PROMJENA VALUTE

OTKRIVAMO DETALJE AKCIJSKOG PLANA NA KOJI SE OBVEZALA RH ZBOG UVOĐENJA EURA Ovo su ključne reforme koje ćemo morati provesti u sljedećih godinu dana

CROPIX

Zdravko Marić, ministar financija

 

Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija (EK) očekuju da će u roku od godinu dana donijeti cjelovitu ocjenu reformskih poteza na koje se Hrvatska obvezala u Pismu namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM 2), navodi se u priopćenju ESB i EK, koje je u ponedjeljak navečer objavio HNB nakon sastanka ministara financija eurozone i Danske, predsjednika ESB-a, guvernera središnje banke Danske, predstavnika EK, te Zdravka Marića, hrvatskog ministra financija i Borisa Vujčića, guvernera HNB-a.

- Pozdravljamo namjeru Hrvatske da prihvati potrebne uvjete za uspješan ulazak u ERM2 i što se obvezala provesti brojne reformske poteze, navodi se u priopćenju. To bi značilo da Hrvatska može ući u ERM2 već 2020. kao i da bi Hrvatska već 2023. mogla prijeći na euro.

Uz ovo priopćenje objavljeno je i Pismo namjere koje je Hrvatska uputila ESB-u i EK, a koje sadrži popis reformi, kao i akcijski plan tih reformi u kojima se navode institucije koje će provesti te mjere i datumi do kada se moraju donijeti potrebni zakoni i propisi za njihovu provedbu.

Hrvatska se tako u pismu namjere obvezala na provedbu reformi u šest područja: daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava uspostavom bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke; jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike uvođenjem eksplicitnog mandata za mjere usmjerene na zajmoprimce; jačanje okvira za sprječavanje pranja novca; unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka; poboljšanje upravljanja u javnom sektoru; te smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo.

Potom se pojašnjava što svaka od tih reformi podrazumijeva, kao i namjeru da Hrvatska prihvati sve obveze vezane za njezino sudjelovanju u Bankarskoj uniji eurozone. U okviru akcijskog plana se, zatim, posebno naglašava kako će do svibnja 2020. Hrvatski sabor prihvatiti izmjene zakona o kreditnim institucijama i HNB-u koje će predložiti HNB i Ministarstvo financija, kao i zakon o ratifikaciji međuvladine suradnje. U okviru potrebnih zakona koji se trebaju donijeti do svibnja 2020. će se tako dodatno uskladiti propisi HNB-a s eurozonom koji se tiču omjera kredita i kolaterala koje banka izdaje, omjera kredita i prihoda dužnika, dužine trajanja kredita, amortizacijskih kriterija i ostalih zahtjeva koji smjeraju prema smanjivanju rizika kreditiranja.

Do kraja trećeg kvartala ove godine se, pak, mora donijeti Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika, a do kraja godine Pravilnik o objedinjenom registru računa, u cilju pojačanje borbe protiv pranja novca. Kada je u pitanju unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, Akcijskim planom je definirano da do kraja 2019. Vlada mora donijeti novu regulaciju interne organizacijske sheme u Državnom zavodu za statistiku (DZS), a do travnja 2020. Hrvatski sabor mora donijeti Zakon o službenoj statistici koji treba dodatno ojačati nezavisnost DZS-a, pogotovo kada je u pitanju izbor njegova ravnatelja. Jednako tako, DZS do travnja 2020. mora donijeti Politiku revizije statistike nacionalnih računa, kao i Memorandum o razumijevanju između DZS-a, Ministarstva financija i HNB-a.

U dijelu Akcijskog plana vezanog za poboljšanje upravljanja u javnom sektoru, Hrvatska se, odnosno Centar za restrukturiranje i privatizaciju (CERP), obvezuje do travnja 2020. raspisati javne natječaje za prodaju vlasništva u 90 tvrtki u kojima ima do 25 posto vlasništva. Hrvatska se, nadalje, obvezala da će do kraja ove godine donijeti dva zakona koji će deregulirati javnu upravu i smanjiti broj politički imenovanih državnih dužnosnika u javnoj upravi, kao i na preciznije definiranje uloge i financiranja brojnih agencija.

