EKSKLUZIVNO

OTKRIVAMO POPIS NAMIRNICA KOJE BI MOGLE POJEFTINITI Niži PDV na brašno, jaja, svinjetinu, čokoladu i med?

Studija izrađena 2013. godine imala je za cilj pojeftinjenje hrane za građane, ali i poticanje proizvodnje domaćih namirnica

Ozbiljno razmišljamo o smanjenju PDV-a na neke skupine prehrambenih proizvoda i uskoro ćemo o tim mjerama obavijestiti javnost, rekao je Jutarnjem listu početkom 2012. godine ministar Tihomir Jakovina. Ničim izazvan, ministar je smanjenje PDV-a na hranu spomenuo kao jednu od mjera za povećanje potrošnje građana i oporavak brojnih sektora u proizvodnji hrane koji su krupnim koracima bilježili pad proizvodnje. Bilo je to vrijeme posljednjih velikih prosvjeda mljekara koji su upozoravali na ono što se i za godinu dana dogodilo; drastičan pad proizvodnje domaćeg mlijeka, propast nekoliko tisuća farmi i povećanje uvoza mliječnih proizvoda.

Izbjegavao odgovor

Tadašnji ministar financija mudro je izbjegavao odgovor na pitanja o ovoj problematici i od ministra Jakovine naručio da izradi stručnu studiju u kojoj bi dao svoje prijedloge. Stručnjaci Ministarstva poljoprivrede i Ekonomskog instituta tu su analizu i napravili, a nakon što je predstavljena u kolovozu 2013., ministar Linić glatko ju je odbio. Sad je pak ta studija ponovno aktualna jer je o smanjenju PDV-a na hranu počeo razmišljati i Linićev nasljednik, Boris Lalovac.

- To proračun neće moći izdržati. Spuštanje PDV-a za samo jedan postotak državnu bi blagajnu osiromašilo za dvije milijarde kuna - rekao je tada Linić. Iako je bilo dosta rasprava oko te čak dvije milijarde kuna za jedan posto poreza, i stručnjaci su utihnuli kada je objavljen podatak da naša kućanstva troše u EU rekordnih 30 posto svojih prihoda na prehranu. Umjesto da se dio PDV-a smanji, od početka 2013. godine ukinuta je nulta stopa PDV-a na kruh i mlijeko i uvedena najniža od pet posto. Smanjen je (10 posto), pa potom opet i vraćen na staro (13 posto) PDV na dječju hranu, ulja i masti. Zanimljivo, ulje je nakon smanjenja PDV-a neznatno pojeftinilo, a kada je PDV opet povećan, cijena ulja je pala i za više od 20 posto.

Odbijen

I tada su iz Vlade stizale najave o mogućnosti uvođenja međustopa za hranu po uzoru na brojne europske znatno bogatije zemlje; Švedsku (6) ili Švicarsku (8). Upiralo se prstom i u zemlje iz regije koje imaju nižu stopu, poput Crne Gore (7), Srbije (8), Slovenije (8,5), Makedonije (13). Spominjala se i susjedna Italija koja, primjerice, svojim proizvođačima rajčice sezonski smanjuje poreznu stopu kako bi im pomogla u poslovanju.

Linić je prijedlog odbio uz obrazloženje da ‘to proračun neće izdržati’. Lalovac ipak želi pokušati

Nešto slično, možda i po uzoru na Italiju, najavio je Linićev nasljednik, ministar Boris Lalovac koji je početkom lipnja najavio kako Vlada “razmišlja o snižavanju poreza na dio prehrambenih artikala, pogotovo na voće i povrće”.

Ekonomski institut

Dio odgovora na pitanje otkud se voće i povrće našlo u Lalovčevim razmišljanjima može se pronaći ako zavirimo u Jakovininu analizu koju je napravio s Ekonomskim institutom. Najveća vrijednost te analize koju Jutarnji prvi objavljuje jest to što je prvi put napravljen popis proizvoda po socijalnim kriterijima za koje se predlaže smanjenje PDV-a na 10 posto. U prvoj skupini proizvoda koji su socijalna kategorija spominju se: svinjsko i pileće meso, svježa plava riba, krumpir, kokošja jaja, crveni luk, bijeli i crveni kupus, jabuke, brašno, tjestenina i morska sol. Svima je jasno da su ovo proizvodi za minimum obiteljske prehrane.

Najveći uvoznici u EU

To je hrana koja bi trebala biti još dostupnija i s obzirom na to da sudjeluje u velikom dijelu prekograničnog šopinga kojim je samo u prvom kvartalu ove godine preko granice završilo oko 350 milijuna kuna.

U drugu skupinu svrstani su “proizvodi koje koriste široke socijalne kategorije kod kojih je u Hrvatskoj postignut najveći stupanj samodostatnosti”. To su kokošje meso, puretina, pastrve, šarani, zelena salata, mandarina, jagode, keksi, džemovi i marmelade. I, na koncu, treća skupina prozvoda u kojoj se opet razmišljalo o pomoći osiromašenom stanovništvu. Navedeni su pod stavkom zdravog doručka te se koriste za prehranu djece i starijih osoba. To su maslac, kiselo vrhnje, mlijeko i jogurt, čokolada i pripravci od kakaa te med.

Poticanje proizvodnje

Autori analize zaključuju kako bi ove mjere zbog nižih cijena povećale potrošnju građana, što bi dovelo do veće domaće proizvodnje, a na kraju bi smanjilo i sivu ekonomiju i prekogranično ostavljanje novca u susjednim zemljama. Naglasak je, dakle, na proizvodima koje proizvodmo uglavnom u dovoljnim količinama, a nastojali su se izbjeći proizvodi koje uglavnom uvozimo. Manji PDV tako bi trgovcima donio i veći profit, no u slučaju svinjetine to se nije moglo izbjeći iako smo najveći uvoznici svinjskog mesa u EU. Zato su kao dodatne mjere iz Ministarstva poljoprivrede najavili da bi trebao zaživjeti program razvoja peradarske i svinjogojske proizvodnje te nacionalni program tzv. Sheme školskog voća.

Od svega spomenutog u ovoj analizi i ambicioznih planova ostvarilo se samo ovo posljednje, djeca u školama jedu voće. A toga je, kao što znamo, bilo i prije i po nižim cijenama.

Izdvajamo