Umirovljenici kojima umre partner mogli bi, uz svoju mirovinu, nastaviti primati i 50 do 60 posto partnerove mirovine, a stariji od 65 godina bez ikakvih prihoda ili značajnije imovine primat će državne mirovine. Najavio je to jučer ministar rada Mirando Mrsić, a u njegovu su nam Ministarstvu potvrdili da se trenutno izrađuju projekcije kako bi se precizno utvrdili troškovi ovakvih promjena te odredio održivi model.
- Starijim osobama u Hrvatskoj moramo osigurati dostojanstven život i dodatnu zaštitnu mrežu od siromaštva. Partner umirovljenika trebao bi imati pravo primati i dio njegove mirovine u iznosu od 50 do 60 posto kako, nakon partnerove smrti, ne bi pao u siromaštvo. Oni pak stariji od 65 godina, koji nemaju nikakvih prihoda, trebaju imati državnu mirovinu. To treba planirati u budućnosti - rekao je ministar Mrsić na jučerašnjem predstavljanju istraživanja o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi SHARE, koje se provodi na osobama starijima od 50 godina, a kojem se prvi put pridružuje i Hrvatska.
- Nalazi ovog istraživanja uvelike će nam pomoći u planiranjima za budućnost - najavio je ministar.
Kako objašnjavaju u Ministarstvu, zamijećeno je da umirovljenici - čiji je standard ionako vrlo nizak - nerijetko padaju u siromaštvo nakon smrti partnera, jer ostaju bez polovice prihoda, dok im se troškovi, poput troškova stanovanja, ne smanjuju za polovicu. Prema sadašnjem sustavu, nakon smrti partnera udovac ili udovica mogu birati hoće li nastaviti primati svoju mirovinu ili 70 posto mirovine preminulog partnera - ovisno o tome koja je mirovina za njih povoljnija.
Prema novom modelu, koji je ministar sada prvi put najavio, jedna bi osoba mogla primati mirovinu po dvije osnove - temeljem svojeg radnog staža i oko polovice mirovine partnera.
- Trenutno se razmatraju mogući modeli. Svjesni smo da su mirovine u Hrvatskoj niske te nastojimo pronaći održive mjere kojima bismo suzbijali dodatno snižavanje standarda starijih osoba. Prije bilo kakvih konkretnijih najava, želimo imati konkretne brojke i jasne kriterije. Moramo vidjeti nakon koje dobi bi udovac ili udovica imali pravo i na dio partnerove mirovine, bi li to pravo imali svi ili bi postojali imovinski ili dohodovni cenzusi... Veliki je broj inputa koje moramo ukalkulirati prije nego projekcija bude gotova i predstavljena javnosti - kažu u Ministarstvu.
Prosječna mirovina u svibnju u Hrvatskoj je iznosila oko 2400 kuna, a više od 550.000 umirovljenika mjesec je preživljavalo s manje od 2000 kuna.
Deseci tisuća starijih od 65 godina pak nemaju nikakvih primanja - za njih država namjerava osmisliti projekt državne mirovine. Prve najave o uvođenju državne mirovine stare su više od 15 godina, međutim do danas taj projekt nije realiziran. Prema podacima UNDP-a iz 2008. godine, u Hrvatskoj je živjelo oko 85.000 osoba starijih od 65 godina bez ikakvih primanja. Predlagalo se da državna mirovina ne bi smjela biti veća od minimalne mirovine, ali ni manja od socijalne pomoći, koja danas za samca iznosi 800 kuna.