Također, Akcijski plan donosi i obvezu Hrvatske da do kraja ove godine donese 100 mjera za smanjenje administrativnog opterećenja koje će se implementirati do travnja 2020., a u tom razdoblju mora biti provedena i nova faza liberalizacije tržišta roba i usluga, kao i smanjivanja parafiskalnih nameta. Do travnja 2020. se zato moraju donijeti podzakonski akti kojima se deregulira rad ljekarni, a HZZO mora objaviti natječaj za pružanje usluga fizikalne terapije.

Ključne obveze iz akcijskog plana

- do svibnja 2020. Hrvatski sabor mora prihvatiti izmjene propisa koji se tiču omjera kredita i kolaterala koje banka izdaje, omjera kredita i prihoda dužnika, dužine trajanja kredita, amortizacijskih kriterija i ostalih zahtjeva koji smjeraju prema smanjivanju rizika kreditiranja

- do rujna 2019. moramo donijeti Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika, a do kraja godine Pravilnik o objedinjenom registru računa, u cilju pojačanje borbe protiv pranja novca

- do kraja 2019. Vlada mora donijeti novu regulaciju interne organizacijske sheme u DZS-u

- do travnja 2020. Hrvatski sabor mora donijeti Zakon o službenoj statistici koji treba dodatno ojačati nezavisnost Državnog zavoda za statistiku, pogotovo kada je u pitanju izbor ravnatelja DZS-a

- do travnja 2020. DZS mora donijeti Politiku revizije statistike nacionalnih računa, kao i Memorandum o razumijevanju između DZS-a, Ministarstva financija i HNB-a

- do travnja 2020. CERP se obvezuje raspisati javne natječaje za prodaju vlasništva u 90 tvrtki u kojima ima do 25 posto vlasništva

- do kraja 2019. Hrvatska se obvezala da će donijeti dva zakona kojima će se deregulirati javna uprava i smanjiti broj politički imenovanih državnih dužnosnika u javnoj upravi

- do kraja 2019. moramo donijeti 100 mjera za smanjenje administrativnog opterećenja

- do travnja 2020. se moraju donijeti podzakonski akti kojima se deregulira rad ljekarni, a HZZO mora objaviti natječaj za pružanje usluga fizikalne terapije

Plenković: Potvrda dobrog reformskog smjera

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da je prihvaćanje pisma namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) još jedna potvrda dobrog reformskog smjera Hrvatske, priopćeno je iz Vlade.

- Nakon izlaska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, vraćanja kreditnog rejtinga na investicijsku razinu, ostvarivanja rasta BDP-a od 3,9 posto u prvom kvartalu 2019., prihvaćanje pisma namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam pokazuje da je Hrvatska na dobrom putu te da Europska komisija, Europska središnja banka i druge međunarodne financijske institucije prepoznaju reformske napore Vlade RH, kazao je Plenković, priopćeno je iz Vlade.

- Našim pismom iskazuje se spremnost za provedbu reformi s ciljem dodatne pripreme za sudjelovanje u tečajnom mehanizmu ERM II. Pridruživanje europodručju postupan je proces čijom će realizacijom Hrvatska postati članicom najužeg kruga država Europske unije, što će biti na korist hrvatskog gospodarstva i građana', dodao je Plenković. (Hina)

 

'Hrvatska na dobrom putu, ali mora raditi na dugu'

Slovačka pozdravlja plan Hrvatske za usvajanje eura. Hrvatska je na dobrom putu, ali mora raditi na svom dugu koji je iznad praga od 60%, izjavio je slovački ministar financija Ladislav Kamenický (SMER-SD) na marginama sastanka Euroskupine.

Slovačka, jedina članica Euroskupine u Višegradskoj skupini, također već bilateralno pomaže Bugarskoj koja je ranije podnijela zahtjev za pružanjem stručne pomoći za proces pridruživanja “čekaonici eura”, ERM-II. (Ž. Trkanjec / Euractiv.hr)

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo