POSVOJENJE IZ AFRIKE

Novi detalji slučaja Kongo: Hrvati pred sudom, ravnatelj sirotišta u bijegu pred policijom!

Hrvatski posvojitelji prvi će se put izjasniti o krivnji, a očekuje se da njihov odvjetnik zatraži da se nastave braniti sa slobode
 Alexis Huguet/Afp

Četvero djece - B. M., star godinu i tri mjeseca, te troje trogodišnjaka, M. K. I. S., K. A. P. i J. V. K. - sva podrijetlom iz DR Konga, s hrvatskim prezimenima i putovnicama, koju su četiri hrvatska para, Magić, Kraljević, Subošić i Peršić, namjeravala posvojiti i dovesti u Hrvatsku, a sada ih u Zambiji sumnjiče da je dokumentacija za posvojenje kongoanskog suda bila krivotvorena, stiglo je iz istog Doma za djecu u DR Kongu. A voditelj tog Doma, koji je bio zadužen za njihovu dobrobit i sudjelovao u izboru i procesu posvojenja, trenutno je u bijegu.

Tu je informaciju Jutarnjem listu potvrdio visoki izvor u Ministarstvu vanjskih poslova, ne otkrivši ime upravitelja. Nema potvrde da je upravo voditelj Doma bio taj koji je preveo djecu iz Konga u Zambiju, no potvrđeno je da nije dostupan tamošnjoj policiji i pravosuđu.

Hrvatski parovi, koji se nalaze u zatvoru, sutra bi se trebali pojaviti pred sudom u zambijskom gradiću nedaleko od granice s DR Kongom, u kojem su uhićeni dok su, zajedno s djecom, nastojali otići u Hrvatsku. Osumnjičeni su, podsjetimo, za krivotvorenje dokumenata i, posljedično, krijumčarenje djece, a tek se treba utvrditi postoje li osnove za optužnicu. Sutra će se očitovati o krivnji.

Rok od 30 dana

Prvi su put dovedeni pred sud u petak, 6. siječnja, tek dan prije isteka zakonskog roka od 30 dana od uhićenja u kojem moraju biti izvedeni pred suca. Upravo je nedostupnost voditelja kongoanskog Doma - kao i dugotrajnost prikupljanja sve relevantne dokumentacije s kongoanskog suda koji je navodno potvrdio posvojenje kongoanske djece - jedan od razloga zašto su hrvatski državljani u zadnji tren prvi put ispitani prošli petak pred prvostupanjskim sudom u Ngoli.

Uložili požurnicu

Podsjetimo, uhićeni su 7. prosinca u Međunarodnoj zračnoj luci "Simon Mwansa Kapwepwe" u Ndoli u Zambiji s četvero netom usvojene djece. U petak su došli na sud, ali je rasprava odgođena do utorka jer je sud konstatirao da su uhićeni od Visokog sudu u Lusaki zatražili tzv. habeas corpus, odnosno, pojednostavljeno rečeno, svojevrsnu požurnicu da ih što prije ispitaju. Do utorka se Visoki sud morao očitovati o njihovu zahtjevu, a kako nam tumače kolege u Zambiji, on će najvjerojatnije samo potvrditi da je zahtjev bespredmetan budući da je ipak u međuvremenu zakazano ročište.

Tako će se četiri para u utorak prvi put pred zambijskim prvostupanjskim sudom u Ndoli imati priliku izjasniti o krivnji. Očekuje se da će njihov odvjetnik zatražiti da ih puste da se brane sa slobode. Zambijske vlasti sumnjiče ih za tri teška kaznena djela: trgovanje djecom, krivotvorenje i upotrebu krivotvorenih dokumenata.

Od uhićenja su hrvatski državljani, kako smo doznali od kolega iz Zambije, pritvoreni u nekoliko policijskih jedinica u regiji, a djeca su predana u prihvatilište. Muškarci su odvojeni od žena. Dobili su, kako je izvijestilo Ministarstvo vanjskih poslova, odvjetnika po službenoj dužnosti. Troškovi njihove obrane idu na račun Zambije. Kad bi uhićeni zatražili nekog drugog odvjetnika, morali bi ga sami plaćati.

U utorak će na raspravi biti prisutan i konzularni službenik Veleposlanstva RH. No, njegova je uloga, prema okvirima Bečke konvencije o konzularnim odnosima, ograničena i svedena na status promatrača. Konzularni predstavnici, tumači nam jedan bivši diplomat, nisu stranka u postupku niti pravni predstavnik, oni samo motre poštuje li se Konvencija o ljudskim pravima, jesu li uhićeni dobili potrebnu pravnu pomoć, odjeću, lijekova, hranu, ali i informiraju obitelji. U Zagrebu su obitelji uhićenih, kako neslužbeno saznajemo, angažirali odvjetnicu.

Mnogo je još enigmi o slučaju u Zambiji, informacije stižu na kapaljku i jako je teško dobiti ikakve službene potvrde. Dva su uobičajena načina kako matične zemlje obavještavaju konzularna predstavništva o uhićenju njihovih državljana; prvi znači automatsku obvezu zemlje primateljice da obavijesti konzularno predstavništvo. U drugom slučaju, to se čini tek na zahtjev pritvorenika.

