Europska komisija jučer je odobrila projekt novog terminala dubrovačke zračne luke vrijedan 214,9 milijuna eura. Time će se, kako kažu u EU, putovanje kroz tu važnu zračnu luku ubrzati i olakšati, a Hrvatskoj pomoći i u pripremi za pristup Schengenu jer će cijela zračna luka biti opremljena prema standardima Schengena.
Popis prioriteta
Od spomenute svote, za ovaj projekt 134,6 milijuna eura dat će se iz Fonda za regionalni razvoj.
“Europska komisija ovaj će projekt sufinancirati s ukupno 158 milijuna eura bespovratnih sredstava, što je 73,6 posto od ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Preostalih 57 milijuna eura pribavit će se putem kredita EIB-a, HBOR-a i poslovanja aerodroma Dubrovnik”, rekao je jučer Roko Tolić, direktor Zračne luke Dubrovnik.
Zračna luka Dubrovnik uključena je u popis prioriteta jer spada u Transeuropsku transportnu mrežu (TEN-T). Taj projekt poboljšat će međunarodni i nacionalni pristup Dubrovačko-neretvanskoj županiji i izravno koristiti gospodarstvu Hrvatske.
‘Sjajna vijest za biznis’
“Ova odluka je veliko priznanje svima onima koji su šest godina radili na ovom projektu. Jako smo ponosni što smo na kraju uspjeli. Bilo je potrebno jako puno truda da dođemo do ovakve odluke Europske komisije. Na sreću, imali smo podršku svih hrvatskih vlada tijekom ovih šest godina. Ovo je natpolitički projekt koji ćemo uspješno privesti kraju”, naglašava Roko Tolić.
U povodu ove odluke, povjerenica EU za regionalnu politiku, u čijoj su nadležnosti i strukturni investicijski fondovi, Corina Cretu, rekla je da je ovo “sjajna vijest za biznis, turizam i za sve one koji koriste Zračnu luku Dubrovnik”.
“Imala sam priliku vidjeti radove u proširenju Zračne luke Dubrovnik u svibnju ove godine, i mislim da je jedan od najvidljivijih, vodećih projekata investicija ESI fondova u promet”, rekla je ona.
Rekonstrukcija i dogradnja putničkog terminala aerodroma Dubrovnik počela je u lipnju prošle godine i do sada je dovršeno 80 posto radova.
Druga faza
“Slijedi implementacija sofisticirane opreme te očekujemo da će u proljeće 2017. zgrada terminala biti završena”, najavljuje Tolić. S dogradnjom i rekonstrukcijom, terminal će sa sadašnjih 25 tisuća četvornih metara “narasti” na oko 52 tisuće četvornih metara te će biti kapaciteta tri milijuna putnika.
Do kraja godine trebali bi početi radovi druge faze projekta. Riječ je o rekonstrukciji aerodromske piste. Tolić očekuje da će u rujnu biti odabran izvođač radova te će odmah biti uveden u radove. S obzirom na to da će se radovi u najvećoj mjeri odvijati zimi, kad je na aerodromu mali promet, rok za završetak radova na pisti je 2019. godina.
Na potrebu za većim terminalom ukazuje neočekivano, gotovo 16-postotno povećanje prometa u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Također je i u srpnju za 15,2 posto povećan promet u odnosu na srpanj prošle godine.
“Očekivali smo porast od najviše pet posto, a ovo nas je potpuno iznenadilo. Analiza pokazuje da više nismo samo aerodrom za goste koji dolaze u Dubrovnik, već i za one koji nastavljaju dalje u Crnu Goru i BiH”, otkriva Tolić.
Fond od 13 milijardi
Putem nacionalnih programa od strane EU za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. Hrvatskoj je stavljeno na raspolaganje samo iz ESI fondova 10,74 milijarde eura. Uz nacionalni doprinos iz Hrvatske od još 1,9 milijardi, proračun za investicije projekata iz ovog fonda povećava se na 12,67 milijardi. Novac se iz ovih fondova može koristiti za investicije u inovacije i istraživanje, zapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje, socijalnu uključenost, reformu i jačanje javne administracije te velike projekte u infrastrukturi i zaštiti okoliša.