“Plenković je napravio oštar rez i omogućio Vladi ‘fresh start’”, tako naši sugovornici iz Vlade pojašnjavaju zašto je provedena ovako opsežna rekonstrukcija, najveća dosad.
Iz Vlade neslužbeno potvrđuju da su morali napraviti rez jer su Vladu potresale afere koje su se iz dana u dan množile i da sada s ovim osvježenjem žele nastaviti “neopterećeni sa strukturnim reformama, pozitivnim gospodarskim trendovima, privlačenjem ulaganja i jačanjem pravne države”.
Nagrada Mariću
- U mjesecima kad ostvarujete jedan od najsnažnijih porasta BDP-a u EU, kad smo vratili investicijski rejting i kad je Marija Pejčinović Burić izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe, a u javnosti se stvara dojam da je Vlada zatrpana aferama pojedinaca, onda je jasno da je potrebna promjena. Plenković je omogućio Vladi nastavak rada na reformskom ciklusu, unatoč tome što je bilo onih koji su prepoznali ovu rekonstrukciju kao prigodu da destabiliziraju Plenkovića i Vladu - kaže sugovornik blizak premijeru.
Kao najvažniju reformu koju Vlada planira provesti do kraja mandata iz Banskih dvora ističu poreznu reformu, čiji će se obrisi znati do kraja srpnja, kada radna skupina Ministarstva financija bude dovršila posao. Bit će to četvrti krug rasterećenja u mandatu ministra financija Zdravka Marića kojeg je premijer sada i nagradio za dobar posao mjestom potpredsjednika Vlade. Od zadnjeg kruga poreznog rasterećenja može se očekivati daljnje smanjivanje poreza na rad i na dobit, manja opća stopa PDV-a koja je već u zakonu, možda i daljnje smanjivanje stopa PDV-a na hranu, a ne treba zaboraviti ni da ministar turizma Gari Cappelli traži manji PDV u turizmu.
Tu je i već izglasana mirovinska reforma zbog koje je s mjesta resornog ministra smijenjen Marko Pavić, i to zbog pritiska sindikata koji su prikupili potpise za referendum protiv rada do 67 godine i koji su tražili njegovu smjenu. No, Pavić je ipak nagrađen mjestom ministra regionalnog razvoja i fondova EU jer premijer smatra da radi dobar posao.
Pavić je, naime, predložio reformu koju je pohvalila i Europska komisija, ali su sindikati uspjeli s referendumom, ne pristaju na kompromis, pa je bilo nužno zamijeniti ministra kako bi se sa sindikatima nastavili pregovori. Plan je da se dijelovi reforme pokušaju spasiti tako da se pregovara sa sindikatima da se izbjegne referendum. Za to vrijeme planira se poslati referendumsko pitanje na Ustavni sud. Zato je i novi ministar rada Josip Aladrović jučer poručio da želi socijalne partnere pozvati na dijalog i obnovu GSV-a.
- Zasigurno ćemo raditi na tome da socijalnim dijalogom rješavamo probleme. S obzirom na broj potpisa i sve prethodne radnje, rekao bih da je to demokratska volja naroda. Ubuduće ćemo nastojati anticipirati i pokrenuti socijalni dijalog - izjavio je.
Branio je mirovinsku reformu i poručio da Ustavni sud treba utvrditi je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom.
Reforma uprave
Vlada do kraja mandata mora provesti i kurikularnu reformu, koju je također pohvalila Europska komisija, a koja od jeseni, nakon pilot-projekta, ulazi u sve škole, ali ne u sve razrede. U primjeni će biti novi kurikulumi, pri čemu u srednjim strukovnim školama samo za četiri predmeta. Prema novoj reformi, učenici bi trebali manje bubati, a više učiti s razumijevanjem, uz nove inventivne oblike nastave.
Novog ministra uprave Ivana Malenicu pak čekaju projekti koje je započeo bivši ministar Lovro Kuščević, a u kojima je i on sam sudjelovao kroz radne skupine. Tu je prije svega reforma sustava državne uprave na način da se ukidaju uredi državne uprave i pripajaju županijama, zatim politika plaća, koja je više u resoru novog ministra rada, ali i projekti digitalizacije. U Ministarstvu uprave je i novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa koji je digao prašinu u javnosti zbog namjere da se smanje ovlasti Povjerenstvu, a novi ministar kaže da će tek vidjeti u tom prijedlogu zakona na koji se to dio odnosi.
- Mislim da se sve to može dovršiti u sljedećih godinu dana, da demistificiramo javnu upravu u Hrvatskoj i vratimo povjerenje građana - rekao je novi ministar.
