Kad bi predstavnici Vlade na današnjem prvom pregovaračkom sastanku oko povećanja osnovice za plaće u javnim i državnim službama sindikalcima ponudili povećanje osnovice od šest posto, ali sukcesivno, za određeni postotak kroz naredne tri do najviše četiri godine, s početkom isplate prvog povećanja plaća od 1. siječnja 2017., dio sindikalaca bi, neslužbeno doznajemo, takav prijedlog smatrao ozbiljnom ponudom. A to je, kako pak neslužbeno doznajemo u Vladi, na tragu onoga što Vlada doista namjerava ponuditi.
- Mi očekujemo ozbiljnu ponudu i spremni smo za pregovore koji će završiti kvalitetnim dogovorom. Sukcesivno povećanje može biti kvalitetni prijedlog koji možemo predstaviti članstvu, ali samo ako isplata povećanja počne odmah, sa 1. siječnjem sljedeće godine. No, zadnju će riječ reći članstvo - kaže Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.
Polazna točka
Vladin pregovarački Odbor na čelu s ministrom rada Tomislavom Ćorićem danas će održati prvi sastanak s predstavnicima sindikata javnih službi, a sutra sa sindikatima državnih službi. Radi se o predstavnicima ukupno 240.000 zaposlenika u javnim (školstvo, zdravstvo, socijalna skrb itd.) i državnim (državna i lokalna uprava, policija, vojska itd.) službama kojima je od početka ove godine, sukladno sporazumima potpisivanim od 2006. godine naovamo, osnovica za plaće trebala narasti 6 posto.
Samo povećanje osnovice od 6 posto koštalo bi oko 1,8 milijardi kuna godišnje, uvećano za dodatke koji se vežu na osnovicu, a potpuno ispunjenje sporazuma za javne službe koštalo bi više od pet milijardi kuna.
- Zaposlenicima u javnim službama plaće bi do kraja godine trebale rasti 20 posto. Nitko od nas nije lud da to traži odmah i odjednom, jer proračun to ne može podnijeti. Ali tražimo kvalitetnu ponudu. Sastanak ću početi s utvrđivanjem koliko je Vlada zaposlenicima dosad dužna. Očekujem da se kaže što će biti s dugom, da se dogovori tempo povećanja i da se dogovori redovno usklađivanje - kaže Vilim Ribić iz Matice sindikata.
U Vladi neslužbeno ocjenjuju da su sindikalci razumniji od percepcije koju je o njima stvarala prošla Vlada te da se dogovor u dogledno vrijeme, prije konačnog prijedloga proračuna, može očekivati. No, danas je tek prvi sastanak te ne žele ništa prejudicirati.
- Sindikati pokazuju da su potpuno svjesni situacije u kojoj se nalazi Vlada kao socijalni partner te cjelokupno gospodarstvo nakon višegodišnje krize. U ovoj Vladi imat će konstruktivnog partnera u rješavanju ovog problema kao i u daljnjoj izgradnji socijalnog partnerstva - neslužbeno obećavaju Vladi.
Sindikalni vođe iz javnog sektora s kojima smo jučer razgovarali ističu kako je sukcesivna isplata povišice - dakle, ne povišica od šest posto odjednom već kroz neko vrijeme, ali najdulje do kraja mandata ove Vlade - dobra polazna točka, ali ne i jedina. Naime, o njoj bi ozbiljno razmišljali kad bi se uz nju vezalo i redovno godišnje usklađivanje plaća u javnim službama s nekim od realnih pokazatelja - rastom BDP-a ili prosječnom plaćom, na primjer.
- Prosječna je plaća u državi, unatoč krizi, proteklih godina rasla. Osnovica za javne službe bila je pak ista, a dodaci su otpadali. Dakle, naša kupovna moć iz mjeseca u mjesec pada i takva se praksa mora zaustaviti. Naša plaća mora biti vezana uz neki pokazatelj - kaže jedan sindikalac.
Već sama najava da sindikati neće inzistirati na aktiviranju klauzule ugovora o 6-postotnom rastu plaća već u 2017. godini za ekonomiste je vrlo ohrabrujuća jer upućuje da je razuman dogovor moguć. Iva Tomić s Ekonomskog instituta naglašava da podržava dogovorno rješenje, a čini joj se sasvim prihvatljivo rješenje o kojem se u ovom trenutku neslužbeno govori, da bi se 6-postotni rast plaća realiziralo sukcesivno, do kraja mandata ove Vlade.
