Zbog čega je policija u četvrtak privela više od stotinu prosvjednika iz Varšavske ulice, među kojima su bili i članovi Gradske skupštine?
- Radi se o zakonitom postupku policije, koja se ni u kojem slučaju ne smije dovesti u poziciju da samo djelomično provodi zakon. Bez obzira na to je li zakon kršilo 50 ili 150 osoba, jesu li oni političari ili ne, kao i to kojoj političkoj opciji pripadaju, oni moraju snositi odgovornost. Policija godišnje pruža gotovo 300-tinjak asistencija koje traže tijela javne vlasti ili pravne osobe, a asistencija u Varšavskoj samo je jedna od njih. Jesu li tijela javne vlasti u pravu ili nisu, nije na policiji da procjenjuje.
To mogu procjenjivati svi - osim policije. I u tome se, među ostalim, sastoji pravni poredak zemlje. Javnost može biti nezadovoljna odlukama tijela javne vlasti i čak može biti u pravu. Ali sve dok se te odluke ne promijene, policija ih mora provoditi. Niti policijski službenici, niti ja kao ministar unutarnjih poslova ne možemo dopustiti da se pravda dijeli na ulici.
Privedeni i pušteni
Može li taj stav dovesti i do težih obračuna policije s prosvjednicima?
- Naravno da ne. Policija je postupala maksimalno korektno. Nitko nije ozlijeđen, nije bilo incidenata, a prosvjednici koji su počinili prekršaj privedeni su u policijsku postaju, gdje su im uzeti podaci, i potom pušteni.
Prosvjednici tvrde da nema opravdanja za privođenje jer nisu pružali fizički otpor?
- Policija je samo provodila zakon. Prosvjednici koji su ometali odluku gradskih tijela pružali su pasivni otpor. U slučaju pružanja aktivnog otpora policija bi postupala drugačije, ali na sreću do toga nije došlo. Mislite li da je meni ili policijskim službenicima ugodno slušati najrazličitije kritike i uvrede ili da je našim policajcima ugodno stajati na suncu u punoj opremi i suočavati se s prosvjednicima? Ali, tako je kod svih naših asistencija. Uvijek je netko nezadovoljan odlukom javne vlasti, a mi zakon moramo provoditi jer je to naš posao. Onaj tko očekuje da se policija na ulici svrstava na nečiju stranu i odustaje od provođenja zakona, živi u krivom vremenu.
Jeste li prekjučer stali na stranu krupnog kapitala i investitora Horvatinčića?
- Kada je u pitanju rekonstrukcija Varšavske ulice, investitor nije Tomislav Horvatinčić, već Grad Zagreb, a koliko znam radi se o projektu koji je odobrila i zagrebačka Gradska skupština. MUP, pa tako i policija, u svom se radu isključivo poziva na zakonsku regulativu i štiti zakonom određena prava, a ne prava privatnih investitora. Tako smo i u ovom slučaju postupali sukladno članku 7 Zakona o policijskim poslovima i ovlastima.
Na optužbe da štitimo krupni kapital mogu samo podsjetiti da je upravo u mandatu ove Vlade i mene kao ministra unutarnjih poslova podignut niz kaznenih prijava protiv osoba umiješanih u najviši gospodarski kriminal, da su kazneno prijavljeni pojedini bankari, da se provode istrage o mnogim do jučer nedodirljivim poslovnim krugovima koji raspolažu velikom financijskom moći. Naravno, možete reći da to nije dovoljno, ali upitajte se što je od toga napravljeno u mandatu prethodnih ministara ili prethodnih premijera. To su činjenice. Nakon ovog što smo mi već napravili zahtjevi javnosti mogu biti samo veći, a time i naši kriteriji. Zar upravo to nije smisao reformi koje provodimo?
Protiv ‘zakona linča’
Prosvjednici iz Varšavske misle drugačije, da je vaše postupanje kraj demokracije.
- To je njihovo pravo. Mogu misliti i govoriti što hoće, mogu biti nezadovoljni svime postojećim, ali ne mogu kršiti zakon. Ja, naprotiv, smatram da upravo ‘zakon linča’ ili dijeljenje pravde na ulici vode u kraj demokracije. Žalosno je kad u toj ulozi vidimo i pojedine političare koji nose najveću odgovornost za pravni poredak i demokratske standarde u ovoj zemlji.
Svaka politika koja zagovara takve metode političkog djelovanja i aktivizma u konačnici radi protiv sebe jer joj se to jednom može obiti o glavu. I da napomenem, prema našim podacima, koji su dokumentirani, u prosvjedima u Varšavskoj sudjelovalo je stotinjak ljudi. Niti jedna interesna skupina ne može uzeti za pravo da se naziva glasom javnosti, glasom savjesti ili predstavnicima svih Zagrepčana. To bi bilo neozbiljno.
Zabrinuti diplomati
Prosvjed se očito širi jer su se aktivistima u Varšavskoj pridružili i neki građani, kao i predstavnici Bad Blue Boysa.
- To je u redu. Sve dok se poštuje zakon, nije upitno tko prosvjeduje. Problem je kada pojedinci uzmu zakon u svoje ruke. Nedavno je policija u Splitu intervenirala protiv navijačke skupine koja se krenula fizički obračunavati s navodnim narkodilerima i narkomanima. Vigilantizam je nedopustiv, kao i bilo koji drugi oblik uzimanja pravde u svoje ruke.
