Četrnaest hrvatskih vojnika, osam časnika i šest dočasnika, u ponedjeljak je u noćnim satima prevezeno američkim helikopterima iz zelene zone u Bagdadu u američku vojnu bazu Arifjan u Kuvajtu. Sedam vojnika samo je nekoliko dana prije, 27. prosinca prošle godine, iz Hrvatske stiglo u Bagdad kao dio hrvatskog kontingenta koji sudjeluje u NATO-ovoj misiji u Iraku, a sedam vojnika spremalo se kući nakon završetka mandata.
No, nakon eskalacije sukoba zbog ubojstva iranskoga generala Sulejmanija svih 14 vojnika upućeno je u Kuvajt. Sedmorica njih potom su iz Kuvajta krenula prema Hrvatskoj, a sedmorica kojoj je tek počeo mandat u misiji, u Kuvajtu će čekati daljnji rasplet situacije, odnosno, NATO-ovu odluku o ponovnom pokretanju misije u Iraku.
Operacija premještanja hrvatskih vojnika u Kuvajt počela je zapravo odmah nakon ubojstva iranskog generala u Bagdadu.
Naime, načelniku Glavnog stožera HV-a generalu Mirku Šundovu odmah nakon tog događaja ministar obrane Damir Krstičević naložio je da aktivno prati sigurnosnu situaciju sa saveznicima i u skladu s nadležnostima procjenjuje rizike i predlaže dodatne mjere za zaštitu pripadnika Oružanih snaga. To je značila aktivno uključivanje pripadnika Vojno-sigurnosne obavještajne agencije, obavještajnog odjela Glavnog stožera, ali i ostalih relevantnih struktura u procjenu sigurnosne situacije u Bagdadu gdje se vojnici nalaze te poduzimanje potrebnih koraka.
U subotu je NATO donio odluku o suspenziji svoje misije u Iraku u sklopu koje se provodi obuka iračkih snaga sigurnosti. Ta je odluka Bruxellesa ubrzala donošenje odluke o izvlačenju hrvatskih vojnika iz Bagdada s obzirom da su obavještajni i svi ostali podaci govorili o daljnjem pogoršanju sigurnosne situacije.
Hitne konzultacije
NATO-ova misija u Iraku broji oko 500 pripadnika iz više NATO-ovih članica koji su osim u Bagdadu, raspoređeni u Tajiu, pokraj Bagdada, i Erbilu na sjeveru Iraka. Osim Hrvatske, odluku o premještanju svojih vojnika koji su smješteni u Bagdadu i njegovoj okolici donijele su Njemačka, Slovačka i Italija. Tako je Njemačka premjestila svojih 35 od 120 vojnika, Slovačka sedam od 42 vojnika te Italija svih 50 vojnika.
Konzultacije i razgovori hrvatskog političkog i vojnog vrha te s NATO-om održavali su se tijekom ponedjeljka. U tim razgovorima sudjelovali su premijer, predsjednica i ministar obrane te načelnik Glavnog stožera. Operacija izvlačenja hrvatskih i vojnika drugih nacija dogovarala se s američkim zapovjedništvom u Bagdadu. S obzirom na sigurnosnu situaciju, nije dolazilo u obzir da se vojnici prebace u Kuvajt kopnenim putem.
Stoga je američka vojska stavila na raspolaganje svoje helikopterske snage za prebacivanje savezničkih vojnika. Vojnici su u Kuvajt prevoženi transportnim helikopterima Chinook i Black Hawk, a u njihovu osiguranju letjeli su helikopteri Apache. Prema dostupnim informacijama, vojnici su se u helikoptere ukrcavali u skladu s pozicijom na kojoj su stacionirani. Tako su, prema pisanju talijanskih medija, talijanski vojnici u ponedjeljak oko ponoći ukrcani u helikoptere u američkoj vojnoj bazi u Bagdadu. Nakon otprilike sata leta vojnici su iskrcani u američkoj bazi u Kuvajtu. - Bila je to vrlo složena operacija.
U kratkom vremenu trebalo je donijeti odluku o premještanju snaga, sve dogovoriti sa saveznicima i u konačnici organizirati njihovo prebacivanje iz Iraka u Kuvajt. Na sreću, sve je uspješno obavljeno i vojnici su na sigurnom. A to nam je najvažnije - rekao nam je jedan od sudionika operacije.
Problemi s Irakom
Odluka o suspenziji NATO-ove misije donesena je nakon što je irački parlament donio odluku o odlasku pripadnika svih stranih vojski iz Iraka. No, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg zasad ne želi spekulirati o mogućnosti da NATO ode sasvim iz Iraka. Prema njegovim riječima, NATO je u tu zemlju došao na poziv iračke Vlade. NATO-ova misija NMI utemeljena je u listopadu 2018. godine kad je u tu zemlju otišlo prvih sedam hrvatskih vojnika.
Oni su u Bagdadu radili kao savjetnici iračkog ministarstva obrane i Glavnog stožera iračkih oružanih snaga, a dio je radio na stožernim dužnostima unutar zapovjedništva NMI-ja te na poslovima vojne policije. Šestorici pripadnika mandat je trajao sedam mjeseci, a jednome 13.
Milanović za povlačenje iz Afganistana, Plenković protiv
U slučaju Afganistana vrijedi pravilo solidarnosti - svi zajedno unutra, svi zajedno van, odgovorio je jučer u Parizu premijer Andrej Plenković na novinarsko pitanje slijedi li nakon izmještanja hrvatskih snaga iz Iraka povlačenje Hrvatske vojske iz Afganistana, za što se čvrsto zalaže novoizabrani predsjednik Zoran Milanović. Ovo je prvi put da je premijer komentirao Milanovićev stav da se Hrvatska vojska mora odmah povući iz Afganistana jer, prema njegovim riječima, “to nije naš rat”.
Za razliku od Plenkovića, koji zastupa stajalište da se Hrvatska vojska iz Afganistana treba povući zajedno s partnerima iz NATO-a, Milanovićev stav je potpuno drugačiji. Kako nam je rečeno u Uredu izabranog predsjednika Republike, on ne odstupa od svog više puta izrečenog stava u predsjedničkoj kampanji da se HV iz Afganistana mora povući odmah.
Njegov je stav da državni vrh odluku o povlačenju mora donijeti samostalno i odmah bez obzira na stav drugih članica NATO-a koje se nalaze u Afganistanu. S obzirom na ovako dijametralno suprotne stavove koje zastupaju, može se očekivati da bi ovo mogla biti prva velika točka prijepora budućeg predsjednika i premijera u njihovoj kohabitaciji. (K. Žabec)