- Ako bi sindikatima bio prihvatljiv godišnji rast plaća od oko 1,5 posto, čini mi se da je to vrlo uviđavan pristup, imajući u vidu stanje proračuna, ali i činjenicu da je krenuo određeni gospodarski oporavak - kaže Tomić. Međutim, pritom naglašava da prije potpisivanja novog dogovora između Vlade i sindikata treba biti vrlo oprezan kako se ne bi dogodila sadašnja situacija. Zato smatra da pri određivanju budućeg rasta plaća treba uzeti u obzir različite okolnosti, poput nove krize ili pada proračunskih prihoda.
Fondovi EU
Uz pretpostavku da se masa plaća iduće godine poveća 1,5 posto, što će to značiti za proračun? Imajući u vidu da su rashodi za zaposlene u ovogodišnjem proračunu iznosili 25,6 milijardi kuna, to bi značilo trošak od oko 400 milijuna kuna.
S određenim povećanjem mase plaća računaju i u Ministarstvu financija koje završava izradu proračuna za 2017., ali još uvijek nije poznato s kolikim se iznosom računa. Unatoč blagom oporavku ekonomije i rastu prihoda, ministar financija baš si ne može priuštiti osjetniji rast plaća ako želi nastaviti fiskalnu konsolidaciju. Imajući sve to u vidu, može se očekivati da će ministar Marić istodobno nastojati držati kontrolu nad izdacima za zaposlene u javnom sektoru. Iznos mase plaća ne određuje samo rast plaća, nego i broj zaposlenih. Proteklih godina, poznato je, uglavnom se govorilo o racionalizaciji zaposlenih u javnom sektoru, ali sve je ostalo na dobroj namjeri. Uz to, od prošle godine Ministarstvo se počelo u većoj mjeri oslanjati na prihode iz europskih fondova. Tako su, primjerice, rashodi financirani iz općih prihoda i doprinosa ove godine smanjeni za 84 mil. kuna u odnosu na plan prethodnog ministra financija, a istovremeno je planirano povećanje rashoda za zaposlene financiranih iz sredstava EU u iznosu od 40,4 mil. kuna.
Stipić: Ove četiri tužbe su grude snijega koje će pokrenuti lavinu
Općinskome sudu u Zagrebu jučer su predane četiri tužbe kojima se od poslodavca (škola) potražuje isplata duga nastalog zbog nepovećanja osnovice plaća od 6 posto. Riječ je o prvim tužbama, pojedinačne vrijednosti 5000 kuna, zbog desetomjesečne neisplate pripadajućeg dijela povišice od mjesečnih 500 kuna.
Prve tužbe predane su u organizaciji Školskog sindikata Preporod, a tužiteljice su učiteljice i nastavnice Gordana Kovač Bluha, Biljana Pavelić, Tanja Biloglav i Damira Črep Gavrilović.
- Osjećam se loše jer sam tu na ovome mjestu umjesto s djecom u razredu. Do ovoga je doveo još jedan sporazum u startu potpisan s namjerom da ne bude proveden - izjavila je Gordana Kovač Bluha, učiteljica u zagrebačkoj OŠ Rapska sa 35 godina staža.
Biljani Pavelić, nastavnici u zagrebačkoj 2. ekonomskoj školi sa 26 godina staža, žao je što je moralo doći do tužbe i što Vlada još jednom pokazuje da joj je obrazovanje na zadnjemu mjestu.
Tanja Bilogav, defektologinja u Centru za autizam, ističe da učitelji daju sve od sebe i od Vlade očekuju da im vrati minimalno ono što im pripada.
Predsjednik Sindikata Preporod, Željko Stipić, jučer je pred Općinskim sudom izjavio da su tužbe ispit za pravosuđe.
Uvjeren je da dug mora biti vraćen, a sporazum vidljiv u plaćama. Premijera Andreja Plenkovića pozvao je da problem riješi na miran način.
- Ovo nije sindikalno pitanje, nego radničko. To je spor svih sporova i bitka svih bitaka od koje nećemo odustati - rekao je.
Stipić je siguran da su prve tužbe “četiri grude snijega koje će pokrenuti lavinu”, unatoč tome što ostali sindikati javnih i državnih službi zasad nemaju u planu sličnu akciju i upozoravaju da su tužbe ne samo nepotrebne nego i štetne.
Osvrćući se na izjavu Vilima Ribića iz Nezavisnog sindikata znanosti da se tu radi o skupljanju jeftinih sindikalnih poena, Stipić je uzvratio:
- Ako je ovo borba za sindikalne poene, onda ne znam zašto uopće postoje sindikati. Možda čelnici nekih sindikata smatraju da potražujemo bakšiš, no nama je to velik novac. Iako Preporod nije potpisnik spornoga dodatka sporazuma iz 2009., Stipić smatra da njegovo članstvo ima pravo tražiti ono što mu sporazumom pripada. (Mirela Lilek)