Grad Dubrovnik najozbiljnije se odlučio suprotstaviti samovolji vlasnika bankomata i poslovnih prostora u kojima se nalaze, a motiv bi im sada mogla dati i jedna sudska odluka: prva presuda protiv tvrtke Auro Domus, jednog od najrasprostranjenijih vlasnika lanaca bankomata, a koja se s Gradom i Dubrovačko-neretvanskom županijom posvadila – zbog reklama.
Konkretnije, riječ je o presudi iz svibnja ove godine, i to u sporu koji se vodio između tvrtke Auro Domus kao tužitelja te Dubrovačko – neretvanske županije, drugostupanjskog tijela koje je svojim rješenjima, čini se, stajao na putu samovolji Auro Domusa.
Hitno uklanjanje
Cijela priča zapravo počinje još 2018. kad je tvrtka Auro Domus, koja je na dubrovačkoj adresi Frane Supila 1, u dijelu prve zone - zaštite B, postavila bankomat te od Grada ujedno zatražila dozvolu za postavljanje reklamnih predmeta – točnije jedne osvijetljene reklamne ploče dimenzija 2,25 metara X 0,60 metara te nešto manje reklamne naljepnice, veličine metar X 1,98 metara, koje je postavila i prije nego što je ishodila suglasnost Grada.
U listopadu iste godine Grad Dubrovnik je, proizlazi iz presude koju je pribavio Jutarnji list, tvrtki Auro Domus odbio izdati dozvolu za postavljanje reklama i naredio im da ih pod hitno ukloni jer su reklame koje su postavili suprotne Odluci o komunalnom redu, ali i gradskoj Odluci o reklamiranju koja striktno definira načine oglašavanja na gradskom području.
Među ostalim, tako ona, kad je u pitanju zona zaštite A i B, propisuje da se ovdje može postaviti isključivo deset vrsta reklama, među kojima se niti jednom riječju ne spominju reklamne naljepnice ili pak osvijetljene reklamne ploče.U tim zonama moguće je postavljati transparente i tipizirane strate, reklamne natpise i logoe na feralima i preklopima suncobrana, štafelaje ispred ulaza galerija i agencija pa čak osvijetljene reklamne vitrine – ali osvijetljenim reklamnim plakatima i naljepnicama ovdje nema mjesta.
Naknada štete
Usprkos gradskom rješenju i nalogu za uklanjanje reklama, Auro Domus prvo se ipak odlučio požaliti Dubrovačko-neretvanskoj županiji, no ispalo je da će se i ona okrenuti protiv njih te svojim rješenjem potvrditi odluku Grada.
Sljedeći korak za Auro Domus potom je bio pokretanje spora protiv rješenja drugostupanjskog tijela, a što je tvrtka u konačnici i napravila pokrenuvši tijekom 2019. na Upravnom sudu u Splitu postupak protiv Dubrovačko-neretvanske županije – koji je u svibnju ove godine na kraju izgubila.
Čini se, naime, da splitski sud nije bio pretjerano impresioniran tvrdnjama Auro Domusa kako mu Grad Dubrovnik zapravo ograničava njegovo pravo vlasništva i poduzetničke slobode, da pogrešno tumači gradske pravne dokumente, djeluje kontra Ustava te, da stvar bude još gora – Auro Domusu zapravo duguje naknadu štete.
Auro Domus u sudskom je sporu pokušao dokazati da se njegove reklamne naljepnice i plakat zapravo mogu smatrati tipiziranom stratom i reklamnom vitrinom, koje su taksativno pobrojene u Odluci o reklamiranju, a nadalje je pokušao u gradskim rješenjima dokazati i kršenje Ustava, pozivajući se na članak 50. kojim je propisao da se ograničavanje vlasništva može ograničiti isključivo zakonom, i to samo onda kad je u interesu RH.
Upravni sud u Splitu, ipak, Auro Domusove tvrdnje je odbacio te odbio poništiti rješenje Županije, a tužitelju je pak naložio i da Dubrovačko- neretvanskoj županiji isplati materijalne troškove, i to u iznosu od 659,48 kuna na ime goriva, cestarine te dnevnice.
Moguća žalba
Sljedeći korak, odluči li se Auro Domus na njega, jest žalba Visokom upravnom sudu RH čiju će presudu u slučaju afere bankomati, bez sumnje - znatiželjno očekivati cijela Hrvatska.
- Zaista ne znam o čemu je riječ. U svakom slučaju to nije na meni, time se bave naši odvjetnici. Da je nešto važno, znao bih za to. Ovako, čini se da je nešto zanemarivo - odgovorio nam je Loris Dessardo, vlasnik tvrtke Auro Domus koja je u zadnjih godinu dana postavila više od 400 bankomata diljem Hrvatske. Dodao je da trenutačno ima puno posla, a pretpostavio je da puno posla ima i Grad Dubrovnik.
Vlasnicima prostora novčane kazne i do 10.000 kn po danu
Kako je Jutarnjem listu potvrđeno iz Grada Dubrovnika, već sutra bi se na sjednici gradskog vijeća trebala naći izmjena Odluke o komunalnom redu zahvaljujući kojoj će se Grad Dubrovnik, baš kao što je to ovih dana najavio i Šibenik, moći obračunati sa svim nelegalno postavljenim bankomatima u strogoj gradskoj jezgri.
Naime, zahvaljujući izmjenama Odluke o komunalnom redu, za postavljanje bankomata u zaštićenoj gradskoj jezgri odsad će, osim dozvole konzervatora, biti potrebno ishoditi i dozvolu Grada Dubrovnika za korištenje javne površine, a vlasnici prostora u kojima će se nalaziti bankomati bez dozvola, najavljuje se, kažnjavat će se kaznama od 10 tisuća kuna po danu kad je u pitanju pravna, odnosno dvije tisuće kuna za dan kad je u pitanju fizička osoba.
“Dakle, osim jedne, sad će za postavljanje bankomata trebati suglasnosti dvaju tijela, a ako je nema, najoštrijim kaznama ćemo ići prema vlasnicima prostora, a ne bankomata, jer smatramo da su oni ovdje najodgovorniji. Istina je da je i dosad za postavljanje bankomata u zaštićenoj jezgri trebala dozvola konzervatora, no činjenica je da su mnogi to zaobilazili prvenstveno jer nije bilo adekvatnog nadzora nad postavljanjem bankomata, jer su za njega bili nadležni isključivo konzervatori, kojih je na području grada malo”, poručuju iz Grada uz pojašnjenje kako će, uvrštenjem bankomata u Odluku o komunalnom redu, nadzor nad njihovim postavljanjem sada imati i komunalni redari, od kojih se očekuje daleko veći uspjeh u otkrivanju “ilegalaca”. (D. Koretić)