Prilično sam razočaran jer 30 posto studenata nema elementarna znanja o političkom sustavu u bivšoj SFRJ, što je poražavajući podatak o esencijalnim znanjima iz novije nacionalne povijesti, komentar je dr. Miljenka Brekala, voditelja Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” - Područni centar Osijek, koji je zajedno s Udrugom hrvatskih domoljuba, proistekle iz Domovinskog rata, proveo istraživanje među studentima na sedam od ukupno 17 sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a tema je bila novija hrvatska povijest.
Osnovni je cilj istraživanja bio doći do kvalitativnih spoznaja o esencijalnim znanjima studentske populacije o društveno-političkom uređenju SFRJ, velikosrpskoj ideji na prostoru SFRJ odnosno Republike Hrvatske, uzrocima Domovinskog rata, ulozi JNA u velikosrpskom projektu te nastanku neovisne i suverene Republike Hrvatske.
Ukupno je u istraživanju sudjelovao 1091 student i studentica, koji su odgovarali na anketu koja je imala 30 grupa pitanja, a svaka je grupa imala šest potpitanja. Sudeći prema Brekalovim reakcijama, rezultati su sve samo ne dobri. Odgovori su indikativni jer svjedoče da studenti prilično slabo poznaju noviju hrvatsku povijest.
HDZ u SFRJ
Tako je od ukupnog broja anketiranih studenata, njih 764 ispravno odgovorilo da je u SFRJ vladao jednopartijski sustav na čelu sa Savezom komunista Jugoslavije, odnosno republičkim organizacijama te partije. Bez odgovora na to pitanje bila su dva studenta, 114 ih je odgovorilo da je na političkoj sceni bio demokratski pluralizam, 22 studenta dala su odgovor demokratski rojalizam, a 76 ih je odgovorilo da je vladao monarhistički totalitarizam. Drugim riječima, čak 30 posto današnjih 20-godišnjaka nije upoznato s temeljnim podatkom - da je socijalistički sustav bio jednopartijski.
Kada se radi o agresiji na Hrvatsku, studenti su nedvojbeno u anketi naveli da su Domovinski rat počele srpske paravojne formacije kojima je logistički i ljudstvom potpomogla JNA. Međutim, na pitanje kakvoga je karaktera bio Domovinski rat, prisutno je veliko nepoznavanje. Tri ispitanika bila su bez odgovora, 119 je navelo građanski rat, 312 narodnooslobodilački rat, 91 međunarodni sukob, 34 osobe nisu ništa navele, a samo je 532 studenata ili 48,8 posto njih točno odgovorilo da se radilo o obrambenom ratu. Dakle, iako se na nacionalnoj televiziji svaki tjedan emitiraju emisije o Domovinskom ratu, uzrocima i raspletu, čini se da to ne interesira generacije rođene poslije 1995. godine.
Sporna linija
Također, očito je da studenti tek površno znaju što označava koncept Velike Srbije. To je vidljivo iz odgovora u kojem više od 50 posto studentske populacije nije znalo odgovoriti gdje su zapadne granice tzv. velike Srbije. Osam ih je bilo bez odgovora, 296 ih je odgovorilo na liniji Virovitica - Pakrac - Sisak - Knin, 181 na liniji Virovitica - Sisak - Knin - Split, 25 smatra da nije bilo nikakvoga plana zauzimanja hrvatskoga državnog teritorija, 71 ispitanik nije naveo ništa, a 500 ih je točno odgovorilo: na liniji Virovitica - Karlovac - Karlobag. Znači, ponovno manje od polovice.
“Kako predajem na Sveučilištu, primijetio sam da studenti ne znaju esencijalne stvari iz hrvatske povijesti. Očito je da se u srednjim školama premalo izučavaju Domovinski rat i proces stvaranja hrvatske države te da treba povećati satnicu. Još je lošija situacija kada ih pitate o lokalnim sukobima u ratu. Manje-više svima je poznata bitka za Vukovar, ali gotovo ništa ne znaju o borbama za Osijek, Vinkovce, Zadar...”, smatra Brekalo.