Ministarstvo rada će u javno savjetovanje u utorak uputiti prijedlog mirovinske reforme prema kojem će građani koji budu išli u mirovinu moći birati hoće li prihvatiti isplatu mirovine za prvi i drugi stup, bez dodatka od 27 posto za prvi stup, ili će prihvatiti isplatu mirovinu po modelu kao da su štedjeli samo u prvom stupu, ali uz dodatak od 27 posto.
No, kako su nam kazali u Ministarstvu rada, istovremeno će se nastaviti izračun o fiskalnoj održivosti modela prema kojem bi se dodatak od 27 posto mogao ipak isplaćivati za prvi stup i onim građanima koji se prilikom odlaska u mirovinu odluče za kombinaciju isplate iz prvog i drugog mirovinskom stupa. Takav dvojni pristup mirovinskoj reformi zbilja djeluje neozbiljno, a očito je kako će rezultat javnog savjetovanja ovisiti o snazi pritiska javnosti i interesnih grupa.
Veća uplata
Podsjetimo, isplata kombiniranih mirovina iz prvog i drugog stupa, bez dodatka od 27 posto za prvi stup, isplatila bi se samo za građane koji imaju plaće veće od 17 tisuća kuna neto. Međutim, državu bi isplata tog dodatka od 27 posto za prvi stup (za kombinirane mirovine) do 2040. koštala dodatnih 40 milijardi kuna. Za 97 posto svih osiguranika, bez dodatka od 27 posto za prvi stup u kombiniranoj mirovini, mnogo više bi se isplatilo primanje mirovine kao da su uštedjeli samo u prvom stupu, jer tu sigurno dobivaju dodatak od 27 posto.
Ipak, na pitanje novinara kakvog bi smisla imao opstanak drugog mirovinskog stupa, ako se na kombiniranu mirovinu ne bi isplaćivao dodatak od 27 posto (jer bi se to isplatilo samo za građane s plaćom većom od 17 tisuća kuna), iz Ministarstva rada nisu dali nikakav odgovor. Samo su napomenuli kako oni u svakom slučaju misle jačati drugi mirovinski stup, tako da će se od 2022. uplata za drugi mirovinski stup povećati s pet na šest posto (trenutno je to 1,2 milijarde kuna godišnje).
Ulaganja u dionice
Kumulativni pozitivni neto efekt svih predloženih mjera mirovinske reforme na državni proračun u razdoblju 2019. - 2040. iznosio bi 105 milijardi kuna ako ne bi došlo do povećanja izdvajanja za drugi stup na šest posto, a 61 milijardu kuna ako bi došlo do tog povećanja. U Ministarstvu su kazali i kako bi, zbog toga što bi Vlada preuzela isplatu i sredstava iz drugog stupa, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje osnovao posebno društvo za isplatu mirovine iz drugog stupa.
Pritom bi naknada za ulazak u njega bila manja od pet posto, koliko je sada naknada za ulazak u jedino takvo društvo na tržištu u vlasništvu slovenskog Triglav osiguranja (čeka se odobrenje HANFA-e). Predloženim mjerama će se značajno smanjiti i naknade za upravljanje društvima za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, ali će im se i omogućiti veće ulaganje u dionice i gospodarske projekte.
Nadalje, rečeno nam je i kako će Ministarstvo razmisliti o odredbi prema kojoj se mirovine za drugi stup značajno smanjuje za osiguranike koji potpišu da njihovu mirovinu mogu naslijediti njihovi nasljednici.
Propali pregovori
Od važnijih mjera valja izdvojiti odredbu o ubrzavanju izjednačavanja uvjeta za starosnu i prijevremenu mirovinu za žene i muškarce, što znači da će od 2031. starosna dob za mirovinu biti 67 godina za muškarce i žene. Uvodi se i daljnje destimuliranje prijevremene mirovine, a zbog tih razloga su sindikati napustili sastanak u Ministarstvu na kojem su bili i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, koji su podržali mirovinsku reformu.
“Sastanak je pokazao da se obistinilo ono što smo očekivali, da je Vlada sve pripremila i da su nas stavili pred gotov čin. Danas je na izričito pitanje postoji li prostor za pregovore oko produljenja radnog vijeka do 67 godina, oko penalizacije i nekih drugih stvari, ministar vrlo jasno rekao da prostora za to nema”, ustvrdio je nakon tog sastanka Krešimir Sever, šef Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Mirovine iz drugog stupa mogle bi porasti 5-10 posto
Mirovine iz drugog stupa više se ne bi morale usklađivati s rastom plaća, kao što je to sada zakonska obveza, nego samo s inflacijom, prijedlog je Ministarstva.
To znači da bi mirovine iz drugog stupa mogle porasti 5-10 posto, kaže nam Željko Bedenic, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva, jedinog koje trenutno isplaćuje te mirovine. “Mirovine će porasti jer će nama biti smanjen rizik”, dodaje. Mirovine iz trećeg, dobrovoljnog stupa, ne moraju se usklađivati s rastom plaća niti inflacijom, one su zapravo rentna štednja, napominje.
Ministarstvo predlaže također da mirovinska osiguravajuća društva imaju pravo na nagradu za uspješnost od 10 posto, a ne 25 posto kao do sada. RMOD je lani imao neto dobit od 4,74 milijuna kuna, a 5,4 milijuna kuna je uzeo na ime naknade za uspješnost. (G.G.)