Kako komentirate to da čak i ugledni Washington Post piše o podršci koju hrvatska policija pruža krupnom kapitalu?
- Ne bih komentirao novinske napise, ali probajte zamisliti kako bi se proveo netko da pokuša zaustaviti gradnju nebodera na Manhattanu onako kako to rade prosvjednici u Varšavskoj? Moram reći i to da sam iz nekih diplomatskih krugova dobio izraze zabrinutosti zbog načina na koji se u Hrvatskoj zaustavljaju pojedine investicije. Rad policije je izložen apsurdnim kritikama. Neki poslovni krugovi u hrvatskoj kritiziraju policiju zbog stvaranja antipoduzetničke klime, a povod za to su brojne kaznene prijave protiv uprava nekih vrlo utjecajnih tvrtki. S druge strane, s ulice nas prozivaju da štitimo krupni kapital.
Pritisci na policiju
Provodi li se kriminalistička obrada Tomislava Horvatinčića?
- Nevezano uz ovaj postupak, policija u suradnji s USKOK-om provodi kriminalističko istraživanje u vezi s ispitivanjem zakonitosti projekta Cvjetni prolaz. Nažalost, u ovome trenutku o tome do okončanja kriminalističkog istraživanja ne mogu reći ništa konkretnije. Međutim, ističem da to ne može biti razlog za suspenziju članka 7 Zakona o policijskim poslovima i ovlastima prema kojima na zakoniti zahtjev policija mora pružiti asistenciju.
Prekršajni sud, ipak, nije podržao argumentaciju policije za ranija privođenja aktivista iz Varšavske u veljači ove godine...
- Kad je u pitanju prekršajni postupak, što se tiče MUP-a, on još uvijek nije završen jer je PU zagrebačka kao stranka u postupku uložila žalbu Visokom prekršajnom sudu na rješenja Prekršajnog suda u Zagrebu. Pričekajmo kakva će biti odluka suda, jer sve što bih rekao moglo bi biti prejudiciranje odluke.
Imate li podršku Vlade i premijerke u postupcima oko Varšavske?
- Imam, u potpunosti. Važno je istaknuti da za nas asistencija u Varšavskoj nije političko pitanje, već pitanje provođenja zakona. Zbilja je žalosno ako nema društvenog konsenzusa oko tog pitanja. Još je žalosnije ako se policija stalno nalazi pod političkim pritiskom s bilo koje strane. Jedini kriterij za rad policije treba biti zakonitost postupanja na koje ne bi trebao utjecati strah zbog kritike političara.
Policijski izvještaj: U Varšavskoj bila minimalna prisila
Što se, prema vašim podacima, jučer događalo u Varšavskoj?
- Policijska uprava zagrebačka u četvrtak je na temelju zakonitog zahtjeva zagrebačkom Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet pružila pomoć, odnosno asistenciju oko izvođenja radova u Varšavskoj ulici, gdje je investitor Grad Zagreb. Prema njihovu zahtjevu, pomoć se tražila zbog mogućeg pružanja otpora i remećenja javnog reda i mira u većem obimu, a vezano uz obavljanje poslova iz njihove mjerodavnosti. Dakle, oni su zatražili da sukladno Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima policija pruži asistenciju, što je načelnik PU i odobrio.
Prema svim prosvjednicima se postupalo na identičan način, i to zbog ranije navedenih razloga, kao i zbog pokušaja blokade prometa u tom dijelu grada. Ovdje posebno ističem da je policija sukladno načelu razmjernosti primijenila najblaži oblik sredstava prisile i da nitko od prosvjednika tom prilikom nije ozlijeđen.
'S Bajićem odlično surađujem, ali na kritike sam morao reagirati'
Nedavno ste javno kritizirali odluku tužiteljstva u Koprivnici zbog odbacivanja kaznene prijave policije protiv dva člana Uprave Podravke i gradonačelnika Zvonimira Mršića. Dio javnosti smatra da ste time izvršili pritisak na pravosuđe. Presedan je da jedan ministar tako govori o konkretnom predmetu...
- Taj je slučaj otpočetka imao političku dimenziju i veliki medijski interes. Zbog njega je policija bila izložena nizu objeda i neargumentiranih kritika, i ja sam se osjećao dužnim na to reagirati. Ne znam kako bi reagirali ministri prije mene i nije mi važno. Smatram da je policija uložila veliki trud u tu istragu i da bi unutar Državnog odvjetništva trebalo utvrditi je li odluka o odbacivanju kaznene prijave donesena objektivno i nepristrano. Koliko znam, u tijeku je kontrola od strane Državnog odvjetništva.
U kakvim ste odnosima s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem?
- U dobrim, naravno. Mi odlično surađujemo, a policija i DORH ostvaruju sjajne rezultate u nizu zajedničkih obrada. Ta suradnja nikada nije dovedena u pitanje. Mogu reći i da smo započeli suradnju na otkrivanju velikih korupcijskih afera. Nemojte zaboraviti da odgovornost za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta nema samo policija već i Državno odvjetništvo i sva tijela kaznenog progona. Iako mi se čini da se u pravilu teret odgovornosti stavlja samo na naša leđa.