Koliko god nama život u Hrvatskoj bio preskup, razina cijena u našoj zemlji, pokazuje novo istraživanje euro-statističara, i dalje je među nižima u EU.
Naime, prema podacima Eurostata, razina cijena potrošačkih roba i usluga u Hrvatskoj lani je bila otprilike za trećinu ispod prosjeka na razini Unije. S cjenovnom razinom od 67 posto, Hrvatska se našla tek na 22. mjestu među 28 članica EU, a niže cijene nego u našoj zemlji bile su samo u Češkoj, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Robe i usluge u ostalim članicama EU, uključujući i susjednu Sloveniju, bile su, u načelu, više nego u nas.
Najdublji džep treba imati u Danskoj, najskupljoj članici Unije, u kojoj razina cijena za 38 posto premašuje prosjek EU, što znači da su troškovi života u njoj dvostruko viši nego u Hrvatskoj. Slično je i u ostalim skandinavskim zemljama, a za njima slijede Velika Britanija i Irska, koja posljednjih godina sve više privlači hrvatske iseljenike.
Unatoč tome, Hrvati nemaju razloga za slavlje. Ako se uzme u obzir dohodak kojim raspolaže prosječno hrvatsko kućanstvo, onda su cijene u nas, upozoravaju stručnjaci, previsoke.
- Cijene u Hrvatskoj su zapravo puno veće nego što bi se očekivalo s obzirom na našu razvijenost - kaže Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta.
- Privid je da mi stojimo dobro na europskoj cjenovnoj ljestvici. U stvari, stojimo jako loše s obzirom na kupovnu moć naših građana. Prosječna kupovna moć kod nas je nešto iznad 5.000 eura, a prosjek na razini EU je 12.000 eura, dok u Njemačkoj doseže čak 22.000 eura - poručuje Boris Vukelić, trgovac i donedavni predsjednik Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK).
Posljedice slabe kupovne moći hrvatskih građana trgovci, ističe Vukelić, svakodnevno osjećaju. Iako posljednjih mjeseci bilježe blagi rast potražnje, ona je i dalje slaba i uglavnom se svodi na kupnju najosnovnijih proizvoda. Posebno ih brine odljev hrvatskih kupaca prema zemljama u okruženju - Srbiji, BiH i Mađarskoj, u kojima su cijene niže. Taj je trend posebno izražen u Slavoniji.
- Sve se to jako loše odražava na tamošnje trgovce, ali i na državni proračun - ističe Vukelić.
Iako su nam cijene, u načelu, prilično niže od prosjeka Unije, velike su razlike među grupama proizvoda. Tako su primjerice, hrana i bezalkoholna pića, što je i najveća stavka u proračunima hrvatskih obitelji, ovdje samo za desetinu niže od prosjeka EU. Kada se usporede s cijenama u drugim članicama Unije, proizlazi da je hrana u Hrvatskoj tek za nijansu jeftinija nego u znatno razvijenijoj Španjolskoj.
Sličan omjer cijena u Hrvatskoj i EU imaju i prijevozna sredstva, koja su nas za 11 posto ispod prosjeka u EU. Ni odjeća ne odstupa bitnije od prosjeka Unije, budući da je samo za 14 posto jeftinija.
Pojedini proizvodi, poput televizora, DVD playera, kamera, računala i ostalih elektroničkih proizvoda, u Hrvatskoj su čak i skuplji od prosjeka EU, i to za pet posto, pokazuje istraživanje Eurostata. S druge strane, cijene alkohola i duhanskih proizvoda, kao i hotelskih i restoranskih usluga, u Hrvatskoj su i dalje znatno ispod Unijina prosjeka. Upravo bi cijene tih roba i usluga, tvrde analitičari, u budućnosti mogle najviše poskupiti.
- Cijene duhanskih proizvoda, alkohola, elektronike i sličnih roba vjerojatno će nastaviti rasti i usklađivati se s EU-om, prije svega zbog povećanja trošarina. Rast cijena može se očekivati i kod hotelskih i restoranskih usluga, zbog jačanja potražnje i ulaganja u povećanje njihove kvalitete. No, zbog krize i pada standarda, kod drugih roba i usluga teško je očekivati rast - zaključuje Lovrinčević.
Najniže cijene hrane i bezalkoholnih pića u EU ima Poljska, alkohol i cigarete najjeftiniji su u Bugarskoj, odjeća u Mađarskoj, a prijevozna sredstva u Češkoj. Češka i Poljska imaju i najniže cijene elektronike, dok su hotelske i ugostiteljske usluge najjeftinije u Bugarskoj, pokazuje cjenovni ‘rengen’ euro-statističara.
Još niže cijene su u zemljama zapadnog Balkana, u kojima one, u načelu, dosežu jedva polovicu prosjeka EU. Znatno jeftinija od EU je i Turska.
