HREJTING

NOVO ISTRAŽIVANJE Pogledajte koga bi Hrvati danas birali na predsjedničkim izborima, u prvom krugu iskače dvoje kandidata...

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 22.03.2019. u 20:13

Ronald Gorsic, Darko Tomas, Tomislav Kristo, Neja Markicevic / CROPIX

Kolinda Grabar-Kitarović, Milan Bandić, Dalija Orešković, Zoran Milanović

 

Nakon rejtinga stranaka, u središnjem Dnevniku HRT-a u petak su analizirani rezultati istraživanja o predsjedničkim izborima koji bi se trebali održati krajem ove godine. HRejting je, podsjetimo, najveće istraživanje raspoloženja biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus, prema načelu cijela Hrvatska - jedna izborna jedinica. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika, pa je statistička pogreška samo plus-minus 2,62 posto.

Rezultate je prezentirala Tatjana Munižaba, koja ističe kako prije svega valja napomenuti da kandidati zapravo nisu kandidati, niti to mogu biti do službene predaje i dok Državno izborno povjerenstvo ne potvrdi kandidaturu. Nisu još niti potencijalni kandidati, jer gotovo nitko zasad nije iskazao namjeru da se kandidira za hrvatskog predsjednika, odnosno predsjednicu. Biračima je u HRrejtingu ponuđeno devet imena koja se najčešće "vrte" u kontekstu predsjedničkih izbora.

Evo kako stoje:

U prvom krugu "iskače" dvoje kandidata - aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja bi dobila nešto više od 34% (34,2%) glasova i bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović s gotovo 15% manjom potporom, odnosno 19,4%. Listu kandidata koji dobivaju od 5 do 10% predvodi predsjednica Starta Dalija Orešković (9,2%). Tri posto manje od Dalije Orešković dobiva predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić (6,3%). SDP-ovac Tonino Picula uživa potporu tek 6% birača. Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić još manje - 5,2%. Tomislav Karamarko, Božo Petrov i Milan Bandić, trojka su za koju HRejting pokazuje da bi im kandidatura u ovom trenutku bila promašena. Nijedan ne doseže ni 5%.

Anketa je pokazala i kako odlučuju birači - primjerice, za HDZ-ove birače moglo bi se reći da redovito glasaju za predsjedničke kandidate svojih stranaka, što se za SDP u ovom slučaju ne može tvrditi.

Za razliku od HDZ-ovih birača, koji bivšeg predsjednika te stranke Tomislava Karamarka više ne doživljavaju, gotovo 60% (59,8%) birača SDP-a glasalo bi za Zorana Milanovića. Ali on se u HRejtingu tretira kao neovisni kandidat. Kao SDP-ov je ovdje ponuđen Tonino Picula koji dobiva samo 12% glasova SDP-ovih simpatizera. Manje i od Dalije Orešković (12,8%).

Birači Živog zida svoje bi glasove raspršili po ne baš dokučivoj logici. Tek nešto više od četvrtine (25,4%) otišlo bi predsjedniku te stranke. Sljedeća im je po preferencijama aktualna predsjednica (19,6%), a drugi po snazi u HRejtingu Zoran Milanović dobiva od birača Živog zida manje od 13% (12,7%).

Nepredvidljiv je birački "um" i Mostovih birača. Oni bi predsjedniku te stranke Boži Petrovu (22,7%), dali samo dva posto više glasova nego predsjedniku Živog zida. Na popriličan broj (18,2%) glasova Mostovih birača može računati i aktualna predsjednica.

Kako im je stranka vječito podijeljena između HDZ-a i SDP-a, tako su podijeljeni i birači HSS-a. Prema HRejtingu potpuno isti broj glasova dali bi Kolindi Grabar Kitarović i Zoranu Milanoviću - 19,2%. Ali bi od njih najviše "profitirao" Milan Bandić (23,1%). Zanimljivo je i da bi više od 40% (40,9%) birača Starta svoj glas dalo Zoranu Milanoviću. Od njih bi predsjednica te stranke dobila samo 27%.

Birači stranke bračnog para Puljak preferiraju žene! U promil isto (23,5%) glasali bi za, s obzirom na političku orijentaciju Pametnoga, neočekivano Kolindu Grabar Kitarović i, očekivano - Daliju Orešković. Iako im je stranka u koaliciji s HDZ-om, HSLS-ovi birači poput HNS-ovih naginju lijevo-liberalnim kandidatima. A svima bi dali isto - po 25%, objavio je HRT.

Dosad najveće istraživanje javnoga mnijenja pokazuje da nitko ne bi pobijedio u 1. krugu predsjedničkih izbora, a sudeći prema HRejtingu, Kolinda Grabar Kitarović ne mora se zamarati selidbom. Da su izbori ovu nedjelju, ostanak na Pantovčaku bio bi joj osiguran još pet godina (52,2%). Zoran Milanović (38,8%) prema HRejtingu 2. mandat ne može joj nikako ugroziti. Čak i kad bi mu se pribrojali svi glasovi neodlučnih birača - njih 8,5%, dosegnuo bi tek 47,3%, što je opet 5% manje od aktualne predsjednice. Čemu se možda ne treba čuditi kad se vidi da bi 12% SDP-ovih birača u 2. krugu poduprlo Kolindu Grabar-Kitarović. Odanost, pak, HDZ-ova biračkog tijela potvrđuje i HRejting. Njih više od 97% zaokružilo bi HDZ-ovu kandidatkinju.

Već dugo se raspravlja je li, s obzirom na ovlasti, sadašnji neposredan izbor predsjednika države i pravi način izbora. Kao alternativa najčešće se predlaže biranje u Saboru dvotrećinskom većinom. HRejting je pokazao čemu su skloni birači.

Unatoč dojmu da su u Hrvatskoj svako malo neki izbori, naši se birači očito nisu zasitili izlaska na birališta i glasovanja. Njih gotovo 57% misli da sve treba ostati isto. Trećina bi svoje biračko pravo prenijela na saborske zastupnike. Najviše onih koji zagovaraju ostanak sadašnjeg, neposrednog izbora predsjednika odnosno predsjednice, na pitanje zašto, odgovara: građanima treba dati mogućnost biranja.

Sljedeći su argumenti: tako smo se naviknuli, poštenije je ili, pak, ne vjeruju u zakonodavnu vlast ove zemlje. 7% birača podupire ostanak neposrednog izbora zbog prevelikog utjecaja jedne stranke u Hrvatskom saboru. Gotovo polovini zagovornika Hrvatskog sabora neposredni su izbori preskupi i nemaju smisla, jer su ovlasti hrvatskog predsjednika, odnosno predsjednice - male. 10,7% njih poziva se na njemačko iskustvo, a za gotovo 18% birača - poštenje i slaba izlaznost glavni su argumenti za izbor predsjednika, odnosno predsjednice u Hrvatskom saboru.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo