NEZAPAMĆENA GUŽVA

PIKETTY U ZAGREBU 'Čuo sam da imate veliku nezaposlenost, evo što bih ja učinio da se probudim kao vaš premijer'

    AUTOR:
    • Hina,
    • Patricia Kiš,
    • Ana Plišić

  • OBJAVLJENO:
  • 09.04.2015. u 20:46

Francuz u svojoj knjizi govori o kapitalizmu i koncentraciji bogatstva u rukama 1% najbogatijih

Thomas Piketty, Francuz koji u svojoj knjizi "Kapital u 21. stoljeću" govori o suvremenom kapitalizmu i koncentraciji bogatstva u rukama jedan posto najbogatijih nasuprot 99 posto siromašnih, u četvrtak je, predstavljajući hrvatsko izdanje svoje knjige, gostovao u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu.

Piketty je bio gost Filozofskog teatra koji vodi filozof Srećko Horvat, što je ujedno uvod u Festival francuske kulture Rendez-vous koji se, u organizaciji Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova u Hrvatskoj održava od svibnja do listopada 2015.

Na predavanje je došlo čitavo mnoštvo ponajprije mladih ljudi. Od poznatih su došli Vesna Pusić, Josip Manolić, Nadežda Čačinović, Slavenka Drakulić, Mirko Galić, Goranka Vrus Murtić. Interes je bio takav da se pred prepunim gledalištem u HNK sjedilo i na pozornici.

Davor Bruketa (Foto: Boris Kovačev/Cropix)

Vrlo opušten, u trapericama, sakou i bijeloj košulji, Piketty je održao predavanje sa snažnom gestikulacijom, ali teško razumljivim engleskim s francuskim nagaskom (svi su u jednom trenu krenuli po slušalice za prijevod na hrvatski).

Piketty se ispričao jer nema puno o Hrvatskoj u njegovoj knjizi. Pojasnio je da je to zato jer njemu i istraživačima nije bio omogućen pristup dohodovnim i fiskalnim podacima, što mu je premijer Zoran Milanović sada obećao da će se promijeniti. Predavao je o osnovnoj tezi svoje knjige, a to je da je prihod od kapitala veći od prihoda od proizvodnje, dohotka, što akumulira nejednakost.

Martina Dalić (Foto: Boris Kovačev/Cropix)

Pokazao je kroz grafikone da je i u Americi na djelu najveći porast nejednakosti još od 70-ih godina prošlog stoljeća.

U Americi je porast‎ nejednakosti, tvrdi Piketty, upravo spektakularan. Amerikanci kažu, nadodaje, da je riječ o globalizaciji, da je riječ o slabo plaćenoj radnoj snazi, da se ne može učiniti ništa, no to naprosto nije istina. Prema istraživanju, vrlo malo ulažu u javne škole. Plaće menadžera, pak, porasle su za 1 do 10 milijuna dolara, a to nije nimalo poboljšalo, dokazali su, njihovu efikasnost. U Americi je minimalna placa 70-ih bila 10 dolara po satu, sada je 7, što je smanjilo I kupovnu moć. Piketty je govorio i o slučaju Grčke te drugim zemljama čiji je javni dug veći od imovine.

Dubravka Vrgoč i Vesna Pusić (Foto: Boris Kovačev/Cropix)

Pokazao je I kako zemlje poput Francuske i Njemačke nisu otplatile svoje dugove u prošlosti, a sada druge tjeraju da ih otplate te je rekao da se francuska vlada općenito loše odnosi prema zemljama na jugu.

Govorio je o Hrvatskoj, u sklopu bivših socijalističkih zemalja čiji je javni kapital bio ranije 100 posto, dok je sad praktički nula. Ruski oligarsi su, nadodao je, postali za vrlo malu cijenu vlasnici javnog dobra. Zaključio je da ipak nije sve tako crno te da se ne trebamo sramiti javnih dugova koje ćemo ostaviti djeci.

Mirko Galić (Foto: Boris Kovačev/Cropix)

Što bi Piketty učinio da se probudi kao Zoran Milanović

'Ima puno načina redistribucije bogatstva. Progresivno oporezivanje bogatstva je civiliziran način redistribucije. Ima puno načina organizacije kapitalizma. Moj prijedlog je jedan od mogućih modela', rekao je Piketty.

Na pitanje kako bi bilo probuditi se kao hrvatski premijer ili premijer 'periferne zemlje', Piketty je odgovorio: 'Kao ekonomist moj je posao raditi research i pisati knjige. Ne pišem ih za političare. Ako ih pročitaju to je dobro. Vaš premijer Milanović čita knjige, što je već velika stvar. Situacija nije dobra nigdje, ne samo, kao što ste rekli, na periferiji EU. Da sam premijer RH ili bilo koje zemlje EU probao bih dati što više demokratskih prijedloga kad je riječ o ekonomiji, deficitu, inflaciji itd.', rekao je.

Budimir Lončar i Ljubo Jurčić (Foto: Boris Kovačev/Cropix)

Smatra da je rješenje za sve zemlje jednako, a to je fleksibilniji odnos prema deficitu. Kolektivno gledajući, tvrdi, sustav ne funkcionira. Francuska i Njemačka moraju pokazati da se ne bore samo za sebe. Uvjeren je da spomenute dvije države pokušavaju istjerati Grčku iz eurozone. Potrebna je nova demokracija u eurozoni, smatra.

Horvat je Pikettyja pitao o rastu pada dohotka od rada. Piketty, naime, zamalo u Zagreb nije došao radi štrajka kontrolora leta u Francuskoj. Piketty smatra da u Hrvatskoj nije dovoljno samo progresivno oporezivanje, to je samo način kontrole vlasnika. Progresivno oporezivanje donosi veću transparentnost.

Josip Manolić (Foto: Boris Kovačev/Cropix)

Današnja kriza je slična onoj u tridesetima, uvjeren je Piketty i dodaje da je poslijeratnoj Njemačkoj oprošten dug, no došlo je do inflacije. Francuska i Njemačka nisu nikad otplatile svoje dugove, tvrdi. 'Potrebna je i infacija za rješavanje krize javnog duga, trebalo bi promisliti o javnoj imovini, većem angazmanu radnika...'

'Potrebni su inflacija i progresivno oporezivanje bogatstva'

Piketty se ne smatra neoliberalom ni utopistom. Vjeruje da u Europi treba postojati zajednički korporativni porez. Budućnost Europe nije u investicijama vec u školstvu, obrazovanju. Na pitanje iz publike odgovara da je erozija ljudskog kapitala veliki problem, kaže i da je upoznat da je u Hrvatskoj velik postotak nezaposlenosti. Dio rješenja bi bio investirati u ljudski kapital, u obrazovanje, primjerice u program Erasmus, koji se svima sviđa.

Vilim Ribić (Foto: Boris Kovačev/Cropix)

Pitali su ga iz publike i je li bilo moguće reducirati dug, odgovara da je moguće. Europa je u boljoj poziciji po pitanju javnog duga od, primjerice, Afrike i Južne Amerike. Rješenje je restrukturiranje duga, potrebni su inflacija i progresivno oporezivanje bogatstva. Kombinacija je pravo rješenje, vjeruje u teoriju, no potrebna je i mobilizacija političara.

Bobo Jelčić i Jerko Marčić (Foto: Boris Kovačev/Cropix)

Izdvajamo