RADIT ĆE SE I TIJEKOM SEZONE

OTKRIVAMO: IZNENADNI TROŠAK OD 100 MILIJUNA Kreće se u veliku sanaciju čak pet vijadukata i mosta Krk, moraju u hitnu obnovu iz nevjerojatnog razloga

 

Tvrtka Autocesta Rijeka - Zagreb kreće u veliku sanaciju čak pet vijadukata na autocesti Zagreb - Rijeka i mosta Krk. Procijenjena vrijednost radova je oko 100 milijuna kuna, saznaje Jutarnji list. Naši sugovornici iz te tvrtke naglašavaju da promet ovim vijaduktima nije ugrožen, ali se zbog dotrajalosti objekti moraju sanirati.

Sanirat će se vijadukti Bukovo u smjeru Rijeke, Zalesina u smjeru Rijeke, Golubinjak u smjeru Rijeke te Zečeve Drage u oba smjera. Svi ovi objekti nalaze se na tzv. Snježnoj dionici autoceste u Gorskom kotaru. Zajedničko im je da svi imaju sandučasti nosivi raspon. Prema riječima naših sugovornika, glavni razlog oštećenja vijadukata su enormne količine soli koje se tijekom zime prosipaju po prometnici te pogreške prilikom projektiranja i izvođenja objekata. Naime, kloridi iz soli za posipanje glavni su agens oštećenja armiranobetonske nosive konstrukcije vijadukata.

Bukovo najgori

Na popisu vijadukata koje treba sanirati posebno intrigira vijadukt Zečeve Drage, dugačak 939 metara. Riječ je o najmlađem vijaduktu s ovog popisa. Jedan je krak otvoren 2004. godine, a drugi 2008. godine i već je potrebna opsežna sanacija obaju objekata. - Naoko vijadukt izgleda da je u odličnom stanju. No, istražni radovi pokazali su da su kloridi iz soli u dijelovima nosećih stupova nagrizli čeličnu armaturu. S obzirom na to da je armatura obložena sa 30 mm betonske obloge koja je kvalitetne gustoće, uopće nije jasno kako se sol uspjela ‘probiti’ do armature stupa - kažu nam sugovornici. Osim toga, morat će se sanirati konzola kolničke ploče, ležajevi, hrptovi sandučastog nosača itd. Nevjerojatno je da se ovi vijadukti tako detaljno moraju sanirati već nakon 10, odnosno 14 godina eksploatacije. Naši nam sugovornici tvrde kako se to moglo odgoditi još dvije godine, ali tada bi sanacija bila daleko kompliciranija i skuplja. Pojedini stručnjaci smatraju kako sada na naplatu dolaze posljedice ubrzane gradnje autocesta jer je politika određivala da dionice moraju biti završene 30. lipnja svake godine, a sve nauštrb kvalitete.

 

Ostala tri vijadukta u smjeru Rijeke u promet su puštena početkom 80-ih i sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća. U najlošijem stanju je vijadukt Bukovo (385 m) u smjeru Rijeke na dionici Oštrovica - Kikovica. On je pušten u promet 1982. godine i nikad nije saniran. Na njemu je potrebno ojačati temelje stupova, sanirati same stupove i ogradu. Na tom dijelu puše najjača bura na cijeloj autocesti Zagreb - Rijeka i sol je u najvećoj mjeri nagrizla armaturu objekta. Na vijaduktima Zalesina (461 m) i Golubinjak (569 m) u smjeru Rijeke potrebno je izmijeniti dio kolničke ploče, zamijeniti sve prijelazne naprave i potpuno rekonstruirati odvodnju na objektima. U ARZ-u posebno naglašavaju kako u istraživanje stanja vijadukata nisu krenuli potaknuti nedavnim rušenjem mosta u Italiji, nego da to tim njihovih stručnjaka radi kontinuirano te će uskoro krenuti istražne radove na još četiri vijadukta kako bi utvrdili u kojem su stanju.

Istovremeni radovi

U ARZ-u planiranju natječaj za sanaciju svih pet vijadukata objaviti do kraja godine, a s radovima početi na proljeće. Vrijednost investicije procjenjuje se na oko 80 milijuna kuna. Plan je otvoriti radove na svih pet vijadukta istovremeno i bez prestanka raditi do sljedeće jeseni, oko osam mjeseci. Dakle, radove ne bi prekinuli ni tijekom turističke sezone, kada su oni službeno zabranjeni. Naime, u ARZ-u ističu da nemaju drugu mogućnost nego raditi bez prestanka osam mjeseci.

- Mi ne možemo raditi ni tijekom turističke sezone ni tijekom zime, i onda nam u godini preostaje oko dva mjeseca za radove. Na taj način jednostavno ne možemo završiti radove u normalnom roku - kažu nam sugovornici. U cestarskim tvrtkama već dulje traje nezadovoljstvo jer su radovi na cestama prema moru, zbog zabrane radova tijekom ljeta, postali sezonski posao i tu odredbu smatraju glavnim problemom u planiranju investicija. U drugim europskim zemljama radovi se odvijaju tijekom cijele godine, bez obzira na gužve. Naši sugovornici napominju da će se odredba o zabrani odvijanja radova morati preispitati jer će u sljedećih od 10 do 15 godina sanacije prometnica u većem ili manjem obimu biti konstantan posao koji će se morati obavljati tijekom cijele godine, bez obzira na prometne gužve koje će prouzročiti. U ARZ-u također smatraju kako je vrijeme da se preispita i model održavanja autocesta tijekom zimske sezone. Odnosno, je li potrebno sipati tolike količine soli, koja u konačnici dovodi do manjih ili većih oštećenja objekata. Naglašavaju kako bi trebalo utvrditi je li baš sol najbolje sredstvo za rješavanje poledice na prometnicama ili se može koristiti nešto drugo manje škodljivo za objekte, ali i za okolinu.

Rijeka, 300318.
Krcki most.
Foto: Matija Djanjesic / CROPIX

Krčki most

 

Radovi na Krčkom mostu počinju na jesen 2019. i trajat će dvije godine

Ove godine ARZ je krenuo i u posao sanacije mosta Krk. Institut građevinarstva Hrvatske nedavno je izabran za provedbu istražnih radova i izrade projekta sanacije konstrukcije Krčkog mosta. U roku od šest mjeseci IGH bi trebao provesti svoj dio posla i tada će se točno znati koji je obim sanacije. No, u ARZ-u već sada znaju da će se morati izmijeniti hidroizolacija gornje površine kolničke površine i asfaltni sloj na cjelokupnoj dužini mosta od 1430 metara. Također će se morati riješiti odvodnja na mostu i zamijeniti sve prijelazne naprave koje nisu mijenjane od puštanja mosta u promet 1980. godine. Radovi bi mogli početi na jesen sljedeće godine, a zbog kompleksnosti zahvata isti bi mogli trajati najmanje dvije godine. Procjenjuje se da će radovi stajati oko 20 milijuna kuna. S obzirom na to da je most jedina spona otoka Krka s kopnom, radovi će se morati odvijati pod prometom. U ARZ-u naglašavaju kako je statika mosta vrlo kvalitetna i da se dijelovi fazno redovno saniraju. Završetkom sanacije koja bi trebala početi sljedeće godine trebalo bi se osigurati kvalitetno prometovanje narednih 20 godina.

 

Izdvajamo