- Jak potres može biti za 13 sekundi ili 13 milijuna godina. Znamo da će se desiti, ali ne znamo kada, rekao nam je pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić, nakon što je Zagrepčane u utorak navečer protresao potres magnitude 2,9 po Richteru.
Rekao nam je da, iako preplašeni građani pričaju o mogućnosti drugog, jačeg udara, on ne može tako nešto predvidjeti.
- Čak ni ozbiljne zemlje poput Rusije i Kine, koje su uložile goleme novce u istraživanja, ne mogu znati kad stiže fatalni udar. Nitko ne može znati, kaže Kalinić i objašnjava da je samo u Zagrebu godišnje 400 manjih potresa za koje niti ne znamo.
On je večeras obišao 15-ak mjesta u gradu i, kako nam kaže, smirivao je građane. U dosta bolnica, uključujući i KBC Zagreb i bolnicu u Petrovoj, pacijenti su u strahu izašli na ulice pa ih je uvjeravao da se mogu vratiti unutra.
Do sad je, kaže Kalinić, jedini ozbiljan potres u Zagrebu bio davne 1880. godine kada je izmjereno 6,3 prema Richteru.
- Kada bi se to ponovilo moglo bi biti do 3000 mrtvih. Da je situacija stani-pani mogli bismo izvući ispod ruševina 7 do 8 tisuća ljudi, a bilo bi ih više, upozorava Kalinić.
U slučaju crnog scenarija, Civilna zaštita okuplja se bez poziva na četiri mjesta u gradu, a na teren bi izašle i 34 građevinske tvrtke s kojima je postignut dogovor o spašavanju.
Baš ove subote Ured za upravljanje hitnim situacijama imalo je veliku vježbu pripravnosti za najgore ishode na području Sveučilišne bolnice u Blatu. U izvlačenju unesrećenih iz ruševina sudjelovali bi speleolozi, Gorska služba spašavanja, psi tragači, Crveni križ, Hitna pomoć, radioamateri i policija.
Dodao je da je Zagreb spreman i za najgore scenarije. Dogovoreni su pravci za izvlačenje, određeno mjesto gdje bi u slučaju katastrofe bilo smješteno šatorsko naselje, na Plesu bi bio opskrbni centar.
Znaju se i mjesta gdje mogu slijetati helikopteri, njih 42. I bolnica Rebro bi, kaže pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, uskoro trebala dobiti helidrom pa bi se tamo mogli zbrinjavati ranjenici.
- Kad se desi najgore, ljudi kreću na svoja mjesta. Svaka četvrt, a metropola ima 17 četvrti, ima 100 do 120 ljudi u općim postrojbama, koji kreću na poziv. Možemo pozvati i dragovoljce iz rata, ali oni su, nažalost, kao i ja, već svi iznad 42 godine, priča Kalinić, koji bi zbog svega najradije da se vrati obavezni vojni rok.