne čine zbog straha.
- Objavljivalo se da će se država ili vjerovnici dužnicima kojima oproste dug upisati na imovinu, što je potpuna izmišljotina. Neki se pak boje da će ih država zbog toga dodatno ‘čeprkati’ po njihovim finacijama . Vjerojatno se radi o spletu svih ovih razloga - zaključuje naš sugovornik.