Cjenovna slika EU
Najskuplje članice EU u 2014. godini
(razina cijena u odnosu na prosjek EU, EU = 100)
1. Danska: +38%
2. Švedska: +25%
3. Finska: +23%
4. Velika Britanija: +22%
5. Irska: +21%
Najjeftinije članice EU u 2014. godini
(razina cijena u odnosu na prosjek EU, EU = 100)
24. Litva: -36%
25. Mađarska: -43%
26. Poljska: -44%
27. Rumunjska: -46%
28. Bugarska: -52%
Članice EU s najskupljom hranom i bezalkoholnim pićima:
1. Danska: +39% u odnosu na prosjek EU
2. Austrija: +24% u odnosu na prosjek EU
3. Finska: +23% u odnosu na prosjek EU
Članice EU s najjeftinijom hranom i bezalkoholnim pićima:
26. Bugarska: -30% u odnosu na prosjek EU
27. Rumunjska: -32% u odnosu na prosjek EU
28. Poljska: -39% u odnosu na prosjek EU
Članice EU s najskupljim alkoholnim pićima i duhanskim proizvodima:
1. Irska: +70% u odnosu na prosjek EU
2. Velika Britanija: +65% u odnosu na prosjek EU
3. Finska: +36% u odnosu na prosjek EU
Članice EU s najjeftinijim alkoholnim pićima i duhanskim proizvodima:
25. Češka: -28% u odnosu na prosjek EU
26. Rumunjska: -28% u odnosu na prosjek EU
27. Mađarska: -35% u odnosu na prosjek EU
28. Bugarska: -42% u odnosu na prosjek EU
Članice EU u kojima je odjeća najskuplja:
1. Švedska: +21% u odnosu na prosjek EU
2. Danska: +20% u odnosu na prosjek EU
3. Finska: +14% u odnosu na prosjek EU
Članice EU u kojjima je odjeća najjeftinija:
26. Poljska: -16% u odnosu na prosjek EU
27. Bugarska: -21% u odnosu na prosjek EU
28. Mađarska: -30% u odnosu na prosjek EU
Članice EU u kojima su elektronički proizvodi najskuplji:
1. Malta: +16% u odnosu na prosjek EU
2. Cipar: +11% u odnosu na prosjek EU
3. Danska: + 9% u odnosu na prosjek EU
Članice EU u kojima su elektronički proizvodi najjeftiniji:
24. Bugarska: - 9% u odnosu na prosjek EU
25. Luksemburg: - 9% u odnosu na prosjek EU
26. Mađarska: - 9% u odnosu na prosjek EU
27. Češka: -15% u odnosu na prosjek EU
28. Poljska: -15% u odnosu na prosjek EU
Članice EU u kojima je najskuplje imati vlastito prijevozno sredstvo:
1. Danska: +51% u odnosu na prosjek EU
2. Nizozemska: +17% u odnosu na prosjek EU
3. Portugal: + 14% u odnosu na prosjek EU
Članice EU u kojima je najjeftinije imati vlastito prijevozno sredstvo:
26. Bugarska: -17% u odnosu na prosjek EU
27. Poljska: - 17% u odnosu na prosjek EU
28. Češka: -25% u odnosu na prosjek EU
Članice EU s najskupljim hotelskim i restoranskim uslugama:
1. Danska: +47% u odnosu na prosjek EU
2. Švedska: +36% u odnosu na prosjek EU
3. Finska: +28% u odnosu na prosjek EU
Članice EU s najjeftinijim hotelskim i restoranskim uslugama:
26. Rumunjska: -48% u odnosu na prosjek EU
27. Mađarska: -49% u odnosu na prosjek EU
28. Bugarska: -54% u odnosu na prosjek EU
Kakva je u 2014. bila cjenovna slika Hrvatske
(u odnosu na prosjek EU, EU = 100):
Razina cijena: 67% prosjeka EU
Pozicija na EU ljestvici cijena: 22. mjesto
Cijene hrane i bezalkoholnih pića: -10% u odnosu na prosjek EU
Cijene alkoholnih pića i duhanskih proizvoda: -23% u odnosu na prosjek EU
Cijene odjeće: -14% u odnosu na prosjek EU
Cijene elektroničke opreme: +5% u odnosu na prosjek EU
Cijene prijevoznih sredstava: -11% u odnosu na prosjek EU
Cijene hotelskih i restoranskih usluga: -28% u odnosu na prosjek EU
Kakva je 2014. bila cjenovna slika kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU
(razina cijena u odnosu na prosjek EU, EU = 100)
- Crna Gora: -43% u odnosu na prosjek EU
- Makedonija: -53% u odnosu na prosjek EU
- Albanija: -50% u odnosu na prosjek EU
- Srbija: -47% u odnosu na prosjek EU
- Bosna i Hercegovina: -47% u odnosu na prosjek EU
- Turska: -39% u odnosu na prosjek EU