KAKVA JE BUDUĆNOST NAKON POPLAVA?

OKIDAČ ZA VEĆA ULAGANJA Zbog poplava će BDP pasti 1%, ali će obnova donijeti rast od dva posto

CROPIX

Zbog poplava će BDP pasti 1%, ali će obnova donijeti rast od dva posto. Ipak, obnova nije spasonosno rješenje za brzi oporavak jer se učinci neće vidjeti odmah

Očekivano pretvaranje slavonske Posavine u veliko gradilište, nakon što se voda povuče, moglo bi biti dodatni impuls oporavku hrvatskoga gospodarstva u ovoj i sljedećim godinama.

Smatraju to ekonomisti, koji kažu da bi koristi od novog ciklusa obnove mogao imati čitav niz djelatnosti - od građevinarstva, preko IT sektora pa do raznih industrijskih grana, poput metaloprerađivačke i elektroindustrije, a u konačnici i poljoprivrede. Osim u Hrvatskoj, obnova od najgore poplave u povijesti Hrvatske i regije našim bi tvrtkama dodatno mogla otvoriti i tržišta BiH i Srbije, u kojima su štete dosegle gotovo kataklizmičke razmjere.

- Iskustva drugih pokazuju da se u takvim katastrofama obično izgubi jedan posto BDP-a, nakon čega slijedi obnova, obično u vrijednosti dva postotna boda BDP-a. Obnova pogođenih područja pridonijet će oporavku, pa bismo u ovoj godini ipak mogli biti u plusu - ističe ekonomist Ante Babić.

Ipak, ekonomisti naglašavaju da u obnovi poplavljenih područja ne treba gledati spasonosno rješenje za oporavak ekonomije. Obnova i investicije u vodno gospodarstvo dugoročni su projekti, pa se ni njihovi učinci neće vidjeti samo u jednoj godini. Unatoč tome, čini se da bi poplava mogla uspjeti u onome u čemu Vlada ne uspijeva - u pokretanju investicija.

Đuro Njavro: Šansa za kanal Dunav - Sava

Obnovu bi, poručuje ekonomist Đuro Njavro, trebalo bi uklopiti u ideju regulacije vodotoka na regionalnoj razini, a radove bi sufinancirali EU i Svjetska banka.

- Gradnja kanala Dunav - Sava i Save koja bi bila plovna do Zagreba može se uklopiti u regionalnu ideju regulacije vodotoka. Takva bi inicijativa našim tvrtkama osigurala poslove na duge staze - kaže Njavro.

Izdvajamo