NOVOST U ŠKOLAMA

OVAKO SE PRAVILNO PIŠU SLOVA Uvodi se isti rukopis za sve prvašiće od iduće godine

U tijeku je izrada metodičkog priručnika, a još se razmišlja o trajanju i obliku radionica učenja pisanja za nastavnike

Formalno uspravno, formalno koso, rukopisno koso pismo i rukopisno uspravno pismo - četiri su podvrste pisama prema kojima su usklađeni novi školski udžbenici.

Iako zvuči zbunjujuće, prvašići bi od iduće školske godine trebli učiti četiri oblika pisma, što bi pojednostavilo dugogodišnju lošu praksu prema kojoj svaka početnica ili slovarica različitog autora u prvome razredu osnovne škole djecu uči pisati drukčiji oblik slova.

Početnice po volji

Pritom je formalno pismo novi naziv za tiskana slova ili nekadašnje blok pismo, uspravno ili koso, dok se u školskom rukopisnom pismu, kosom ili uspravnom, slova povezuju. To je, navode autori novoga Pravopisa - osnova za razvoj lijepog individualnog rukopisa. A njega smo, upozorava Siniša Reberski s Akademije likovnih umjetnosti, zapostavili tamo negdje oko Drugog svjetskog rata.

Projekt, čiji su nositelji Institut za jezik i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a vanjski mu je suradnik stručnjak za kaligrafiju i rukopisno pismo S. Reberski, ima za cilj uvođenje univerzalnog školskog rukopisa.

- Dosad nije postojao univerzalan početni oblik pisma pa je svaka početnica birala pismo po volji. Na Učiteljskom fakultetu nije bila riješena edukacija nastavnika s određenim tipom pisma. Sve je, dakle, poprilično slobodno i nejasno određeno - objašnjava Reberski.

Kut je individualan

Novim je Pravopisom zato definirano da je školsko rukopisno koso pismo osnovno pismo za poučavanje pisanja u drugoj fazi učenja, odnosno nakon učenja formalnoga pisma - tzv. velikih i malih slova. Pritom nije riječ o krasopisu, nego pismu utemeljenom na tradiciji školskih pisama u Hrvatskoj, pročišćenom od elemenata individualne stilistike. Školsko rukopisno uspravno pismo je pak namijenjeno ljevorukim učenicima, ali ga - navodi se u Pravopisu - mogu odabrati i desnoruki.

- U školskom rukopisnom uspravnom ili kosom pismu nema nikakvih razlika u obliku slova, nego samo u kutu pod kojim se slova pišu. Kut, dakle, ostaje individualna stvar, jer ga je nemoguće uniformirati - kaže profesor s ALU.

Švrakopis

No, praksa po kojoj djeca u prvome razredu uče pisati slova po ubrzanoj metodi, a sam rukopis više nije bitan kao nekad, za Reberskog ima bolnu točku: smanjenjem satnice likovnoga, ali i tehničkog odgoja djeca sve manje crtaju i općenito vrlo malo rade na vještinama ruku. Jedna je posljedica “švrakopis”. Reberski podsjeća da neke dalekoistočne zemlje edukaciju pisanja provode cijelo vrijeme školovanja, što nama, dakako, izgleda pretjerano.

Da bi djeca naučila univerzalni rukopis, trebaju ga savladati i nastavnici, za koje je u tijeku izrada metodičkog priručnika pisanja. Iako još nije definiran njihov oblik niti trajanje, za učitelje bi trebale biti organizirane radionice školskog rukopisa. Učiteljski fakultet u Zagrebu planira pak uvesti univerzalni školski rukopis u obaveznu nastavu.

Za Reberskog je otpor nastavnika prema ponovnom učenju pisanja očekivan i razumljiv. - Nastavnici će trebati prihvatiti nešto novo, a djeci će univerzalni školski rukopis sigurno biti lakše savladati jer to uče prvi put - kaže Reberski.

Djeca su nekad pisala i ljepše i bolje

Profesor Reberski podsjeća na činjenicu da je do 2. svjetskog rata krasopis bio jedan od glavnih školskih predmeta.

- Možemo reći da su djeca koja su se obrazovala u tom razdoblju znala bolje pisati nego što to danas čine njihovi vršnjaci.

Tijekom promjena u školskom sustavu napustili smo njegovanje rukopisa. To dijelom može biti opravdano činjenicom da smo sve više korisnici tipkovnica i displeja - smatra Reberski. ( G. M.)

Izdvajamo