U Zambiji se, pak, dogodila treća stvar; Veleposlanstvo RH u Pretoriji ostalo je zatečeno, informaciju su doznali iz novina. MVP je potvrdio je da je Veleposlanstvo u Pretoriji "samoinicijativno od Visokog predstavništva Republike Zambije zatražilo službenu potvrdu o uhićenju i pritvaranju hrvatskih državljana, kao i informacije o radnjama koje poduzimaju nadležna tijela Republike Zambije". Nakon tri dana, 13. prosinca, dobili su usmenu informaciju i potom je službenik Veleposlanstva zadužen za konzularne poslove u tri navrata posjetio hrvatske državljane i dostavio im hranu i lijekove.

Autentičnost dokumenata

U MVP-u naglašavaju da se ne mogu upletati u pravne postupke druge države, ali su nadležna tijela Zambije zamoljena da se prema pritvorenima postupa čovječno, da ih se ispituje na jeziku koju razumiju te da se bez obzira na težinu kaznenog djela ne prejudicira njihova krivnja.

"Preliminarne istrage pokazale su da dokumenti u vezi s posvajanjem četvero djece za koje se vjeruje da su ih izdale kongoanske vlasti nisu autentični", izjavio je zambijski zapovjednik policije Mweemba neposredno nakon uhićenja parova. Pojasnio je da su zambijski dužnosnici angažirali svoje kongoanske kolege da provjere je li dokumentacija za usvajanje vjerodostojna i da će stav o tome biti donesen kad Odjel za imigraciju okonča istragu.

Parovima prijeti do 24 godine zatvora, no na njihovoj su strani mnoge olakotne okolnosti

Prema kaznenome zakonu Republike Zambije, kazne za djela za koje terete hrvatske državljane, barem na papiru, nisu puno veće od kazni koje su za takva djela propisane u Hrvatskoj.

Za trgovanje djecom, jedno od djela za koje su osumnjičeni, zambijski zakon predviđa kaznu do 14 godina zatvora. No, postoji klauzula koja govori da se počinitelja može osloboditi ako je postupao u zabludi, odnosno ako nije znao da je dijete oteto bez pristanka roditelja.

Hrvatski zakon, pak, za trgovinu djecom predviđa kaznu do 15 godina zatvora. Dok prema hrvatskome zakonu kvalificirani oblik krivotvorenja dokumenata, za što su također osumnjičeni, predviđa kaznu do pet godina zatvora, zambijski, pak, propisuje kazne do sedam godina zatvora.

Dali novac

Korištenje krivotvorina, prema zambijskom zakonu, kažnjava se do tri godine zatvora. Dakle, premda bi zbroj maksimalno zapriječenih kazni za sva tri djela koja se hrvatskim parovima stavljaju na teret iznosio 24 godine, postoji niz varijabli koje bi mogle utjecati na znatno sniženje kazne - utvrdi li se da su krivi.

Željko Cvrtila, bivši šef Uprave kriminalističke policije, izjavio je za Nacional da bi olakotna okolnost kojom bi hrvatski državljani mogli dokazati da su kolateralne žrtve mogla biti samo ako nisu dali novac za posvajanje djece, odnosno ako su samo plaćali naknade koje su zakonom propisane u DR Kongo.

Ako su svjesno dali novac, onda će ih se tretirati kao sudionike u lancu krijumčarenja ljudima.

DR Kongo, najveća država u podsaharskoj Africi, spada među pet najsiromašnijih zemalja u svijetu, i nije potpisnica Haške konvencije o međudržavnom posvojenju. Djeca Konga spadaju među najranjiviju skupinu djece na svijetu, posebno ugroženu nelegalnim posvojenjima. Zato je DR Kongo 2016. suspendirao mogućnost izdavanja dozvola za izlazak djece iz države radi međudržavnog posvojenja, i time zakonito posvajanje djece učinio gotovo nemogućim.

Izvršne vlasti

Formalno, međudržavna posvajanja nisu striktno i definitivno zakonom zabranjena; sudovi teoretski mogu donositi odluke o posvajanju, ali ne i odlučivati o izlasku djece iz zemlje - ta je odluka u ingerenciji izvršne vlasti.

Zbog silno komplicirane procedure, koja može trajati i po dvije godine, Amerikanci su svojim građanima sugerirali da ne posvajaju djecu iz Konga, ali su s predstavnicima kongoanskog Ministarstva pravosuđa nakon dugotrajnih pregovora uspjeli ishoditi izlazne dozvole za posvojenja, koja su bila ranije potvrđena.

Ekstremno siromaštvo, nepoštivanje ljudskih prava, veliki broj djece bez roditelja i sveprisutna korupcija, učinili su posvajanje unosnim biznisom te je DR Kongo 2020. potvrdio da neće dopustiti posvojenoj djeci napuštanje zemlje, bez obzira na rješenja o posvajanju koja su stranim državljanima izdavali korumpirani kongoanski sudovi.

"Posvojena djeca nemaju legalan način da izađu iz zemlje", poručile su tada vlasti DR Konga.

Valja znati i da će se saslušanje hrvatskih državljana odviti u atmosferi kampanje protiv trgovine ljudima, koju zambijske vlasti provode već neko vrijeme.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. veljača 2024 04:55