“Neopreznost” nije prava riječ kojom bi se opisala nesreća koja se dogodila na Plitvičkima jezerima, u kojoj je teško stradao 20-godišnji turist, kanadski državljanin hrvatskih korijena.
On je sišao s rute označene šetnice, prekoračio znak koji ga upozorava da dalje ne smije, potom se provukao kroz zaštitnu ogradu, napravio još tri, četiri koraka, iako su mu i zabrinuti prijatelji govorili da to ne radi, samo da bi napravio - selfie. No umjesto da zabilježi lijep trenutak iz svog života, okliznuo se s litice i pao sa 70-metarske stijene na obalu jezera. Mladić je imao nevjerojatnu sreću. Pad su mu ublažile krošnje stabala, ozljede koje je zadobio bile su teške, ali ne i opasne po život, zaključili su liječnici Opće bolnice Zadar gdje je uspješno oporavlja.
Tragičan kraj
Gotovo na istom mjestu, samo koji metar dalje, prošle godine u srpnju smrtno je stradala 54-godišnja slovačka državljanka. I ona je ignorirala upozorenje, provukla se kroz ogradu i u potrazi za lijepim motivom za fotografiju zakoračila u smrt.
Prije devet godina Njemica Marija Braun (82) i njezin suprug August izdvojili su se iz grupe i prešli ogradu vidikovca. Pali su sa 70 metara u jezero Kaluđerovac. Ona je preminula na mjestu događaja, on samo koji sat poslije u Općoj bolnici Karlovac. Smrt bračnog para koji je na Plitvicama slavio 40 godina braka bila je najveća tragedija u povijesti parka.
Tri turistkinje iz Južne Koreje prošle su godine na Plitvicama, u želji da naprave dobru fotografiju, prošle označenu traku i pale u provaliju, vrtaču duboku čak 30 metara. Spašavao ih je HGSS i srećom su prošle samo s ozljedama.
Prosječno godišnje tamo strada jedan turist,od njih 1,3 milijuna koji prošetaju kilometrima. Sve tragedije, kažu nam u parku, posljedica su neodgovornosti pojedinaca i nepoštovanja pravila.
Zbog sigurnosti turista nedavno su strogo zabranili upotrebu dronova, koje su turisti počeli masovno unositi u Park, a uskoro bi mogla uslijediti, otkriva nam, još jedna zabrana.
Znak zabrane
- Ljudi se moraju prilagoditi godišnjem dobu i vremenskim uvjetima. Vjerojatno ćemo zato uskoro zabraniti ulazak u park u ljetnoj obući, natikačama, japankama, sandalama - kaže glasnogovornik NP-a Plitvička jezera Ognjen Borčić. Smatra da će time podići sigurnost u parku.
- Na svim ulazima u park nalaze se propisani znakovi zabrana, odnosno upozorenja kojima se strogo propisuju dozvoljene zone šetnica i svi programi obilazaka. Sve to je otisnuto i na svakoj kupljenoj ulaznici. Sve nesreće dogodile su se osobama koje su ta upozorenja ignorirale - kaže Borčić. Dodaje da plitvički čuvari prirode dnevno upute stotine direktnih upozorenja turistima koji pokušavaju izaći izvan ucrtanih ruta i granica dozvoljenoga.
Nesreće na Plitvicama zbog izlaska izvan rute šetnica nisu jedine s kojima se susreću neoprezni turisti. U subotu je s Raba stigla vijest o pogibelji 17-godišnjeg Slovenca koji je u petak predvečer ronio na dah kod rta Njivice, ali nije izranjao pa je njegov otac krenuo u potragu te ubrzo pozvao i spasioce koji su našli mrtvo tijelo.
U svibnju ove godine šestero mladih Puljana nestalo je na rijeci Uni nakon što im se na raftingu prevrnuo čamac. Spašeni su živi i zdravi nakon što su satima lutali obližnjim šumama.
U Nacionalnom parku Paklenica u kolovozi 2014. godine 36-godišnji Čeh prilikom sportskog penjanja teško je stradao u padu s visine od 15 metara. HGSS-ovci su ga izvukli iz provalije, ali preminuo je u vozilu Hitne pomoći. HGGS je u srpnju prošle godine u zadnji trenutak na području Risnjaka spasio peteročlanu obitelj koja je na planinarenje krenula po vrućini bez vode. Bili su jako iscrpljeni, a najmlađi među njima imao je samo osam godina.
U kolovozu 2013. češki je planinar poginuo pri padu s litice na Biokovu na koju je penjanje strogo zabranjeno. U kolovozu 2008. 16-godišnja Francuskinja bila je prva žrtva kanjoninga u Hrvatskoj. Pala je i poginula u blizini mjesta Zadvarje u kanjonu Cetine. Toga su ljeta novinari izvijestili kako je češkog turista na Kornatima napala raža koju je ulovio i krenuo fotografirati, pri čemu mu je ozlijedila nos.
Primjera je niz, a u pomoć se obično zove Hrvatska gorska služba spašavanja, koja za silne intervencije nema dovoljno resursa ni financijskih sredstava. Broj intervencija nezaustavljivo raste, otkriva pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić. Njihovi spašavatelji, kaže, imaju osjetno više posla nego u isto vrijeme prošle godine pa se nastavlja trend povećanja broja intervencija iz godine u godinu. Dva su osnovna razloga. Turista je, kaže Prizmić, sve više, a među njima je i sve više onih koji vole razne avanturističke i pustolovne aktivnosti u prirodi.
HGSS godišnje ima oko 1200 intervencija, pet puta više nego prije desetak godina, a pročelnik procjenjuje da će se u sljedećih deset godina količina posla utrostučiti. “Ne možeš ići u spašavanje s praznim rezervoarom. Turističke bi zajednice trebale više izdvajati za HGSS, i to bi trebalo zakonski regulirati. Hrvatska se brendira kao sigurna destinacija, a to podrazumijeva i da će turisti u slučaju potrebe dobiti i svu moguću pomoć. Za sada uspijevamo pomoći svima kojima trebamo, ali to sigurno neće ići u unedogled”, govori Prizmić.