Novinari su ga pitali i za odluku Ustavnog suda u vezi s ćirilicom u Vukovaru, na što je odgovorio da odluku treba poštovati. Najavio je da će o tome razgovarati s predstavnicima izvršne vlasti u Vukovaru. Za otpuštanja u javnoj upravi rekao je da je o tome trenutno teško govoriti.
Vladi bi u fokusu trebala biti i privatizacija dijela ogromnog državnog portfelja. U pismu namjere za uvođenje eura obvezali smo se do travnja iduće godine raspisati natječaje za prodaju najmanje 90 od ukupno 420 tvrtki u kojima država ima do 25% vlasništva. Pitanje je hoće li novi ministar državne imovine Mario Banožić imati hrabrosti prodati strateške tvrtke u kojima država ima većinsko vlasništvo, a nisu monopoli niti imaju veliki javni interes, poput HPB-a, Croatia Airlinesa, Narodnih novina.
Predsjedanje EU
Upitan treba li država prodati dio HEP-a, novi ministar jučer je rekao da država treba imati kontrolu nad tvrtkama koje je čine konkurentnom.
- Treba li država imati pet-šest strateških tvrtki, a sve ostalo treba ići na tržište, ne znam do trena dok ne vidim, a smatram da država treba imati kontrolu nad onim tvrtkama koje državu čine konkurentnom - rekao je Banožić.
Kao ključan vanjskopolitički cilj u Vladi ističu predsjedanje EU-om. Vidi to kao izazov i novi ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji poručuje da je “veliki optimist” kad je o tome riječ.
Marić će kamate na dug dogurati do 0%
Ako se razmišlja o reformskim potencijalima novog sastava Plenkovićeve Vlade, ključno je pitanje što namjerava napraviti ministar financija Zdravko Marić koji je u miješanju karata dobio poziciju potpredsjednika Vlade. Izraziti optimisti u dijelu stručne javnosti vide upravo u tom imenovanju nadu da preostalih 15 mjeseci mandata neće biti potrošeno prvenstveno na skupljanje političkih poena za izbore.
Budući da se Zdravko Marić pokazao kao jedan od rijetkih ministara koji a) znaju postaviti programske planove i b) voditi procese koji će osigurati realizaciju programskih planova, sasvim je sigurno da će sada, kao potpredsjednik Vlade, puno lakše realizirati neke od najava koje je već pustio kao ministar financija. Drugim riječima, vjerojatno u drugom dijelu ove godine možemo očekivati novo rasterećenje plaća, premda treba vidjeti hoće li se događati nešto ozbiljnije po pitanju stopa poreza na dohodak ili će se povećanje plaća raditi, primjerice, ukidanjem oporezivanja naknade za topli obrok ili nekim trećim rješenjem. Valja podsjetiti da je Marić već puno napravio izmjenama Zakona o porezu na dohodak te se ove njegove najave sada kad je postao potpredsjednik mogu uzeti zdravo za gotovo - vrlo je sigurno da ćemo uskoro vidjeti novi rast plaća.
Inače, Marićevi suradnici tvrde da on u rukavu već ima nekoliko konkretnih (reformskih) ideja koje prvo treba proći s premijerom.
Vrlo je moguće da u njegovim inicijativama neće biti naročitih iznenađenja, nego će se osloniti na postojeći kompleksni Program nacionalnih reformi, objavljen u travnju ove godine, koji donosi pregled reformskih prioriteta, ali i niz smjernica za mini reforme.
Iako mnogima prioriteti iz tog programa zvuče kao nemoguće misije, Marić je već dokazao da se može i ono što je prije nekoliko godina izgledalo nemoguće - riječ je o konsolidaciji javnih financija koja je u Marićevo vrijeme dovela do nekad nezamislivog suficita. Posljedica odmjerenog vođenja javnih financija jest činjenica da je Marić već uspio odraditi plasman uz kamatu od samo 1,23%, a sada mu stručnjaci predviđaju da će u okružju popustljivih svjetskih monetarnih politika spustiti cijenu zaduživanja Hrvatske blizu 0 posto.
Treba pričekati i vidjeti kako će u suradnji s novim ministrima tretirati najosjetljivije teme iz Programa reformi. Iako je ministar Marko Pavić premješten u Ministarstvo fondova EU, u preporukama Programa ostalo je osjetljivo pitanje odvraćanja od prijevremenog umirovljenja, ubrzanja prelaska na višu dobnu granicu za odlazak u mirovinu, kao i usklađivanje povlaštenih umirovljenika s općim pravilima umirovljenja. (Gojko Drljača)